Oni su svjesni da je to posljednja organizirana akcija kako bi se uspjeli ljudi vratiti na svoja ognjišta, iako su svjesni da je zbog velikog protoka vremena sve teže obnoviti stanje s početka prije rata.
Puno više umrlih
Istodobno, po rezultatima svojevrsnog popisa koji provode katolički svećenici putem blagoslova obiteljskih kuća bilježi se obrnuti, daleko negativniji trend nastavka napuštanja svojih obiteljskih kuća. Po podacima koji su konačno usklađeni iz sve četiri biskupije u BiH: Vrhbosanske, Banjolučke, Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske poražavajući su podaci o tome da u odnosu na godinu dana ranije nedostaje čak 7522 katolika, u najvećem broju Hrvata u odnosu na isti popis godinu dana ranije. U samo godinu dana nestalo je, po tim podacima, 1,7 posto Hrvata, odnosno čitava jedna općina poput Domaljevac-Šamca. Najveći demografski pad zabilježen je u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji gdje je manje čak 3973 vjernika, a istodobno u Vrhbosanskoj nadbiskupiji svećenici su upisali 3055 manje Hrvata katolika. U toj biskupiji najlošije je stanje u Sarajevu i Kraljevoj Sutjesci. Jedina biskupija koja je u ‘plusu’ je Trebinjsko-mrkanska s dva vjernika više nego godinu dana ranije. U Banjolučkoj biskupiji, o čemu smo ranije pisali, je umrlo, ili je napustilo ovo područje, 496 katolika tijekom protekle godine. Valja reći kako podatke u hercegovačkim biskupijama valja uzeti s izvjesnim oprezom, jer u velikom broju slučajeva svećenici nisu bili u stanju popisati katoličke vjernike zbog poznatog hercegovačkog slučaja. Naime, svećenici koji su u službenoj i hijerarhiji Crkve nisu u mogućnosti popisati sve vjernike zbog čega se pojavila značajna razlika u odnosu na prijašnje godine kada su se na različit način prikupljale takve obavijesti.
Vlasti zakazale
Glavni tajnik Biskupske konferencije BiH mons. Ivo Tomašević istaknuo je kako podaci zabrinjavaju, te da bi institucije i crkveni predstavnici trebali poduzeti korake kako bi se ohrabrio ostanak ljudi. - Bilo bi nužno da se svi, a osobito hrvatski predstavnici u vlasti u BiH, ali i u Hrvatskoj, snažno zauzmu na planu opstanka i povratka i ostvarenju jednakopravnosti svih triju naroda, ali i svih građana u svakom dijelu BiH. Ne smije se zaboraviti da su Hrvati iz BiH dijelom uvijek odlazili u Hrvatsku prije svega zbog posla. Ako se iskorijene u mnogim krajevima u BiH, to će imati dalekosežne posljedice i za Hrvate u Hrvatskoj, rekao je Tomašević. (Zoran Krešić / vecernji.ba)
