Vladi njemačke kancelarke Angele Merkel prijeti politička kriza zbog njezine odluke da suspendira program cijepljenja AstraZenecinim cjepivom, čime se Njemačka pridružila zajednici 15 zemalja koje su dosad obustavile primjenu tog cjepiva.
Privremeno zaustavljanje cijepljenja naložile su, kao posljednje u EU dosad, i Švedska i Portugal, iako Svjetska zdravstvena organizacija kao i Europska agencija za lijekove (EMA) tvrde da je cjepivo sasvim sigurno i - korisno. No, u brojnim državama vlada strah od nuspojava, naročito krvnih ugrušaka koji su već doveli do najmanje osam smrti, a povezuju se s cjepivom, piše Telegraph.
Odluka njemačkih vlasti navukla je na kanceralku Merkel bijes njemačkih zdravstvenih stručnjaka. Državni centar za prevenciju zaraznih bolesti odmah je izdao priopćenje u kojem su objasnili da je Njemačka u stanju trećeg pandemijskog vala te da se suočava s rizikom eksponencijalnog rasta broja zaraženih, što bi do Uskrsa moglo dovesti čak i do rušenja crnog rekorda broja oboljelih.
Saveznik Angele Merkel, bavarski lider Markus Söder, također je jasno rekao što misli o odluci svoje političke partnerice, ustvrdivši kako bi se on osobno odmah cijepio.
Glavni koalicijski partneri kancelarkinog CDU-a, socijaldemokrati (SPD), javno su osudili zaustavljanje cijepljenja rekavši kako je to zaokret koji pokazuje da vlada nema jasnu politiku. Njemačka, Francuska i Nizozemska još prošlog tjedna tvrdile su da je cjepivo posve sigurno i učinkovito. Neimenovani dužnosnik SPD-a rekao je da je potez "katastrofalan" te je pozvao njemačkog ministra zdravstva Jensa Spahna na ostavku. Oporbena stranka FDP zatražila je, pak, detaljnu istragu, a u priopćenju ističu kako je vlada Angele Merkel "nepotrebno ugrozila ljudske živote".
- Tužan je zaključak da se ovo dobro cjepivo zbog neutemeljenih tvrdnji neće koristiti u brojnim zemljama - kazao je Frank Ulrich Montgomery, čelnik njemačkog ogranka Svjetskog udruženja liječnika (WMA).
Tisuće Nijemaca počele su dobivati obavijesti da su njihovi termini cijepljenja otkazani uz napomenu da nije poznato kada bi mogli dobiti nove termine. Sve se češće spominje mogućnost da će oni koji su već primili jednu dozu AstraZenecinog cjepiva morati krenuti ispočetka i primiti dvije doze nekog drugog cjepiva.
Zaustavljanje cijepljenja ima i svoje ekonomske posljedice, smatraju u Institutu za ekonomiju Njemačke. Njihovi izračuni govore da bi gubitak gospodarstva uslijed necijepljenja samo u tjedan dana iznosio oko dvije milijarde eura.
Eugen Brysch iz Fondacije za zaštitu pacijenata rekao je pak kako je Njemačka donijela odluku koja će iamti dalekosežne posljedice, dodavši da se tako "gubi povjerenje građana".
Francuska, Italija i Njemačka negirale su optužbe da je suspenzija cijepljenja politički motivirana nakon što je AstraZeneca proteklog vikenda obavijestila Europsku komisiju da će do kraja ožujka isporučiti najmanje 60 milijuna manje doza od planiranih količina.
Belgijski ministar zdravstva odluke o suspenziji AstraZenecinog cjepiva nazvao je neodgovornima.
"To je nevjerojatan vodopad odluka. Razgovarao sam jučer s portugalskim kolegama. I oni su odlučili zaustaviti cijepljenje iako nemaju nikakvih podataka zašto. Ovako nikada nećemo cijepiti Europu, pa ćemo dobiti treći, četvrti, peti val koronavirusa... Moramo biti jako pažljivi oko tih lančanih reakcija", rekao je Frank Vandenbroucke.
Vodeći belgijski virolog Marc von Ranst dodao je pak kako bi zaustavljanje programa cijepljenja moglo dovesti do brojnih hospitalizacija, dugotrajnih oštećenja organizama, pa i smrtnih slučajeva, piše Telegraph.
Predstojnik ureda premijera Poljske, zemlje koja je među onima koje odbijaju zaustaviti cijepljenje, rekao je da se po mišljenju poljske vlade moguće radi o svjesnom i planiranom širenju dezinformacija u sklopu "brutalnog rata farmaceutskih kompanija".
