Malo stvari na svijetu traje tako kratko kao vikend. Četverodnevni radni tjedan vjerojatno zvuči kao vrlo dobra ideja većini radnika, bilo u privatnom ili javnom sektoru. No može li postati stvarnost? I bi li takav model uopće bio održiv?
Škotska je odlučila provjeriti. U testnom programu koji škotska vlada pokreće, vjerojatno potaknuta povratkom na radna mjesta nakon lockdowna, radit će se četiri dana u tjednu, ali bez gubitka plaće.
Može li kraći radni tjedan povećati produktivnost?
To, međutim, neizbježno povlači za sobom neizbježno pitanje: tko će platiti tih 20% radnih sati tjedno manje? Zar to neće značiti 20% veće gubitke za poslodavce - ako ne smanjimo plaće radnicima, na što oni zasigurno ne bi pristali?
Pretpostavka od koje polazi škotska vlada, ali i brojne druge tvrtke i vlade koje su već isprobale kraći radni dan ili tjedan je sljedeća: ako skratimo radno vrijeme, radnici će biti odmorniji, zadovoljniji i produktivniji, što će onda kompenzirati skraćeno radno vrijeme i rezultirati jednakim ili čak boljim radnim rezultatima, odnosno tjednom "proizvodnjom", tako da plaća može ostati ista.
Olakotna okolnost u Škotskoj je što nedostatak radne snage u nekim sektorima, prije svega zbog Brexita, ionako vrši pritisak na poslodavce da povećaju plaće ili poboljšaju radne uvjete kako bi privukli radnike. Sindikat Unite tako je najavio dogovor s civilnim radnicima u nuklearnoj bazi Clyde o povećanju plaća za 5.5% uz dodatni godišnji odmor.
80% škotskih radnika želi kraći radni tjedan
Škotska vlada Nicole Sturgron obećala je barem jedan testni program četverodnevnog radnog tjedna u izbornom manifestu SNP-a ranije ove godine.
A prema novom izvješću škotskog lijevo orijentiranog Instituta za istraživanje javnih politika (IPPR-a), čak 80% radnika preferiralo bi takav kraći radni tjedan, dok njih 65% misli da bi ih to učinilo produktivnijima.
Međutim, kako piše ekonomski urednik BBC-ja Douglas Fraser u svojoj analizi, poslodavac koji je voljan uključiti se u testiranje smanjenja radnih sati uz zadržavanje razine plaća također vjerojatno već radi i druge stvari koje usrećuju i motiviraju radnike. To uključuje autonomiju, fleksibilnost, povjerenje, prostor za kreativnost i kvalitetno upravljanje koje čini da se ljudi osjećaju cijenjenima i ispravno vrednovanima.
Sve bi to onda moglo iskriviti rezultate programa.
Škotski IPPR iznio je ideju da bi se ti sati, koji će sada radnicima ići u slobodno vrijeme, mogli koristiti za dodatno obučavanje. Doduše, onda više ne bi bili slobodno vrijeme. No mogli bi se i konvertirati u veće godišnje odmore, porodiljne dopuste ili više neradnih dana, odnosno državnih praznika.
Japan također razmatra kako se može skraćivanjem radnih sati uhvatiti u koštac s dva velika nacionalna problema: kroničnim prekomjernim radom i kulturom dugotrajnog radnog dana te posebno ozbiljnom demografskom krizom zbog vrlo niske stope nataliteta i najvećeg udjela jako starih ljudi na svijetu.
Island pokrenuo testiranje još 2015. Rezultati su "iznimno uspješni"
Island je pak pokrenuo vlastito testiranje četverodnevnog radnog tjedna još prije šest godina, također s jednakom plaćom za radnike koji rade kraće.
Početni probni program, u kojem je sudjelovalo više od 2500 radnika, što iznosi oko 1% radno sposobnog stanovništva Islanda, trajao je do 2019. godine, a nakon toga su analizirali rezultate. Istraživači su prošli mjesec objavili izvještaj prema kojem je eksperiment bio "iznimno uspješan".
Produktivnost je tijekom eksperimenta ostala ista ili je porasla na većini radnih mjesta, objavili su istraživači. Radnici su također izvijestili da su pod manjim stresom, a tvrde i da se osjećaju zdravije, kao i da imaju bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života.
Mnogi radnici trajno su prešli s 40-satnog radnog tjedna na 35- ili 36-satni tjedan, rekli su istraživači iz britanskog trusta mozgova Autonomy i Udruge za održivu demokraciju (Alda) na Islandu. Za sada je 86% islandske radne snage ili prešlo na kraće radno vrijeme za istu plaću ili će tek steći pravo na to, dodali su istraživači.
