U Irsku, u kojoj je antiimigrantsko raspoloženje uhvatilo maha, u prvih devet mjeseci ove godine doselilo se samo 526 hrvatskih državljana.
Stambena kriza
U toj zemlji danas živi tek oko 16 do 17 tisuća hrvatskih državljana, odnosno samo polovica hrvatskih iseljenika od njih oko 34 tisuće, koliko ih je u proteklih 20-ak godina dobilo PPS broj, piše Večernji list i usput napominju kako u Irsku ne hrle više ni Poljaci iako ih je u protekla dva desetljeća doselilo više od 400 tisuća, no ostalo ih je samo 100 tisuća.
Veliki problem Irske je neriješena stambena kriza, jačanje nezadovoljstva Iraca koji smatraju da im je došlo previše doseljenika na premalo prostora.
I javna sigurnost je sve veći problem. Struka smatra da problemi s prihvaćanjem doseljenika nastaju kada njihov udio u populaciji pređe 10, 12%, a Irska ga je prešla.
O drastičnom smanjenju iseljenih hrvatskih državljana u Irsku demograf prof. dr. sc. Nenad Pokos kaže da je irski popis stanovništva iz 2022. zabilježio 13.649 hrvatskih državljana.
Iako je u tom popisu primijenjena drugačija metodologija, tj. u obzir je uzeto državljanstvo, a ne više država rođenja, smatra se da je 2022. u Irskoj živjelo znatno više od popisom utvrđenih hrvatskih državljana na što, kaže, ukazuje podatak o broju zahtjeva za PPS (Personal Public Service Number) koji se dodjeljuje svakom doseljenom stanovniku u Irsku.
Problem sigurnosti
Hrvatski veleposlanik u Dublinu, dr. sc. Davor Vidiš, procjenjuje kako se u Irskoj nalazi između 16 i 17 tisuća državljana RH, a polovica njih od oko 34 tisuće koji su dobili PPS broj u proteklih 20-ak godina većinom se vratila u Hrvatsku, a manji dio je otišao u druge članice EU.
Pojačano doseljavanje Hrvata u Irsku počelo je nakon 2013.
U Irsku se 2014., kaže Pokos, doselilo 2224 hrvatskih državljana, 2015. njih 4342, a 2016. najviše, čak 5312.
Potom broj doseljenika, hrvatskih državljana, blago pada, osobito tijekom pandemije. Hrvatskih državljana ima gotovo u cijeloj Irskoj (većinom u ugostiteljstvu i trgovini), a zbog visokih troškova stanovanja i života sve manje dolaze u Dublin.
"U Dublinu stan od 60-ak kvadrata košta 400-500 tisuća eura i ne mogu si ga priuštiti ni Irci. I u Irskoj postoji kasta iznajmljivača kao u nas na moru, a to što su 60-70% zastupnika u parlamentu iznajmljivači ne doprinosi rješavanju stambene krize. Usto javna sigurnost je sve veći problem u zemlji. Procjene su kako je vjerojatno veća zajednica u Corku nego u Dublinu", navodi Vidiš i dodaje da se najveći dio hrvatskih državljana vratio u Hrvatsku.
Irski identitet
Među Hrvatima nije dobro proljetos odjeknuo tragičan slučaj mladića iz Hrvatske kojeg je nasmrt pretukla grupa irskih huligana.
Od ljudi iz Hrvatske u Irskoj Večernji doznaje da su u proteklih mjesec dana opljačkana i pretučena na cesti tri hrvatska državljana.
U Irskoj, koju trese stambena kriza, jača antimigrantsko raspoloženje, a znatan dio Iraca je zabrinut za svoj irski identitet.
Vidiš drži da uzroke u smanjivanju doseljenika iz drugih članica EU u Irsku treba tražiti i u tome što se značajno poboljšalo tržište rada u većini zemalja EU iz kojih su dolazili migranti.