Iz Europske komisije stigla je poruka kako će suspenzija cijepljenja vjerojatno usporiti europski plan da se cijepi 70 posto stanovnika do kraja ove godine, a poručili su i kako predsjednica EK Ursula von der Leyen ostaje pri odluci da će se cijepiti čim to bude moguće.
U Velikoj Britaniji je AstraZenecom dosad cijepljeno 11 milijuna ljudi, a zabilježen je tek jedan slučaj tromboze pa su tamošnji znanstvenici zapanjeni odlukama niza europskih država. Istovremeno, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poziva na nastavak cijepljenja.
Prema podacima same AstraZenece, dosad je na području EU barem jednu dozu cjepiva ove kompanije primilo oko 17 milijuna ljudi, a ukupno je zabilježeno manje od 40 slučajeva zgrušavanja krvi.
Ravnateljica portugalskog zavoda za javno zdravstvo Graça Freitas izjavila je da je zgrušavanje krvi izuzetno rijetka nuspojava te da svi koji su primili AstraZenecino cjepivo trebaju ostati mirni. Direktorica španjolske agencije za lijekove María Jesús Lamas također kaže da je riječ o izuzetno malom broju slučajeva.
Telegraph masovno stopiranje cijepljenja AstraZenecom tumači u svjetlu zategnutih odnosa farmaceutske kompanije s EU koja seže u same početke isporuke prvih doza cjepiva. Bruxelles je trebao u prvoj polovici 2021. dobiti 100 milijuna doza, ali isporučeno je znatno manje.
Austrija, Hrvatska i srednja Europa za korektivni mehanizam u distribuciji cjepiva u EU
Austrija i nekoliko zemalja srednje i istočne Europe, među kojima i Hrvatska, traže korektivni mehanizam za distribuciju cjepiva protiv covida-19 u Europskoj uniji, nakon pritužbi da je raspodjela cjepiva po zemljama članicama neravnomjerna, rekao je u utorak austrijski kancelar Sebastian Kurz.
"Važno je da se pobrinemo za uspostavu korektivnog mehanizma, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i šefom Vijeća EU-a Charlesom Michelom", kazao je Kurz na zajedničkoj konferenciji za novinare s čelnicima Bugarske, Slovenije i Češke.
Sastanku Kurza s Bojkom Borisovim, Janezom Janšom i Andrejom Babišom video vezom su se pridružili i hrvatski premijer Andrej Plenković te Arturs Karinš, premijer Latvije.
"Mora biti moguće uspostaviti korektivni mehanizam", dodao je austrijski kancelar. "Dogovorili smo se da zajednički apeliramo na stvaranje jednog korektivnog mehanizma u vezi s distribucijom cjepiva", rekao je Plenković. Dodao je da time žele "kompenzirati zastoj koje su pojedine zemlje doživjele zbog sporije distribucije cjepiva AstraZenece".
Šestorica čelnika su prošli tjedan uputili pismo šefici EK Von der Leyen i predsjedniku Vijeća EU-a Michelu i upozorili da se distribucija cjepiva ne odvija sukladno broju stanovnika svake pojedine članice, kako je prethodno bilo dogovoreno.
"Dogovorili smo se da ćemo u ovom pothvatu ujediniti snage jer znamo da smo zajedno jači kao EU i zato što nitko u EU neće biti siguran od koronavirusa prije nego svi budu sigurni. Također, osiguravanje toga da sve države članice EU-a, male ili velike, imaju jednaki pristup cjepivu protiv covida kao zasad ograničenom resursu, pitanje je europske solidarnosti", napisali su tada državnici.
Podsjetili su da je u zaključcima nakon videokonferencije Europskog vijeća 21. siječnja Michel naveo kako su "čelnici potvrdili da cjepiva trebaju biti distribuirana istovremeno i razmjerno stanovništvu".
Europska komisija i Vijeće, rekao je danas Kurz, rade kako bi "pronašli rješenje".
Bruxelles je u međuvremenu priopćio da je na snazi tzv. mehanizam redistribucije doza koje neke zemlje nisu iskoristile po sistemu "pro rata" te da je na zemljama članicama da odluče žele li se vratiti na distribuciju cijepiva strogo poštujući metodu raspodjele razmjerno broju stanovnika.