Na Novom Zelandu test-program se provodi u tvrtki Unilever
Iako je program počeo u javnom sektoru, BBC piše da je u međuvremenu proširen ne samo na veći dio javnog sektora već i na dio privatnog, tako da je sad njime obuhvaćeno 86% radnog stanovništva.
na Novom Zelandu, gdje premijerku Jacindu Ardern pomno prate zbog njenog vrlo progresivnog pristupa upravljanju zemljom, test-program započelo je još prošle godine u njihovom ogranku međunarodne korporacije Unilever, pod nadzorom Sveučilišta u Aucklandu. Rezultati su i ovdje prilično impresivni - produktivnost (mjerena po satu) porasla je za 20%, sa značajnim porastom broja radnika koji smatraju da su poboljšali ravnotežu između privatnog i poslovnog života.
Ardern je sugerirala i da bi, nakon pandemije, više slobodnog vremena za Novozelanđane moglo pomoći turističkom sektoru.
Škotski IPPR predlaže osnivanje povjerenstva za kraće radne sate koje bi vodilo probni program u svim ekonomskim sektorima kako bi vidjeli kako to funkcionira i izvan ureda, na radnim mjestima s nižom plaćom i/ili s nepunim radnim vremenom.
Jedna hrvatska tvrtka uvela kraći radni tjedan 2018., druga ga uvodi u rujnu
U međuvremenu, zanimljivo je da su dvije hrvatske tvrtke već na svoju ruku odlučile uvesti četverodnevni radni tjedan. Nizozemac Jan de Jong, koji živi i radi u Hrvatskoj, uvodi takav model od rujna za zaposlenike svoje IT tvrtke Webpower Adria.
"Tvrtka Webpower Adria upravo je svojim zaposlenicima dala povećanje od 20%. Ne, ne u novcu, nego u slobodnom vremenu. Uvodimo četverodnevni radni tjedan - za istu plaću! Osim toga, odluka hoće li moji kolege raditi od kuće ili iz ureda u potpunosti je njihova. Svi smo mi pojedinci s različitim sklonostima", napisao je Jan De Jong na svom LinkedIn profilu.
A Renata Šeperić Petak, direktorica tvrtke za pisanje i provedbu EU projekata Logička matrica, još je 2018. godine uvela skraćeni radni tjedan od četiri dana za svoje zaposlenike. Ona je za Index objasnila da su u međuvremenu plaće i povećali za 20-25%, a da su produktivniji, što se i vidi po poslovnim rezultatima.
Škotska je odlučila provjeriti. U testnom programu koji škotska vlada pokreće, vjerojatno potaknuta povratkom na radna mjesta nakon lockdowna, radit će se četiri dana u tjednu, ali bez gubitka plaće.
Može li kraći radni tjedan povećati produktivnost?
To, međutim, neizbježno povlači za sobom neizbježno pitanje: tko će platiti tih 20% radnih sati tjedno manje? Zar to neće značiti 20% veće gubitke za poslodavce - ako ne smanjimo plaće radnicima, na što oni zasigurno ne bi pristali?
Pretpostavka od koje polazi škotska vlada, ali i brojne druge tvrtke i vlade koje su već isprobale kraći radni dan ili tjedan je sljedeća: ako skratimo radno vrijeme, radnici će biti odmorniji, zadovoljniji i produktivniji, što će onda kompenzirati skraćeno radno vrijeme i rezultirati jednakim ili čak boljim radnim rezultatima, odnosno tjednom "proizvodnjom", tako da plaća može ostati ista.
Olakotna okolnost u Škotskoj je što nedostatak radne snage u nekim sektorima, prije svega zbog Brexita, ionako vrši pritisak na poslodavce da povećaju plaće ili poboljšaju radne uvjete kako bi privukli radnike. Sindikat Unite tako je najavio dogovor s civilnim radnicima u nuklearnoj bazi Clyde o povećanju plaća za 5.5% uz dodatni godišnji odmor.
80% škotskih radnika želi kraći radni tjedan
Škotska vlada Nicole Sturgron obećala je barem jedan testni program četverodnevnog radnog tjedna u izbornom manifestu SNP-a ranije ove godine.
A prema novom izvješću škotskog lijevo orijentiranog Instituta za istraživanje javnih politika (IPPR-a), čak 80% radnika preferiralo bi takav kraći radni tjedan, dok njih 65% misli da bi ih to učinilo produktivnijima.
Međutim, kako piše ekonomski urednik BBC-ja Douglas Fraser u svojoj analizi, poslodavac koji je voljan uključiti se u testiranje smanjenja radnih sati uz zadržavanje razine plaća također vjerojatno već radi i druge stvari koje usrećuju i motiviraju radnike. To uključuje autonomiju, fleksibilnost, povjerenje, prostor za kreativnost i kvalitetno upravljanje koje čini da se ljudi osjećaju cijenjenima i ispravno vrednovanima.
