Pred ljetnu turističku sezonu hrvatski se turistički sektor suočava s velikim nedostatkom radne snage.
Problemi su nastali prošle godine kada neki hoteli, ne samo niže kategorije, u glavnoj ljetnoj sezoni zbog nedostatka osoblja uopće nisu otvorili svoja vrata. Sezonu su na mnogim mjestima spasili studenti i umirovljenici. Da bi se radnici vratili, plaće treba povećati za najmanje 50 posto, uvjerena je sindikalistica Marina Cvitić.
U Hrvatskoj se nakon završetka prošlogodišnje turističke sezone računalo da bi poboljšana radna snaga mogla ostvariti 800 milijuna kuna (106 milijuna eura) više prihoda nego što je bila.
Posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je veliki pad broja stanovnika, a time i radne snage. Tijekom pandemije koronavirusa mnogi su radnici otišli u inozemstvo kako bi zaradili više novca, piše riječki list Novi list.
Hrvatska prema popisu stanovništva iz 2021. ima 3,89 milijuna stanovnika. U odnosu na popis iz 2011. godine broj je manji za 9,25 posto ili 396.360 stanovnika.
Ove sezone očekuje se dolazak više stranih radnika iz susjednih zemalja, kao i s Filipina, Indije i Ukrajine. Dobivanje radnih dozvola za strane radnike može potrajati nekoliko tjedana.
Prema pisanju Novog lista, trenutno je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno oko 5000 potencijalnih turističkih radnika. No, to je znatno premalo, s obzirom na stvarne potrebe od 30.000 do 35.000 radnika. Do sada su turističke tvrtke uspjele dobiti radne dozvole za 2000 čistačica iz inozemstva, 1700 konobara, 1300 sobarica i pomoćnih kuhara te 1200 kuhara. U rekordnoj turističkoj sezoni 2019. u Hrvatskoj je bilo 20.000 sezonskih radnika.
Marina Cvitić, predsjednica Sindikata radnika Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD), kazala je za Novi list da je rast plaća nužan u turizmu, posebice uz rastuću inflaciju. Prema njezinim riječima, poslodavci su najveću grešku napravili u turizmu kada je bilo dovoljno kadrova i kada su imali dovoljno novca za podizanje plaća.
-Sada je manje novca, a plaće moraju rasti više nego kad su imali više novca. Ali, nažalost, sada nemaju raspoložive radnike. To je začarani krug, objasnila je.
Problemi su nastali prošle godine kada neki hoteli, ne samo niže kategorije, u glavnoj ljetnoj sezoni zbog nedostatka osoblja uopće nisu otvorili svoja vrata. Sezonu su na mnogim mjestima spasili studenti i umirovljenici. Da bi se radnici vratili, plaće treba povećati za najmanje 50 posto, uvjerena je sindikalistica Marina Cvitić.
U Hrvatskoj se nakon završetka prošlogodišnje turističke sezone računalo da bi poboljšana radna snaga mogla ostvariti 800 milijuna kuna (106 milijuna eura) više prihoda nego što je bila.
Posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj pokazao je veliki pad broja stanovnika, a time i radne snage. Tijekom pandemije koronavirusa mnogi su radnici otišli u inozemstvo kako bi zaradili više novca, piše riječki list Novi list.
Hrvatska prema popisu stanovništva iz 2021. ima 3,89 milijuna stanovnika. U odnosu na popis iz 2011. godine broj je manji za 9,25 posto ili 396.360 stanovnika.
Ove sezone očekuje se dolazak više stranih radnika iz susjednih zemalja, kao i s Filipina, Indije i Ukrajine. Dobivanje radnih dozvola za strane radnike može potrajati nekoliko tjedana.
Prema pisanju Novog lista, trenutno je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno oko 5000 potencijalnih turističkih radnika. No, to je znatno premalo, s obzirom na stvarne potrebe od 30.000 do 35.000 radnika. Do sada su turističke tvrtke uspjele dobiti radne dozvole za 2000 čistačica iz inozemstva, 1700 konobara, 1300 sobarica i pomoćnih kuhara te 1200 kuhara. U rekordnoj turističkoj sezoni 2019. u Hrvatskoj je bilo 20.000 sezonskih radnika.
Marina Cvitić, predsjednica Sindikata radnika Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD), kazala je za Novi list da je rast plaća nužan u turizmu, posebice uz rastuću inflaciju. Prema njezinim riječima, poslodavci su najveću grešku napravili u turizmu kada je bilo dovoljno kadrova i kada su imali dovoljno novca za podizanje plaća.
-Sada je manje novca, a plaće moraju rasti više nego kad su imali više novca. Ali, nažalost, sada nemaju raspoložive radnike. To je začarani krug, objasnila je.