Bugarska i Latvija procijepile su najmanji postotak svog odraslog stanovništva u EU, 4,1 posto. Hrvatska je cijepila pet posto odraslog stanovništva, Austrija 7,8 posto, a Malta 14,9 posto. (Hina)
Privremeno zaustavljanje cijepljenja naložile su, kao posljednje u EU dosad, i Švedska i Portugal, iako Svjetska zdravstvena organizacija kao i Europska agencija za lijekove (EMA) tvrde da je cjepivo sasvim sigurno i - korisno. No, u brojnim državama vlada strah od nuspojava, naročito krvnih ugrušaka koji su već doveli do najmanje osam smrti, a povezuju se s cjepivom, piše Telegraph.
Odluka njemačkih vlasti navukla je na kanceralku Merkel bijes njemačkih zdravstvenih stručnjaka. Državni centar za prevenciju zaraznih bolesti odmah je izdao priopćenje u kojem su objasnili da je Njemačka u stanju trećeg pandemijskog vala te da se suočava s rizikom eksponencijalnog rasta broja zaraženih, što bi do Uskrsa moglo dovesti čak i do rušenja crnog rekorda broja oboljelih.
Saveznik Angele Merkel, bavarski lider Markus Söder, također je jasno rekao što misli o odluci svoje političke partnerice, ustvrdivši kako bi se on osobno odmah cijepio.
Glavni koalicijski partneri kancelarkinog CDU-a, socijaldemokrati (SPD), javno su osudili zaustavljanje cijepljenja rekavši kako je to zaokret koji pokazuje da vlada nema jasnu politiku. Njemačka, Francuska i Nizozemska još prošlog tjedna tvrdile su da je cjepivo posve sigurno i učinkovito. Neimenovani dužnosnik SPD-a rekao je da je potez "katastrofalan" te je pozvao njemačkog ministra zdravstva Jensa Spahna na ostavku. Oporbena stranka FDP zatražila je, pak, detaljnu istragu, a u priopćenju ističu kako je vlada Angele Merkel "nepotrebno ugrozila ljudske živote".
- Tužan je zaključak da se ovo dobro cjepivo zbog neutemeljenih tvrdnji neće koristiti u brojnim zemljama - kazao je Frank Ulrich Montgomery, čelnik njemačkog ogranka Svjetskog udruženja liječnika (WMA).
Tisuće Nijemaca počele su dobivati obavijesti da su njihovi termini cijepljenja otkazani uz napomenu da nije poznato kada bi mogli dobiti nove termine. Sve se češće spominje mogućnost da će oni koji su već primili jednu dozu AstraZenecinog cjepiva morati krenuti ispočetka i primiti dvije doze nekog drugog cjepiva.
Zaustavljanje cijepljenja ima i svoje ekonomske posljedice, smatraju u Institutu za ekonomiju Njemačke. Njihovi izračuni govore da bi gubitak gospodarstva uslijed necijepljenja samo u tjedan dana iznosio oko dvije milijarde eura.
Eugen Brysch iz Fondacije za zaštitu pacijenata rekao je pak kako je Njemačka donijela odluku koja će iamti dalekosežne posljedice, dodavši da se tako "gubi povjerenje građana".
Francuska, Italija i Njemačka negirale su optužbe da je suspenzija cijepljenja politički motivirana nakon što je AstraZeneca proteklog vikenda obavijestila Europsku komisiju da će do kraja ožujka isporučiti najmanje 60 milijuna manje doza od planiranih količina.
Belgijski ministar zdravstva odluke o suspenziji AstraZenecinog cjepiva nazvao je neodgovornima.
"To je nevjerojatan vodopad odluka. Razgovarao sam jučer s portugalskim kolegama. I oni su odlučili zaustaviti cijepljenje iako nemaju nikakvih podataka zašto. Ovako nikada nećemo cijepiti Europu, pa ćemo dobiti treći, četvrti, peti val koronavirusa... Moramo biti jako pažljivi oko tih lančanih reakcija", rekao je Frank Vandenbroucke.
Vodeći belgijski virolog Marc von Ranst dodao je pak kako bi zaustavljanje programa cijepljenja moglo dovesti do brojnih hospitalizacija, dugotrajnih oštećenja organizama, pa i smrtnih slučajeva, piše Telegraph.
Predstojnik ureda premijera Poljske, zemlje koja je među onima koje odbijaju zaustaviti cijepljenje, rekao je da se po mišljenju poljske vlade moguće radi o svjesnom i planiranom širenju dezinformacija u sklopu "brutalnog rata farmaceutskih kompanija".
