Za Dunju Aksentijević, profesoricu i istraživačicu Sveučilišta Queen Mary u Londonu, znanost je, kaže, svijetli primjer čovječanstva nasuprot destrukciji u kojoj je odrastala. Kada je iz gimnazije u Tuzli, u Bosni i Hercegovini, kao stipendistica, krenula u Veliku Britaniju završiti treći razred gimnazije, željela je pronaći put koji bi je odveo znanosti, piše BBC na srpskom.
"Vjerojatno zbog događaja kroz koja sam odrasla devedesetih u BiH, bježala sam od svega što ima veze s politikom i znanost mi je bila ideja vodilja", kaže Aksentijević.
Nakon studija medicine i doktorskih studija na Sveučilištu Hal u Velikoj Britaniji, počela je s istraživanjima kardiovaskularnog sustava na Sveučilištu Oxford. Dvadeset godina kasnije, u jeku pandemije koronavirusa, rezultati njezinih istraživanja donose nova znanja koja mogu pomoći u liječenju dijabetesa i kardiovaskularnog sustava, prenosi Klix.ba.
Šest mjeseci nakon početka pandemije, istraživanja pokazuju da su ljudi narušenog zdravlja, s kroničnim bolestima poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, podložniji posljedicama koronavirusa.
Dunja Aksentijević bavi se znanstvenim istraživanjima u oblasti kardiovaskularne fiziologije i metabolizma, istraživačica je Instituta William Harvey i članica britanske Fondacije za istraživanje srca u oblasti inflamacije.
Izvanredna je profesorica kardiovaskularne fiziologije i metabolizma na Sveučilištu Queen Mary u Londonu.
Doktorske studije medicine na polju kardiovaskularnog metabolizma završila je na Sveučilištu Hall u Velikoj Britaniji. Doktorska istraživanja završila je na Sveučilištu Oxford.
"Godinama sam radila na Sveučilištu Oxford na modelima srčane insuficijencije i prestanka rada srca", kaže Aksentijević.
Na različite načine je, u suradnji s kolegama, pokušavala shvatiti što je to što vodi ka narušavanju balansa energije u srcu, na koji način se rano može dijagnosticirati i kako se može liječiti.
"Srce kao pumpa mora imati napon da bi funkcioniralo, taj napon se razvija koncentracijom natrija, kalcija, kalija", objašnjava. Istraživanje o kardiovaskularnom metabolizmu koje je objavila krajem kolovoza 2020, napravilo je korak napred ka razumjevanju bolesti srca.
"Pokazali smo da promjena u koncentraciji natrija akutno i kronično mijenja kardiometablizam", kaže Aksentijević. Od 1930. godine je znanstvenicima jasno da bolesno srce predstavlja "motor koji je ostao bez goriva".
"Mi smo znali da je kod srčane insuficijencije metabolizam promijenjen, ali nikad prije nismo pokazali da su promjene u koncentraciji natrija te koje mogu u negativnom smislu mijenjati srčani metabolizam", objašnjava. Nada se da će mehanizam koji je otkrila biti iskorišten u terapeutske svrhe.
"Možemo ge terapeutski iskoristiti tako što možemo razvijati lijekove koji vrše modifikaciju natrij pumpe da bismo smanjili natrij u srčanim stanicama", nada se Aksentijević. Istraživanje je objavila u suradnji s kolegama sa britanskih i američkih sveučilišta.
"Vjerojatno zbog događaja kroz koja sam odrasla devedesetih u BiH, bježala sam od svega što ima veze s politikom i znanost mi je bila ideja vodilja", kaže Aksentijević.
Nakon studija medicine i doktorskih studija na Sveučilištu Hal u Velikoj Britaniji, počela je s istraživanjima kardiovaskularnog sustava na Sveučilištu Oxford. Dvadeset godina kasnije, u jeku pandemije koronavirusa, rezultati njezinih istraživanja donose nova znanja koja mogu pomoći u liječenju dijabetesa i kardiovaskularnog sustava, prenosi Klix.ba.
Šest mjeseci nakon početka pandemije, istraživanja pokazuju da su ljudi narušenog zdravlja, s kroničnim bolestima poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, podložniji posljedicama koronavirusa.
Dunja Aksentijević bavi se znanstvenim istraživanjima u oblasti kardiovaskularne fiziologije i metabolizma, istraživačica je Instituta William Harvey i članica britanske Fondacije za istraživanje srca u oblasti inflamacije.
Izvanredna je profesorica kardiovaskularne fiziologije i metabolizma na Sveučilištu Queen Mary u Londonu.
Doktorske studije medicine na polju kardiovaskularnog metabolizma završila je na Sveučilištu Hall u Velikoj Britaniji. Doktorska istraživanja završila je na Sveučilištu Oxford.
"Godinama sam radila na Sveučilištu Oxford na modelima srčane insuficijencije i prestanka rada srca", kaže Aksentijević.
Na različite načine je, u suradnji s kolegama, pokušavala shvatiti što je to što vodi ka narušavanju balansa energije u srcu, na koji način se rano može dijagnosticirati i kako se može liječiti.
"Srce kao pumpa mora imati napon da bi funkcioniralo, taj napon se razvija koncentracijom natrija, kalcija, kalija", objašnjava. Istraživanje o kardiovaskularnom metabolizmu koje je objavila krajem kolovoza 2020, napravilo je korak napred ka razumjevanju bolesti srca.
"Pokazali smo da promjena u koncentraciji natrija akutno i kronično mijenja kardiometablizam", kaže Aksentijević. Od 1930. godine je znanstvenicima jasno da bolesno srce predstavlja "motor koji je ostao bez goriva".
"Mi smo znali da je kod srčane insuficijencije metabolizam promijenjen, ali nikad prije nismo pokazali da su promjene u koncentraciji natrija te koje mogu u negativnom smislu mijenjati srčani metabolizam", objašnjava. Nada se da će mehanizam koji je otkrila biti iskorišten u terapeutske svrhe.
"Možemo ge terapeutski iskoristiti tako što možemo razvijati lijekove koji vrše modifikaciju natrij pumpe da bismo smanjili natrij u srčanim stanicama", nada se Aksentijević. Istraživanje je objavila u suradnji s kolegama sa britanskih i američkih sveučilišta.
