Nekoliko milijardi konvertibilnih maraka godišnje bh. državljani iz inozemstva godišnje pošalju u BiH. No, ove brojke opasno je smanjila, odnosno promijenila pandemija koronavirusa. Dijaspora upozorava institucije BiH kako im država mora posvetiti više pozornosti jer u suprotnom u iduća dva desetljeća novčana sredstva koja budu slali u BiH sve više će se umanjivati, piše Večernji list.
Više od pet milijardi maraka dijaspora godišnje pošalje u BiH, podaci su to studije Westminsterske fondacije za demokraciju. Pandemija koronavirusa utjecala je i na priljev novca iz dijaspore, procjene su da će se novčani prihodi smanjiti za čak milijardu maraka, smatraju u Svjetskom savezu dijaspore BiH.
"Treba sačekati službene podatke Centralne banke BiH, na osnovi toga znat ćemo točno sve utvrditi. Jedna milijarda bit će manje prema podacima kojima mi raspolažemo. Dijaspora je jedan veliki kapital i bogatstvo kojeg se BiH ne smije tako lako odreći", kazao je za bh. medije Hasan Šehović iz Svjetskog saveza dijaspore BiH. Druge procjene pokazuju da je postotni pad od 3% novca bh. dijaspore u odnosu na vrijeme prije COVID-19.
Politolog i aktivist dijaspore Ahmed Huagić, objašnjava kako državne institucije moraju pokazati volju i zanimanje za Bosance i Hercegovce u cijelom svijetu.
"Jeste li ikad čuli da je ijedan političar pozvao te ljude da provedu odmor u BiH? To bi bio prvi, dobar korak. Da uspostavimo veze koje su normalne. I da se neke stvari promjene koje su tehničke prirode. Čuo sam da se neke pristojbe za domaće stanovništvo naplaćuju pet KM, a kad živite u inozemstvu, to isto košta 20 KM. Ne radi se o novcu, radi se o pristupu tim ljudima koji pomažu BiH", kazao je Ahmed Husagić.
Država također uzima velike provizije za novčane transakcije dijaspore iz BiH, iako od tog novca živi veliki broj Bosanaca i Hercegovaca. Zbog toga sve više osoba u gotovini donosi novac u BiH, koji nije selektiran u statističke parametre, što će reći da je iznos sredstava koji bh. državljani iz inozemstva ostave u BiH mnogo veći. Veleposlanik BiH u Norveškoj, prenose bh. mediji, upozorava na još jedan problem.
"Kad prođu godine, kad se izvrši smjena generacija, njihova djeca, nova generacija dijaspore, neće imati taj dodir s maticom. Iz praktičnih razloga što ne osjećaju maticu dijelom sebe, kao što to njihovi očevi i majke osjećaju. I država mora dati sve od sebe da te ljude dugoročni zadrži kroz institucije", izjavio je Nedim Makarević, veleposlanik BiH u Norveškoj. BiH nema ministarstva dijaspore iako se prethodnih godina mnogo diskutiralo o tome. Obrazloženja BiH bila su kako trenutačno ne postoje novčana sredstva u proračunima kojima bi se moglo financirati takvo ministarstvo. Ako ne bude političke volje i zainteresiranosti za dijasporu, u budućnosti bi se godišnji iznos od pet milijardi KM mogao drastično i to vrlo brzo smanjiti.
Više od pet milijardi maraka dijaspora godišnje pošalje u BiH, podaci su to studije Westminsterske fondacije za demokraciju. Pandemija koronavirusa utjecala je i na priljev novca iz dijaspore, procjene su da će se novčani prihodi smanjiti za čak milijardu maraka, smatraju u Svjetskom savezu dijaspore BiH.
"Treba sačekati službene podatke Centralne banke BiH, na osnovi toga znat ćemo točno sve utvrditi. Jedna milijarda bit će manje prema podacima kojima mi raspolažemo. Dijaspora je jedan veliki kapital i bogatstvo kojeg se BiH ne smije tako lako odreći", kazao je za bh. medije Hasan Šehović iz Svjetskog saveza dijaspore BiH. Druge procjene pokazuju da je postotni pad od 3% novca bh. dijaspore u odnosu na vrijeme prije COVID-19.
Politolog i aktivist dijaspore Ahmed Huagić, objašnjava kako državne institucije moraju pokazati volju i zanimanje za Bosance i Hercegovce u cijelom svijetu.
"Jeste li ikad čuli da je ijedan političar pozvao te ljude da provedu odmor u BiH? To bi bio prvi, dobar korak. Da uspostavimo veze koje su normalne. I da se neke stvari promjene koje su tehničke prirode. Čuo sam da se neke pristojbe za domaće stanovništvo naplaćuju pet KM, a kad živite u inozemstvu, to isto košta 20 KM. Ne radi se o novcu, radi se o pristupu tim ljudima koji pomažu BiH", kazao je Ahmed Husagić.
Država također uzima velike provizije za novčane transakcije dijaspore iz BiH, iako od tog novca živi veliki broj Bosanaca i Hercegovaca. Zbog toga sve više osoba u gotovini donosi novac u BiH, koji nije selektiran u statističke parametre, što će reći da je iznos sredstava koji bh. državljani iz inozemstva ostave u BiH mnogo veći. Veleposlanik BiH u Norveškoj, prenose bh. mediji, upozorava na još jedan problem.
"Kad prođu godine, kad se izvrši smjena generacija, njihova djeca, nova generacija dijaspore, neće imati taj dodir s maticom. Iz praktičnih razloga što ne osjećaju maticu dijelom sebe, kao što to njihovi očevi i majke osjećaju. I država mora dati sve od sebe da te ljude dugoročni zadrži kroz institucije", izjavio je Nedim Makarević, veleposlanik BiH u Norveškoj. BiH nema ministarstva dijaspore iako se prethodnih godina mnogo diskutiralo o tome. Obrazloženja BiH bila su kako trenutačno ne postoje novčana sredstva u proračunima kojima bi se moglo financirati takvo ministarstvo. Ako ne bude političke volje i zainteresiranosti za dijasporu, u budućnosti bi se godišnji iznos od pet milijardi KM mogao drastično i to vrlo brzo smanjiti.
