Ne mislim da Bošnjaci i Hrvati ističu samo ono što ih dijeli. Mi itekako surađujemo i u ogromnom broju pitanja imamo identičan ili barem veoma sličan stav i pogled. Međutim, ako se složimo na stotinu pitanja, a zapnemo na stotinu i prvom, o tom posljednjem, neriješenom će se govoriti, pisati, on će biti u fokusu sve dok ne bude riješen – izjavio je u intervjuu za „Večernji list“ član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović.
On ističe kako je Bosna i Hercegovina pokrenuta iz višegodišnjeg zastoja na njenom euroatlantskom putu, pokrenuta je i iz ekonomske letargije te da je tu upravo bošnjačko-hrvatska sprega donijela pozitivnu promjenu i prevagu.
Izetbegović kaže kako je moguće popraviti, odnosno „resetirati“ međunacionalne odnose u BiH.
''Neophodna faza je, na žalost, višegodišnja prepirka i natezanje strana koje su se gledale preko nišana prije dvije decenije, zajednički neuspjesi, zastoji, zajedničko sazrijevanje kroz taj mukotrpni proces i prihvaćanje bjelodano jasne činjenice da se samo dogovorom može ići naprijed. Da nitko, nikom i ništa neće moći nametnuti. Nadam se da tu mučnu fazu upravo dovršavamo'', poručuje Izetbegović i naglašava kako iduća faza zahtjeva da se stavi «u kožu» drugih i razumije njihove frustracije.
I konačno, navodi Izetbegović, moramo biti svjesni da je politika umijeće mogućeg, da ne možemo jedni od drugih tražiti nemoguće ili neprihvatljivo.
Govoreći o tome kako pronaći strateške ciljeve za budućnost BiH oko kojih će se moći okupiti sva tri naroda i većina značajnih političkih opcija u zemlji, Izetbegović kaže kako vjeruje da su ti ciljevi definirani koalicijskim sporazumom stranaka na državnoj i federalnoj razini.
''Potpisali smo dokumente s jasnim opredjeljenjima – stabilizacija prilika u zemlji, pojačan proces pomirenja, ubrzan put ka članstvu u EU, preuzimanje MAP-a, fokus na socio-ekonomskim reformama. Problem je što ih se ne držimo striktno, što ih ne ispunjavamo ili ih sporo ispunjavamo. Prepirka se pojačala, a pozitivna komunikacija koja vodi ubrzanju vitalnih procesa je oslabila. Lokalni izbori su nas usporili. Nije lako složiti liderske sujete, a radi se o pet bitnih stranaka odnosno ličnosti koje kreiraju stanje u državi i bore se da nametnu vlastite prioritete'', kaže Izetbegović u intervjuu za „Večernji list“.
Iako upozorava da je daleko članstvo BiH u EU, sam proces pregovaranja i stalnog usklađivanja našeg zakonodavstva s europskim je, kaže, šansa da kroz reforme ostvarimo napredak u demokratizaciji države i društva, jačanju vladavine prava, poboljšanju funkcionalnosti administracije, razvoju ekonomije.
''To je šansa, ali i rizik. Neće biti članstva, nećemo uspjeti ni upitnik ispuniti, a kamoli ispregovarati poglavlja ako valjano ne profunkcionira koordinacijski mehanizam, a prije njega međusobni odnosi u BiH'', upozorava bošnjački član Predsjedništva BiH.
Kaže da on osobno, ali i većina Bošnjaka, Hrvatsku i Srbiju doživljavaju kao susjede.
''Odnosi, naročito s Hrvatskom, su odavno normalizirani i, uz povremene krize, obećavaju dobru susjedsku i regionalnu suradnju. Naravno, ne možemo ostati dužni kad se iz Beograda i Zagreba kaže nešto što ne stoji, čime se zadire u unutarnje odnose ili ne pokazuje dovoljno respekta prema Bosni i Hercegovini, ali uvjeren sam da će takvih nesporazuma s vremenom biti sve manje, jer nikom nisu od koristi'', kaže Izetbegović.
Odgovarajući na upit o reformi izbornog zakonodavstva Izetbegović naglašava kako Hrvati imaju i biraju svoje legitimne predstavnike na svim razinama vlasti i u svim institucijama sukladno postojećem izbornom zakonodavstvu.
''Postoji problem da kroz izborni proces Hrvati do sada nisu uvijek mogli efektuirati svoju većinsku volju pri izboru članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, i za taj jasno definirani problem treba tražiti adekvatno rješenje. Očekujemo od HDZ BiH da nama i svim drugim parlamentarnim političkim subjektima transparentno ponudi realan i razuman prijedlog rješenja koji je sukladan općeprihvaćenim demokratskim standardima, koji ne vodi u dalje etničke i teritorijalne podjele i koji može dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH'', kaže Izetbegović i podsjeća kako je moguće rješenje bilo na stolu prije par godina, tzv. Fileov model koji je riješio to pitanje kroz provedbu presude Sejdić/Finci.