Sve bi to onda moglo iskriviti rezultate programa.
Škotski IPPR iznio je ideju da bi se ti sati, koji će sada radnicima ići u slobodno vrijeme, mogli koristiti za dodatno obučavanje. Doduše, onda više ne bi bili slobodno vrijeme. No mogli bi se i konvertirati u veće godišnje odmore, porodiljne dopuste ili više neradnih dana, odnosno državnih praznika.
Japan također razmatra kako se može skraćivanjem radnih sati uhvatiti u koštac s dva velika nacionalna problema: kroničnim prekomjernim radom i kulturom dugotrajnog radnog dana te posebno ozbiljnom demografskom krizom zbog vrlo niske stope nataliteta i najvećeg udjela jako starih ljudi na svijetu.
Island pokrenuo testiranje još 2015. Rezultati su "iznimno uspješni"
Island je pak pokrenuo vlastito testiranje četverodnevnog radnog tjedna još prije šest godina, također s jednakom plaćom za radnike koji rade kraće.
Početni probni program, u kojem je sudjelovalo više od 2500 radnika, što iznosi oko 1% radno sposobnog stanovništva Islanda, trajao je do 2019. godine, a nakon toga su analizirali rezultate. Istraživači su prošli mjesec objavili izvještaj prema kojem je eksperiment bio "iznimno uspješan".
Produktivnost je tijekom eksperimenta ostala ista ili je porasla na većini radnih mjesta, objavili su istraživači. Radnici su također izvijestili da su pod manjim stresom, a tvrde i da se osjećaju zdravije, kao i da imaju bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života.
Mnogi radnici trajno su prešli s 40-satnog radnog tjedna na 35- ili 36-satni tjedan, rekli su istraživači iz britanskog trusta mozgova Autonomy i Udruge za održivu demokraciju (Alda) na Islandu. Za sada je 86% islandske radne snage ili prešlo na kraće radno vrijeme za istu plaću ili će tek steći pravo na to, dodali su istraživači.
Na Novom Zelandu test-program se provodi u tvrtki Unilever
Iako je program počeo u javnom sektoru, BBC piše da je u međuvremenu proširen ne samo na veći dio javnog sektora već i na dio privatnog, tako da je sad njime obuhvaćeno 86% radnog stanovništva.
na Novom Zelandu, gdje premijerku Jacindu Ardern pomno prate zbog njenog vrlo progresivnog pristupa upravljanju zemljom, test-program započelo je još prošle godine u njihovom ogranku međunarodne korporacije Unilever, pod nadzorom Sveučilišta u Aucklandu. Rezultati su i ovdje prilično impresivni - produktivnost (mjerena po satu) porasla je za 20%, sa značajnim porastom broja radnika koji smatraju da su poboljšali ravnotežu između privatnog i poslovnog života.
Ardern je sugerirala i da bi, nakon pandemije, više slobodnog vremena za Novozelanđane moglo pomoći turističkom sektoru.
Škotski IPPR predlaže osnivanje povjerenstva za kraće radne sate koje bi vodilo probni program u svim ekonomskim sektorima kako bi vidjeli kako to funkcionira i izvan ureda, na radnim mjestima s nižom plaćom i/ili s nepunim radnim vremenom.
Jedna hrvatska tvrtka uvela kraći radni tjedan 2018., druga ga uvodi u rujnu
U međuvremenu, zanimljivo je da su dvije hrvatske tvrtke već na svoju ruku odlučile uvesti četverodnevni radni tjedan. Nizozemac Jan de Jong, koji živi i radi u Hrvatskoj, uvodi takav model od rujna za zaposlenike svoje IT tvrtke Webpower Adria.
"Tvrtka Webpower Adria upravo je svojim zaposlenicima dala povećanje od 20%. Ne, ne u novcu, nego u slobodnom vremenu. Uvodimo četverodnevni radni tjedan - za istu plaću! Osim toga, odluka hoće li moji kolege raditi od kuće ili iz ureda u potpunosti je njihova. Svi smo mi pojedinci s različitim sklonostima", napisao je Jan De Jong na svom LinkedIn profilu.
A Renata Šeperić Petak, direktorica tvrtke za pisanje i provedbu EU projekata Logička matrica, još je 2018. godine uvela skraćeni radni tjedan od četiri dana za svoje zaposlenike. Ona je za Index objasnila da su u međuvremenu plaće i povećali za 20-25%, a da su produktivniji, što se i vidi po poslovnim rezultatima.