Iz Europske komisije stigla je poruka kako će suspenzija cijepljenja vjerojatno usporiti europski plan da se cijepi 70 posto stanovnika do kraja ove godine, a poručili su i kako predsjednica EK Ursula von der Leyen ostaje pri odluci da će se cijepiti čim to bude moguće.
U Velikoj Britaniji je AstraZenecom dosad cijepljeno 11 milijuna ljudi, a zabilježen je tek jedan slučaj tromboze pa su tamošnji znanstvenici zapanjeni odlukama niza europskih država. Istovremeno, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poziva na nastavak cijepljenja.
Prema podacima same AstraZenece, dosad je na području EU barem jednu dozu cjepiva ove kompanije primilo oko 17 milijuna ljudi, a ukupno je zabilježeno manje od 40 slučajeva zgrušavanja krvi.
Ravnateljica portugalskog zavoda za javno zdravstvo Graça Freitas izjavila je da je zgrušavanje krvi izuzetno rijetka nuspojava te da svi koji su primili AstraZenecino cjepivo trebaju ostati mirni. Direktorica španjolske agencije za lijekove María Jesús Lamas također kaže da je riječ o izuzetno malom broju slučajeva.
Telegraph masovno stopiranje cijepljenja AstraZenecom tumači u svjetlu zategnutih odnosa farmaceutske kompanije s EU koja seže u same početke isporuke prvih doza cjepiva. Bruxelles je trebao u prvoj polovici 2021. dobiti 100 milijuna doza, ali isporučeno je znatno manje.
Austrija, Hrvatska i srednja Europa za korektivni mehanizam u distribuciji cjepiva u EU
Austrija i nekoliko zemalja srednje i istočne Europe, među kojima i Hrvatska, traže korektivni mehanizam za distribuciju cjepiva protiv covida-19 u Europskoj uniji, nakon pritužbi da je raspodjela cjepiva po zemljama članicama neravnomjerna, rekao je u utorak austrijski kancelar Sebastian Kurz.
"Važno je da se pobrinemo za uspostavu korektivnog mehanizma, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i šefom Vijeća EU-a Charlesom Michelom", kazao je Kurz na zajedničkoj konferenciji za novinare s čelnicima Bugarske, Slovenije i Češke.
Sastanku Kurza s Bojkom Borisovim, Janezom Janšom i Andrejom Babišom video vezom su se pridružili i hrvatski premijer Andrej Plenković te Arturs Karinš, premijer Latvije.
"Mora biti moguće uspostaviti korektivni mehanizam", dodao je austrijski kancelar. "Dogovorili smo se da zajednički apeliramo na stvaranje jednog korektivnog mehanizma u vezi s distribucijom cjepiva", rekao je Plenković. Dodao je da time žele "kompenzirati zastoj koje su pojedine zemlje doživjele zbog sporije distribucije cjepiva AstraZenece".
Šestorica čelnika su prošli tjedan uputili pismo šefici EK Von der Leyen i predsjedniku Vijeća EU-a Michelu i upozorili da se distribucija cjepiva ne odvija sukladno broju stanovnika svake pojedine članice, kako je prethodno bilo dogovoreno.
"Dogovorili smo se da ćemo u ovom pothvatu ujediniti snage jer znamo da smo zajedno jači kao EU i zato što nitko u EU neće biti siguran od koronavirusa prije nego svi budu sigurni. Također, osiguravanje toga da sve države članice EU-a, male ili velike, imaju jednaki pristup cjepivu protiv covida kao zasad ograničenom resursu, pitanje je europske solidarnosti", napisali su tada državnici.
Podsjetili su da je u zaključcima nakon videokonferencije Europskog vijeća 21. siječnja Michel naveo kako su "čelnici potvrdili da cjepiva trebaju biti distribuirana istovremeno i razmjerno stanovništvu".
Europska komisija i Vijeće, rekao je danas Kurz, rade kako bi "pronašli rješenje".
Bruxelles je u međuvremenu priopćio da je na snazi tzv. mehanizam redistribucije doza koje neke zemlje nisu iskoristile po sistemu "pro rata" te da je na zemljama članicama da odluče žele li se vratiti na distribuciju cijepiva strogo poštujući metodu raspodjele razmjerno broju stanovnika.
Bugarska i Latvija procijepile su najmanji postotak svog odraslog stanovništva u EU, 4,1 posto. Hrvatska je cijepila pet posto odraslog stanovništva, Austrija 7,8 posto, a Malta 14,9 posto. (Hina)
