Daytonski mirovni sporazum najviše je interpretacija i promjena doživio u dijelu vojne, ali i civilne implementacije, pa i posve čudnih tumačenja pojedinih aneksa kojima su se utvrđivala pitanja poput provođenja izbora.
Istina, Daytonski Ustav, kao četvrti aneks mirovnoga sporazuma, doživio je tek jednu izmjenu, a ona se tiče tek statusa Distrikta Brčko nakon provedenoga arbitražnog postupka, piše Večernji list BiH.
23 : 40.000 = 1
Jedan od aneksa odnosi se na organizaciju i provedbu izbora u Bosni i Hercegovini, kojim je taj posao u prvih nekoliko ciklusa dodijeljen misiji Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Ova misija je napravila najveću pomutnju mijenjajući pravila za izbor ponajprije izaslanika za Dom naroda, a kasnije i odluka visokoga predstavnika koji je takozvanom konstitutivnošću, u stvari, prouzročio majorizaciju i nadglasavanje bh. Hrvata.
Naime, dok je federalni Dom naroda brojao po 30 izaslanika, donekle se mogla izbjeći manipulacija vezana uz predstavljanje pojedinih naroda. Smanjivanjem broja izaslanika na 17 iz svakoga od tri naroda, uključujući i Hrvate, te uvodeći odredbu po kojoj se iz svake županije bira po jedan izaslanik, posve je poremetila međunarodne odredbe prema kojima svaki glas vrijedi jednako.
Misija OESS-a najprije je, a kasnije je to nastavio OHR, posve obezvrijedila vrijednost izabranih mandata, te u konačnici glasova iz pojedinih dijelova BiH. Do sada je u pravilu uvijek bio biran po jedan Hrvat iz Bosansko-podrinjske županije u federalni Dom naroda, a tamo ih svega živi 23 u odnosu na nekoliko desetaka tisuća stanovnika.
“Pronalazak” jednoga Hrvata očito je bio motiviran dijelom većega plana kojemu je cilj dobiti šest izaslanika kako bi se onda vlast mogla sastaviti bez Hrvata, navodi Večernji list. To je prihvaćeno čak i unatoč činjenici da se tim odredbama Ustava Federacije BiH posve krše univerzalne odredbe o jednakoj vrijednosti glasa, pa tako 23 Hrvata iz Goražda daju jedan mandat u Dom naroda, jednako kao i Posavska županija koja ima oko 40.000 Hrvata.
OS BiH iz FBiH ne smiju u RS
Upravo je zahvaljujući tim odredbama omogućeno da u dva navrata bošnjačke stranke posve preuzmu vlast u Federaciji BiH i izbace Hrvate s ove razine vlasti.
Daytonski je sporazum izmijenjen i u dijelu vezanom uz vojna pitanja stvaranjem Oružanih snaga, odnosno zatečenoga stanja po okončanju rata u zemlji. Prijeporno, pa čak i čudno zvuče još uvijek odredbe Ustava BiH o oružanim snagama.
“Nijedan entitet neće prijetiti silom niti upotrebljavati silu protiv drugoga entiteta i ni pod kakvim okolnostima oružane snage jednoga entiteta ne smiju ući niti boraviti na teritoriju drugoga entiteta bez suglasnosti njegove vlade i Predsjedništva Bosne i Hercegovine”, navodi se u Ustavu BiH.
Dayton je izmijenjen, a neki tvrde nadograđen međunarodnim intervencijama uvođenjem zajedničkih institucija, reformom sustava neizravnoga oporezivanja, obavještajno-sigurnosne i policijske agencije.
(www.jabuka.tv)
Istina, Daytonski Ustav, kao četvrti aneks mirovnoga sporazuma, doživio je tek jednu izmjenu, a ona se tiče tek statusa Distrikta Brčko nakon provedenoga arbitražnog postupka, piše Večernji list BiH.
23 : 40.000 = 1
Jedan od aneksa odnosi se na organizaciju i provedbu izbora u Bosni i Hercegovini, kojim je taj posao u prvih nekoliko ciklusa dodijeljen misiji Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Ova misija je napravila najveću pomutnju mijenjajući pravila za izbor ponajprije izaslanika za Dom naroda, a kasnije i odluka visokoga predstavnika koji je takozvanom konstitutivnošću, u stvari, prouzročio majorizaciju i nadglasavanje bh. Hrvata.
Naime, dok je federalni Dom naroda brojao po 30 izaslanika, donekle se mogla izbjeći manipulacija vezana uz predstavljanje pojedinih naroda. Smanjivanjem broja izaslanika na 17 iz svakoga od tri naroda, uključujući i Hrvate, te uvodeći odredbu po kojoj se iz svake županije bira po jedan izaslanik, posve je poremetila međunarodne odredbe prema kojima svaki glas vrijedi jednako.
Misija OESS-a najprije je, a kasnije je to nastavio OHR, posve obezvrijedila vrijednost izabranih mandata, te u konačnici glasova iz pojedinih dijelova BiH. Do sada je u pravilu uvijek bio biran po jedan Hrvat iz Bosansko-podrinjske županije u federalni Dom naroda, a tamo ih svega živi 23 u odnosu na nekoliko desetaka tisuća stanovnika.
“Pronalazak” jednoga Hrvata očito je bio motiviran dijelom većega plana kojemu je cilj dobiti šest izaslanika kako bi se onda vlast mogla sastaviti bez Hrvata, navodi Večernji list. To je prihvaćeno čak i unatoč činjenici da se tim odredbama Ustava Federacije BiH posve krše univerzalne odredbe o jednakoj vrijednosti glasa, pa tako 23 Hrvata iz Goražda daju jedan mandat u Dom naroda, jednako kao i Posavska županija koja ima oko 40.000 Hrvata.
OS BiH iz FBiH ne smiju u RS
Upravo je zahvaljujući tim odredbama omogućeno da u dva navrata bošnjačke stranke posve preuzmu vlast u Federaciji BiH i izbace Hrvate s ove razine vlasti.
Daytonski je sporazum izmijenjen i u dijelu vezanom uz vojna pitanja stvaranjem Oružanih snaga, odnosno zatečenoga stanja po okončanju rata u zemlji. Prijeporno, pa čak i čudno zvuče još uvijek odredbe Ustava BiH o oružanim snagama.
“Nijedan entitet neće prijetiti silom niti upotrebljavati silu protiv drugoga entiteta i ni pod kakvim okolnostima oružane snage jednoga entiteta ne smiju ući niti boraviti na teritoriju drugoga entiteta bez suglasnosti njegove vlade i Predsjedništva Bosne i Hercegovine”, navodi se u Ustavu BiH.
Dayton je izmijenjen, a neki tvrde nadograđen međunarodnim intervencijama uvođenjem zajedničkih institucija, reformom sustava neizravnoga oporezivanja, obavještajno-sigurnosne i policijske agencije.
(www.jabuka.tv)
