Drugog studenog su građani BiH glasali na šestim lokalnim izborima od rata. U naelektriziranom političkom okruženju, čini se da su glavni pobjednici stranke koje se u svojim retorikama koriste pitanjem nacionalizma ispred praktičnih pitanja.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko će u utorak, 8. studenog, podnijeti 50. izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a o stanju i radu Vijeća za provedbu mira u BiH.
Dijelove izvještaja vam donosimo u tekstu ispod, a kompletan izvještaj pročitajte na linku OHR-a.
Inače, ovo je bio Inzkov 16. izvještaj Generalnom tajništvu UN-a otkako je preuzeo poziciju Visokog predstavnika u BiH 2009.
Izvještaj obuhvata razdoblje od 16. travnja do 21. listopada 2016. Ključni izazov tijekom ovog razdoblja bilo je provođenje referenduma koje su organizirale vlasti u Republici Srpskoj u rujnu usprkos dvije odluke Ustavnog suda BiH povodom proslave "Dana RS-a".
Dok je referendum povodom entitetskih praznika obavezan da bude u skladu kompetencija svakog entiteta zasebno, svaki referendum mora biti proveden tako da je u skladu sa Ustavom BiH i ne smije kršiti osnovne crte mirovnog okvira koji je također u skladu sa Ustavom BiH.
Referendum u RS-u je prekršio dvije osnovne i ključne odluke Ustavnog suda. Održavanjem referenduma unatoč direktnoj zabrani Ustavnog suda, vlasti RS-a su upriličile aktivnosti koje upućuju da nisu uzete u obzir odluke propisane državnim zakonom, već da se primjenjuju onda kada vlastima RS to odgovara.
Zabrinut sam zbog utjecaja ovih odluka na mir i stabilnost, posebno jer su vlasti RS-a ranije prijetile da će organizirati referendum o odcjepljenju 2018.
Zbog nastale situacije, podnio sam poseban izvještaj o referendumu i odlukama koje mogu ugroziti provođenje zakona.
Izbori
Drugog studenog su građani BiH glasali na šestim lokalnim izborima od rata. U naelektriziranom političkom okruženju, čini se da su glavni pobjednici stranke koje se u svojim retorikama koriste pitanjem nacionalizma ispred praktičnih pitanja.
Generalno političko okruženje
Generalna politička situacija u BiH je krenula silaznom putanjom. Dok se država bori da poduzme korake na putu prema EU integracijama, skoro svaki korak naprijed je platio visoku političku cijenu i rezultirao neslaganjem, najčešće po etničkom pitanju.
Iako sam bio u ozbiljnom iskušenju zbog prijetnje narušavanju Ustavnog poretka BiH, suzdržao sam se od korištenja izvršne vlasti u skladu sa politikom PIC-a.
Kako je prethodno navedeno, 15. srpnja, Narodna skupština RS-a usvojila je odluku o održavanju referenduma u RS-u 25. rujna zbog podrške devetom siječnju kao "Danu RS-a", direktno ugrožavajući odluke Ustavnog suda BiH, sa političkim i legalnim posljedicama koje mogu narušiti stabilnost BiH.
Tijekom razdoblja u kojem je praćeno stanje u BiH, brojne izjave su ugrožavale teritorijalni integritet BiH, primarno od lidera SNSD-a, vladajuće stranke u RS.
Predsjednik stranke i RS-a Milorad Dodik nastavio je biti najčešći glas neslaganja u BiH. Dodik je pravio mnoge javne istupe u kojima je tvrdio, netočno, da je RS već država i da BiH nije država. Prizivao je nezavisnost RS-a u budućnosti, o kojoj je potpredsjednik SNSD-a nebojša Radmanović već špekulirao.
Predsjedništvo BiH
Veća politička neslaganja i kontroverze nakon objave rezultata popisa iz 2013. godine, zatim povodom odluke o usuglašavanju Mehanizma koordinacije EU i zbog Referenduma u RS-u.
Ova pitanja su vodila do neslaganja unutar Predsjedništva BiH, ali je usprkos tome Predsjedništvo BiH održalo šest redovnih sjednica i jednu hitnu te je usvojilo nekoliko bitnih odluka.
Republika Srpska i odnos sa Visokim predstavnikom
Kako sam ranije naveo, primio sam nekoliko stotina razglednica koje su djelo vladajuće stranke RS-a, SNSD-a povodom "Dana RS" sa natpisom: "Visoki predstavniče idi kući, Srpska nastavlja da slavi".
