Ništa novo nećemo vidjeti ni ove godine kada je u pitanju obilježavanje 25. studenoga, koji se u pola države službeno, a u trećini stvarno, obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Različite percepcije
Datum odabran za praznik još za vrijeme socijalističke BiH (doduše ne pod ovim nazivom), prisjećanje je na prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 25. studenoga 1943. godine kada je usvojena rezolucija u kojoj je izražena odlučnost triju naroda (Muslimana, Srba i Hrvata) BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih naroda te ravnopravnost BiH unutar jugoslavenske zajednice.
Povijesno gledano, iznimno važno zasjedanje ZAVNOBiH-a danas, kao i proteklih četvrt stoljeća, različito se percepira kod bosanskohercegovačkih naroda, u čije ime je spomenuta rezolucija donesena. Bošnjačka strana, odnosno političko Sarajevo, inzistira da se 25. studenoga i dalje, kao u kratkoj povijesti Republike BiH, obilježava i naziva Danom državnosti. Stoga se danas u svim većinskim bošnjačkim područjima brojnim programima proslavlja i obilježava ovaj praznik. U Federaciji je to i službeno državni praznik pa se neradni dan prenosi na ponedjeljak.
Hrvati ga, dakle, priznaju kao praznik, ali malo je stvarnog razloga da pripadnici najmalobrojnijeg od tri konstitutivna naroda doista i obilježavaju, a pogotovo ne slave Dan državnosti BiH. Ključne tekovine ZAVNOBiH-a pogažene su upravo na primjeru Hrvata i apsurdno je što su najveći ljubitelji ovog datuma (na folklornoj i verbalnoj razini), oni koji su više puta sudjelovali u dekonstituiranju hrvatskog naroda u BiH i gaženju toliko puta ponovljene ZAVNOBiH maksime po kojoj BiH nije ni muslimanska ni srpska ni hrvatska, već i muslimanska i srpska i hrvatska.
Jasno je da su Hrvati u BiH u najvećoj mjeri frustrirani činjenicom da se njihova politička prava grubo gaze izbornom majorizacijom, odnosno nametanjem političkih predstavnika. Takva BiH daleko je od one proklamirane u Mrkonjić Gradu, pa i od one daytonske u kojoj je ravnopravnost triju naroda postavljena kao osnova izgradnje nove države. Zato je i današnji odnos Hrvata prema 25. studenom – Danu državnosti BiH, najblaže kazano, ravnodušan.
Prijam bez Dodika
Prešutjet će se to, vjerojatno, danas na svečanom prijmu koji u Sarajevu organiziraju članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić. Aktualnog predsjedatelja, srpskog člana Milorada Dodika, nitko i ne očekuje na prijmu jer su srpski dužnosnici i do sada negirali 25. studenoga kao Dan državnosti BiH. Dodik, kao i drugi srpski dužnosnici, smatra da se BiH odricanjem od AVNOJ-a odrekla i ZAVNOBiH-a, pa je ovo u Republici Srpskoj dan kao i svaki drugi. Da njemu ne treba upućivati ni kurtoazne čestitke za ovaj dan, Dodik je vrlo jasno naveo u odgovoru na čestitku američkog predsjednika Donalda Trumpa, što su Džaferović i Komšić okarakterizirali vrlo neprimjerenim.
Različite percepcije
Datum odabran za praznik još za vrijeme socijalističke BiH (doduše ne pod ovim nazivom), prisjećanje je na prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 25. studenoga 1943. godine kada je usvojena rezolucija u kojoj je izražena odlučnost triju naroda (Muslimana, Srba i Hrvata) BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih naroda te ravnopravnost BiH unutar jugoslavenske zajednice.
Povijesno gledano, iznimno važno zasjedanje ZAVNOBiH-a danas, kao i proteklih četvrt stoljeća, različito se percepira kod bosanskohercegovačkih naroda, u čije ime je spomenuta rezolucija donesena. Bošnjačka strana, odnosno političko Sarajevo, inzistira da se 25. studenoga i dalje, kao u kratkoj povijesti Republike BiH, obilježava i naziva Danom državnosti. Stoga se danas u svim većinskim bošnjačkim područjima brojnim programima proslavlja i obilježava ovaj praznik. U Federaciji je to i službeno državni praznik pa se neradni dan prenosi na ponedjeljak.
Hrvati ga, dakle, priznaju kao praznik, ali malo je stvarnog razloga da pripadnici najmalobrojnijeg od tri konstitutivna naroda doista i obilježavaju, a pogotovo ne slave Dan državnosti BiH. Ključne tekovine ZAVNOBiH-a pogažene su upravo na primjeru Hrvata i apsurdno je što su najveći ljubitelji ovog datuma (na folklornoj i verbalnoj razini), oni koji su više puta sudjelovali u dekonstituiranju hrvatskog naroda u BiH i gaženju toliko puta ponovljene ZAVNOBiH maksime po kojoj BiH nije ni muslimanska ni srpska ni hrvatska, već i muslimanska i srpska i hrvatska.
Jasno je da su Hrvati u BiH u najvećoj mjeri frustrirani činjenicom da se njihova politička prava grubo gaze izbornom majorizacijom, odnosno nametanjem političkih predstavnika. Takva BiH daleko je od one proklamirane u Mrkonjić Gradu, pa i od one daytonske u kojoj je ravnopravnost triju naroda postavljena kao osnova izgradnje nove države. Zato je i današnji odnos Hrvata prema 25. studenom – Danu državnosti BiH, najblaže kazano, ravnodušan.
Prijam bez Dodika
Prešutjet će se to, vjerojatno, danas na svečanom prijmu koji u Sarajevu organiziraju članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić. Aktualnog predsjedatelja, srpskog člana Milorada Dodika, nitko i ne očekuje na prijmu jer su srpski dužnosnici i do sada negirali 25. studenoga kao Dan državnosti BiH. Dodik, kao i drugi srpski dužnosnici, smatra da se BiH odricanjem od AVNOJ-a odrekla i ZAVNOBiH-a, pa je ovo u Republici Srpskoj dan kao i svaki drugi. Da njemu ne treba upućivati ni kurtoazne čestitke za ovaj dan, Dodik je vrlo jasno naveo u odgovoru na čestitku američkog predsjednika Donalda Trumpa, što su Džaferović i Komšić okarakterizirali vrlo neprimjerenim.
