Republika Hrvatska mogla bi proširiti dio prava braniteljima Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) na temelju međudržavnog ugovora koji tek treba ići u usuglašavanje s BiH, odnosno federalnim ministrom, a dio prava bit će reguliran novim zakonom koji je također u pripremi.
Prava branitelja
Prema nacrtu dokumenta ugovora, koji treba zamijeniti stari što je bio donesen 2006. godine, osobe koje se definiraju u ovome zakonu bivši su pripadnici borbenih postrojbi HVO-a, oni koji su stradali i dobili status ratnog vojnog invalida, ali i maloljetni branitelji, na temelju ranjavanja ili zatočeništva. Među stradalnike spadaju i članovi obitelji poginulih branitelja. To su one obitelji čiji su srodnici poginuli kao branitelji u Domovinskom ratu u redovima HVO-a, zatim svi zarobljeni ili u neprijateljskom logoru, kao i oni koji su preminuli od posljedica ranjavanja do 23. prosinca 1996. godine od povezanih bolesti, kao i pripadnik HVO-a koji je izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti izazvane sudjelovanjem u obrani suvereniteta. Kao razdoblje stradavanja navodi se vrijeme od 18. rujna 1991. godine do 23. prosinca 1996. godine koje se "priznaje kao osnova za davanje u novcu".
Republika Hrvatska se, prema tom ugovoru, obvezuje od dana priznavanja prava isplaćivati novčana prava i izvršavati druge obveze predviđene ugovorom, što je vrlo značajno s obzirom na to da je istekao ugovor koji su 2005. godine potpisali tadašnji zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Bariša Čolak i potpredsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor. Po novom ugovoru, predviđeno je da braniteljima koji su stradali ili pak obiteljima poginulih bude priznato pravo na jednokratnu pomoć, i to u upravnom postupku koji će voditi nadležna tijela.
Vecernji.ba
Prava branitelja
Prema nacrtu dokumenta ugovora, koji treba zamijeniti stari što je bio donesen 2006. godine, osobe koje se definiraju u ovome zakonu bivši su pripadnici borbenih postrojbi HVO-a, oni koji su stradali i dobili status ratnog vojnog invalida, ali i maloljetni branitelji, na temelju ranjavanja ili zatočeništva. Među stradalnike spadaju i članovi obitelji poginulih branitelja. To su one obitelji čiji su srodnici poginuli kao branitelji u Domovinskom ratu u redovima HVO-a, zatim svi zarobljeni ili u neprijateljskom logoru, kao i oni koji su preminuli od posljedica ranjavanja do 23. prosinca 1996. godine od povezanih bolesti, kao i pripadnik HVO-a koji je izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti izazvane sudjelovanjem u obrani suvereniteta. Kao razdoblje stradavanja navodi se vrijeme od 18. rujna 1991. godine do 23. prosinca 1996. godine koje se "priznaje kao osnova za davanje u novcu".
Republika Hrvatska se, prema tom ugovoru, obvezuje od dana priznavanja prava isplaćivati novčana prava i izvršavati druge obveze predviđene ugovorom, što je vrlo značajno s obzirom na to da je istekao ugovor koji su 2005. godine potpisali tadašnji zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Bariša Čolak i potpredsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor. Po novom ugovoru, predviđeno je da braniteljima koji su stradali ili pak obiteljima poginulih bude priznato pravo na jednokratnu pomoć, i to u upravnom postupku koji će voditi nadležna tijela.
Vecernji.ba