Najveći broj doseljenih dolazi zbog posla, a razlog su i situacije u njihovim državama, piše Večernji list.
Stambena kriza
U toj zemlji danas živi tek oko 16 do 17 tisuća hrvatskih državljana, odnosno samo polovica hrvatskih iseljenika od njih oko 34 tisuće, koliko ih je u proteklih 20-ak godina dobilo PPS broj, piše Večernji list i usput napominju kako u Irsku ne hrle više ni Poljaci iako ih je u protekla dva desetljeća doselilo više od 400 tisuća, no ostalo ih je samo 100 tisuća.
Veliki problem Irske je neriješena stambena kriza, jačanje nezadovoljstva Iraca koji smatraju da im je došlo previše doseljenika na premalo prostora.
I javna sigurnost je sve veći problem. Struka smatra da problemi s prihvaćanjem doseljenika nastaju kada njihov udio u populaciji pređe 10, 12%, a Irska ga je prešla.
O drastičnom smanjenju iseljenih hrvatskih državljana u Irsku demograf prof. dr. sc. Nenad Pokos kaže da je irski popis stanovništva iz 2022. zabilježio 13.649 hrvatskih državljana.
Iako je u tom popisu primijenjena drugačija metodologija, tj. u obzir je uzeto državljanstvo, a ne više država rođenja, smatra se da je 2022. u Irskoj živjelo znatno više od popisom utvrđenih hrvatskih državljana na što, kaže, ukazuje podatak o broju zahtjeva za PPS (Personal Public Service Number) koji se dodjeljuje svakom doseljenom stanovniku u Irsku.
Problem sigurnosti
Hrvatski veleposlanik u Dublinu, dr. sc. Davor Vidiš, procjenjuje kako se u Irskoj nalazi između 16 i 17 tisuća državljana RH, a polovica njih od oko 34 tisuće koji su dobili PPS broj u proteklih 20-ak godina većinom se vratila u Hrvatsku, a manji dio je otišao u druge članice EU.
Pojačano doseljavanje Hrvata u Irsku počelo je nakon 2013.
U Irsku se 2014., kaže Pokos, doselilo 2224 hrvatskih državljana, 2015. njih 4342, a 2016. najviše, čak 5312.
Potom broj doseljenika, hrvatskih državljana, blago pada, osobito tijekom pandemije. Hrvatskih državljana ima gotovo u cijeloj Irskoj (većinom u ugostiteljstvu i trgovini), a zbog visokih troškova stanovanja i života sve manje dolaze u Dublin.
"U Dublinu stan od 60-ak kvadrata košta 400-500 tisuća eura i ne mogu si ga priuštiti ni Irci. I u Irskoj postoji kasta iznajmljivača kao u nas na moru, a to što su 60-70% zastupnika u parlamentu iznajmljivači ne doprinosi rješavanju stambene krize. Usto javna sigurnost je sve veći problem u zemlji. Procjene su kako je vjerojatno veća zajednica u Corku nego u Dublinu", navodi Vidiš i dodaje da se najveći dio hrvatskih državljana vratio u Hrvatsku.
Irski identitet
Među Hrvatima nije dobro proljetos odjeknuo tragičan slučaj mladića iz Hrvatske kojeg je nasmrt pretukla grupa irskih huligana.
Od ljudi iz Hrvatske u Irskoj Večernji doznaje da su u proteklih mjesec dana opljačkana i pretučena na cesti tri hrvatska državljana.
U Irskoj, koju trese stambena kriza, jača antimigrantsko raspoloženje, a znatan dio Iraca je zabrinut za svoj irski identitet.
Vidiš drži da uzroke u smanjivanju doseljenika iz drugih članica EU u Irsku treba tražiti i u tome što se značajno poboljšalo tržište rada u većini zemalja EU iz kojih su dolazili migranti.
Najveći broj doseljenih dolazi zbog posla, a razlog su i situacije u njihovim državama, piše Večernji list.