Dvadesetak razglednica je sadržavalo prijetnje smrću te su proslijeđene Tužilaštvu BiH gdje se vodi istraga", navodi se u dijelu izvještaja.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko će u utorak, 8. studenog, podnijeti 50. izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a o stanju i radu Vijeća za provedbu mira u BiH.
Dijelove izvještaja vam donosimo u tekstu ispod, a kompletan izvještaj pročitajte na linku OHR-a.
Inače, ovo je bio Inzkov 16. izvještaj Generalnom tajništvu UN-a otkako je preuzeo poziciju Visokog predstavnika u BiH 2009.
Izvještaj obuhvata razdoblje od 16. travnja do 21. listopada 2016. Ključni izazov tijekom ovog razdoblja bilo je provođenje referenduma koje su organizirale vlasti u Republici Srpskoj u rujnu usprkos dvije odluke Ustavnog suda BiH povodom proslave "Dana RS-a".
Dok je referendum povodom entitetskih praznika obavezan da bude u skladu kompetencija svakog entiteta zasebno, svaki referendum mora biti proveden tako da je u skladu sa Ustavom BiH i ne smije kršiti osnovne crte mirovnog okvira koji je također u skladu sa Ustavom BiH.
Referendum u RS-u je prekršio dvije osnovne i ključne odluke Ustavnog suda. Održavanjem referenduma unatoč direktnoj zabrani Ustavnog suda, vlasti RS-a su upriličile aktivnosti koje upućuju da nisu uzete u obzir odluke propisane državnim zakonom, već da se primjenjuju onda kada vlastima RS to odgovara.
Zabrinut sam zbog utjecaja ovih odluka na mir i stabilnost, posebno jer su vlasti RS-a ranije prijetile da će organizirati referendum o odcjepljenju 2018.
Zbog nastale situacije, podnio sam poseban izvještaj o referendumu i odlukama koje mogu ugroziti provođenje zakona.
Izbori
Drugog studenog su građani BiH glasali na šestim lokalnim izborima od rata. U naelektriziranom političkom okruženju, čini se da su glavni pobjednici stranke koje se u svojim retorikama koriste pitanjem nacionalizma ispred praktičnih pitanja.
Generalno političko okruženje
Generalna politička situacija u BiH je krenula silaznom putanjom. Dok se država bori da poduzme korake na putu prema EU integracijama, skoro svaki korak naprijed je platio visoku političku cijenu i rezultirao neslaganjem, najčešće po etničkom pitanju.
Iako sam bio u ozbiljnom iskušenju zbog prijetnje narušavanju Ustavnog poretka BiH, suzdržao sam se od korištenja izvršne vlasti u skladu sa politikom PIC-a.
Kako je prethodno navedeno, 15. srpnja, Narodna skupština RS-a usvojila je odluku o održavanju referenduma u RS-u 25. rujna zbog podrške devetom siječnju kao "Danu RS-a", direktno ugrožavajući odluke Ustavnog suda BiH, sa političkim i legalnim posljedicama koje mogu narušiti stabilnost BiH.
Tijekom razdoblja u kojem je praćeno stanje u BiH, brojne izjave su ugrožavale teritorijalni integritet BiH, primarno od lidera SNSD-a, vladajuće stranke u RS.
Predsjednik stranke i RS-a Milorad Dodik nastavio je biti najčešći glas neslaganja u BiH. Dodik je pravio mnoge javne istupe u kojima je tvrdio, netočno, da je RS već država i da BiH nije država. Prizivao je nezavisnost RS-a u budućnosti, o kojoj je potpredsjednik SNSD-a nebojša Radmanović već špekulirao.
Predsjedništvo BiH
Veća politička neslaganja i kontroverze nakon objave rezultata popisa iz 2013. godine, zatim povodom odluke o usuglašavanju Mehanizma koordinacije EU i zbog Referenduma u RS-u.
Ova pitanja su vodila do neslaganja unutar Predsjedništva BiH, ali je usprkos tome Predsjedništvo BiH održalo šest redovnih sjednica i jednu hitnu te je usvojilo nekoliko bitnih odluka.
Republika Srpska i odnos sa Visokim predstavnikom
Kako sam ranije naveo, primio sam nekoliko stotina razglednica koje su djelo vladajuće stranke RS-a, SNSD-a povodom "Dana RS" sa natpisom: "Visoki predstavniče idi kući, Srpska nastavlja da slavi".
Dvadesetak razglednica je sadržavalo prijetnje smrću te su proslijeđene Tužilaštvu BiH gdje se vodi istraga", navodi se u dijelu izvještaja.
