Raspad Bosne i Hercegovine, odcjepljenje Republike Srpske, blokada institucija – neki su od scenarija koje ovih dana najavljuje Milorad Dodik.
Je li Republika Srpska uistinu sve dalje od BiH, zašto je u tome podržava bosanskohercegovački HDZ i kako eventualna nestabilnost u BiH može utjecati na regiju u emisiji Nedjeljom u 2 komentirao je bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
Ivanić je u politiku ušao još u srednjoj školi. Odličan đak, nositelj udarničke značke i predsjednik omladine. Nakon završetka Ekonomskog fakulteta radio je i kao novinar.
U ratu se povukao iz politike, ali vraća se na prvim poslijeratnim izborima 1996. kao kandidat opozicije protiv Krajišnika. Bio je i predavač na Ekonomskom fakultetu. Ivanićeva Partija nikad nije osvojila većinu, ali uvijek su imali dovoljno da on bude predsjednik vlade, ministar vanjskih poslova, predsjedatelj doma naroda, član predsjedništva BiH…
Ivanićevi suradnici kažu da je upravo sklonost kompromisu njegova najveća vrlina. Aleksandar Savović, volonter u kabinetu člana Predsjedništva BiH, kaže u prilogu novinarke Maje Sever – “S njim sve može dok ne prelazite crvene linije koje on ima”. A crvena linija je, obrazlaže Savović, srpski narod iz kojeg potječe.
Na samom početku emisije Ivanić je komentirao citat bosanskohercegovačkog pisca i pjesnika Abdulaha Sidrana koji kaže: “Bosne i Hercegovine ima upravo onoliko koliko nema Republike Srpske”.
Mislim da je to jedna katastrofalna teza koja je prisutna ne samo kod gospodina Sidrana, nego kod velikog dijela bošnjačke političke elite. Postojanje Republike Srpske za njih je udar na Bosnu i Hercegovinu, što je katastrofalno pogrešan pristup. Taj pristup me na neki način asocira na neko nasilno uguravanje jednog cijelog naroda u Bosnu i Hercegovinu pa onda negiranje svega što nosi predznak “srpski”. I to je kao onda Bosna i Hercegovina. To tek nije Bosna i Hercegovina!
Ja bih volio da moji kolege iz Sarajeva prihvate Republiku Srpsku onoliko koliko mi iz Banje Luke prihvaćamo Bosnu i Hercegovinu. Vjerujte da je ekstremizam, ma koliko površni gledatelj neće steći takav dojam, ali vjerujte da se u Republici Srpskoj više prihvaća Bosna i Hercegovina, nego što se u Sarajevu prihvaća postojanje Republike Srpske.
Ne svuda, ne kod naroda, nego prije svega kod političkih elita u akademskim krugovima, rekao je, zaključivši kako je jedino razumno rješenje – da Banja Luka prihvati činjenicu da postoji Bosna i Hercegovina, a da Sarajevo prihvati “realnost i činjenicu da postoji Republika Srpska, i da tu više nema promjena, ni na jednoj ni na drugoj strani”.
Emisiju pogledajte OVDJE.
Je li Republika Srpska uistinu sve dalje od BiH, zašto je u tome podržava bosanskohercegovački HDZ i kako eventualna nestabilnost u BiH može utjecati na regiju u emisiji Nedjeljom u 2 komentirao je bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
Ivanić je u politiku ušao još u srednjoj školi. Odličan đak, nositelj udarničke značke i predsjednik omladine. Nakon završetka Ekonomskog fakulteta radio je i kao novinar.
U ratu se povukao iz politike, ali vraća se na prvim poslijeratnim izborima 1996. kao kandidat opozicije protiv Krajišnika. Bio je i predavač na Ekonomskom fakultetu. Ivanićeva Partija nikad nije osvojila većinu, ali uvijek su imali dovoljno da on bude predsjednik vlade, ministar vanjskih poslova, predsjedatelj doma naroda, član predsjedništva BiH…
Ivanićevi suradnici kažu da je upravo sklonost kompromisu njegova najveća vrlina. Aleksandar Savović, volonter u kabinetu člana Predsjedništva BiH, kaže u prilogu novinarke Maje Sever – “S njim sve može dok ne prelazite crvene linije koje on ima”. A crvena linija je, obrazlaže Savović, srpski narod iz kojeg potječe.
Na samom početku emisije Ivanić je komentirao citat bosanskohercegovačkog pisca i pjesnika Abdulaha Sidrana koji kaže: “Bosne i Hercegovine ima upravo onoliko koliko nema Republike Srpske”.
Mislim da je to jedna katastrofalna teza koja je prisutna ne samo kod gospodina Sidrana, nego kod velikog dijela bošnjačke političke elite. Postojanje Republike Srpske za njih je udar na Bosnu i Hercegovinu, što je katastrofalno pogrešan pristup. Taj pristup me na neki način asocira na neko nasilno uguravanje jednog cijelog naroda u Bosnu i Hercegovinu pa onda negiranje svega što nosi predznak “srpski”. I to je kao onda Bosna i Hercegovina. To tek nije Bosna i Hercegovina!
Ja bih volio da moji kolege iz Sarajeva prihvate Republiku Srpsku onoliko koliko mi iz Banje Luke prihvaćamo Bosnu i Hercegovinu. Vjerujte da je ekstremizam, ma koliko površni gledatelj neće steći takav dojam, ali vjerujte da se u Republici Srpskoj više prihvaća Bosna i Hercegovina, nego što se u Sarajevu prihvaća postojanje Republike Srpske.
Ne svuda, ne kod naroda, nego prije svega kod političkih elita u akademskim krugovima, rekao je, zaključivši kako je jedino razumno rješenje – da Banja Luka prihvati činjenicu da postoji Bosna i Hercegovina, a da Sarajevo prihvati “realnost i činjenicu da postoji Republika Srpska, i da tu više nema promjena, ni na jednoj ni na drugoj strani”.
Emisiju pogledajte OVDJE.
