Hrvatska se u 2016. godini po potrošnji po stanovniku našla na pretposljednjem mjestu među zemljama Europske unije. Nižu je razinu potrošnje po stanovniku od Hrvatske među zemljama EU prošle godine zabilježila samo Bugarska, 47 posto ispod europskog prosjeka, pokazale su nove procjene Eurostata, koje ponovo potvrđuju velike razlike u potrošnji među zemljama članicama.
U Hrvatskoj je prošle godine stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovne moći bila 41 posto niža od prosjeka EU, pokazuju prve procjene europskog statističkog ureda za 2016. godinu.
Eurostat objavljuje procjene za prethodnu godinu u lipnju i u prosincu.
Hrvatska je ostvarila blagi napredak u odnosu na 2015. godinu, kada je potrošnja po stanovniku iznosila 42 posto ispod prosjeka EU.
Luksemburg je zadržao vodeću poziciju na ljestvici zemalja EU sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku od 32 posto iznad prosjeka Unije, što je ipak za 5 postotnih bodova manje u odnosu na 2015. godinu, stoji u izvješću Eurostata.
Slijede Njemačka i Austrija s potrošnjom po stanovniku oko 20 posto iznad prosjeka, dok Velika Britanija, Danska i Finska predvode skupinu zemalja u kojoj je ta potrošnja u 2016. bila 10 do 15 posto iznad europskog prosjeka.
U Italiji, Irskoj i Cipru zabilježena je potrošnja ispod europskog prosjeka, a ona je iznosila 10 posto ili manje. Češka, Grčka, Slovačka, Poljska i Slovenija čine skupinu zemalja s potrošnjom 20 do 25 posto ispod prosjeka EU.
Potrošnju oko 30 do 40 posto ispod prosjeka zabilježile su Estonija, Latvija, Mađarska i Rumunjska, dok su Hrvatska i Bugarska na začelju s potrošnjom više od 40 posto ispod prosjeka Unije, pokazuju procjene Eurostata za 2016. godinu.
Veliku razliku među zemljama EU potvrđuje i pokazatelj BDP-a po stanovniku mjerenog paritetom kupovne moći, a bio je u rasponu od 52 posto ispod prosjeka EU, zabilježenog u Bugarskoj, dok je u Luksemburgu iznosio 167 posto iznad europskog prosjeka, navodi se u izvješću.
Irska je zabilježila BDP po stanovniku 77 posto viši od europskog prosjeka, dok Njemačka, Austrija, Danska, Nizozemska i Belgija čine skupinu zemalja u kojima je BDP 20 posto i više iznad prosjeka Unije.
Prema Eurostatovom izračunu, Hrvatska je u protekloj godini, istovjetno kao i Rumunjska, zabilježila BDP po stanovniku 41 posto ispod prosjeka Unije, što je u hrvatskom slučaju blagi napredak od jednog postotnog boda u odnosu na 2015. godinu,
U Italiji, Španjolskoj i Malti BDP po stanovniku je do 10 posto niži od prosjeka, a u Cipru, Češkoj i Sloveniji od 10 do 20 posto.
Skupinu zemalja u kojima je BDP po stanovniku niži od prosjeka 30 do 35 posto čine Poljska, Grčka, Mađarska i Latvija.
U Rumunjskoj i Hrvatskoj on je niži 41 posto, a u Bugarskoj 52 posto, pokazuju podaci Eurostata.
U Hrvatskoj je prošle godine stvarna individualna potrošnja (AIC) iskazana paritetom kupovne moći bila 41 posto niža od prosjeka EU, pokazuju prve procjene europskog statističkog ureda za 2016. godinu.
Eurostat objavljuje procjene za prethodnu godinu u lipnju i u prosincu.
Hrvatska je ostvarila blagi napredak u odnosu na 2015. godinu, kada je potrošnja po stanovniku iznosila 42 posto ispod prosjeka EU.
Luksemburg je zadržao vodeću poziciju na ljestvici zemalja EU sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku od 32 posto iznad prosjeka Unije, što je ipak za 5 postotnih bodova manje u odnosu na 2015. godinu, stoji u izvješću Eurostata.
Slijede Njemačka i Austrija s potrošnjom po stanovniku oko 20 posto iznad prosjeka, dok Velika Britanija, Danska i Finska predvode skupinu zemalja u kojoj je ta potrošnja u 2016. bila 10 do 15 posto iznad europskog prosjeka.
U Italiji, Irskoj i Cipru zabilježena je potrošnja ispod europskog prosjeka, a ona je iznosila 10 posto ili manje. Češka, Grčka, Slovačka, Poljska i Slovenija čine skupinu zemalja s potrošnjom 20 do 25 posto ispod prosjeka EU.
Potrošnju oko 30 do 40 posto ispod prosjeka zabilježile su Estonija, Latvija, Mađarska i Rumunjska, dok su Hrvatska i Bugarska na začelju s potrošnjom više od 40 posto ispod prosjeka Unije, pokazuju procjene Eurostata za 2016. godinu.
Veliku razliku među zemljama EU potvrđuje i pokazatelj BDP-a po stanovniku mjerenog paritetom kupovne moći, a bio je u rasponu od 52 posto ispod prosjeka EU, zabilježenog u Bugarskoj, dok je u Luksemburgu iznosio 167 posto iznad europskog prosjeka, navodi se u izvješću.
Irska je zabilježila BDP po stanovniku 77 posto viši od europskog prosjeka, dok Njemačka, Austrija, Danska, Nizozemska i Belgija čine skupinu zemalja u kojima je BDP 20 posto i više iznad prosjeka Unije.
Prema Eurostatovom izračunu, Hrvatska je u protekloj godini, istovjetno kao i Rumunjska, zabilježila BDP po stanovniku 41 posto ispod prosjeka Unije, što je u hrvatskom slučaju blagi napredak od jednog postotnog boda u odnosu na 2015. godinu,
U Italiji, Španjolskoj i Malti BDP po stanovniku je do 10 posto niži od prosjeka, a u Cipru, Češkoj i Sloveniji od 10 do 20 posto.
Skupinu zemalja u kojima je BDP po stanovniku niži od prosjeka 30 do 35 posto čine Poljska, Grčka, Mađarska i Latvija.
U Rumunjskoj i Hrvatskoj on je niži 41 posto, a u Bugarskoj 52 posto, pokazuju podaci Eurostata.