Izetbegović smatra da nije realno očekivati da će Trumpova administracija posvetiti dodatnu pozornost BiH.
''Međutim, mi već imamo svu potrebnu pažnju EU koju dobivamo kroz obnovljeni pristup EU i koja je već urodila plodom i značajnim napretkom BiH na europskom putu u proteklih dvije godine. Imamo prihvaćenu aplikaciju za članstvo, dobili smo upitnik, i to je svakako put kojim ćemo nastaviti'', kaže Izetbegović i konstatira kako se BiH može stabilizirati unutarnjim snagama, bez međunarodne pomoći.
On ističe kako je Bosna i Hercegovina pokrenuta iz višegodišnjeg zastoja na njenom euroatlantskom putu, pokrenuta je i iz ekonomske letargije te da je tu upravo bošnjačko-hrvatska sprega donijela pozitivnu promjenu i prevagu.
Izetbegović kaže kako je moguće popraviti, odnosno „resetirati“ međunacionalne odnose u BiH.
''Neophodna faza je, na žalost, višegodišnja prepirka i natezanje strana koje su se gledale preko nišana prije dvije decenije, zajednički neuspjesi, zastoji, zajedničko sazrijevanje kroz taj mukotrpni proces i prihvaćanje bjelodano jasne činjenice da se samo dogovorom može ići naprijed. Da nitko, nikom i ništa neće moći nametnuti. Nadam se da tu mučnu fazu upravo dovršavamo'', poručuje Izetbegović i naglašava kako iduća faza zahtjeva da se stavi «u kožu» drugih i razumije njihove frustracije.
I konačno, navodi Izetbegović, moramo biti svjesni da je politika umijeće mogućeg, da ne možemo jedni od drugih tražiti nemoguće ili neprihvatljivo.
Govoreći o tome kako pronaći strateške ciljeve za budućnost BiH oko kojih će se moći okupiti sva tri naroda i većina značajnih političkih opcija u zemlji, Izetbegović kaže kako vjeruje da su ti ciljevi definirani koalicijskim sporazumom stranaka na državnoj i federalnoj razini.
''Potpisali smo dokumente s jasnim opredjeljenjima – stabilizacija prilika u zemlji, pojačan proces pomirenja, ubrzan put ka članstvu u EU, preuzimanje MAP-a, fokus na socio-ekonomskim reformama. Problem je što ih se ne držimo striktno, što ih ne ispunjavamo ili ih sporo ispunjavamo. Prepirka se pojačala, a pozitivna komunikacija koja vodi ubrzanju vitalnih procesa je oslabila. Lokalni izbori su nas usporili. Nije lako složiti liderske sujete, a radi se o pet bitnih stranaka odnosno ličnosti koje kreiraju stanje u državi i bore se da nametnu vlastite prioritete'', kaže Izetbegović u intervjuu za „Večernji list“.
Iako upozorava da je daleko članstvo BiH u EU, sam proces pregovaranja i stalnog usklađivanja našeg zakonodavstva s europskim je, kaže, šansa da kroz reforme ostvarimo napredak u demokratizaciji države i društva, jačanju vladavine prava, poboljšanju funkcionalnosti administracije, razvoju ekonomije.
''To je šansa, ali i rizik. Neće biti članstva, nećemo uspjeti ni upitnik ispuniti, a kamoli ispregovarati poglavlja ako valjano ne profunkcionira koordinacijski mehanizam, a prije njega međusobni odnosi u BiH'', upozorava bošnjački član Predsjedništva BiH.
Kaže da on osobno, ali i većina Bošnjaka, Hrvatsku i Srbiju doživljavaju kao susjede.
''Odnosi, naročito s Hrvatskom, su odavno normalizirani i, uz povremene krize, obećavaju dobru susjedsku i regionalnu suradnju. Naravno, ne možemo ostati dužni kad se iz Beograda i Zagreba kaže nešto što ne stoji, čime se zadire u unutarnje odnose ili ne pokazuje dovoljno respekta prema Bosni i Hercegovini, ali uvjeren sam da će takvih nesporazuma s vremenom biti sve manje, jer nikom nisu od koristi'', kaže Izetbegović.
Odgovarajući na upit o reformi izbornog zakonodavstva Izetbegović naglašava kako Hrvati imaju i biraju svoje legitimne predstavnike na svim razinama vlasti i u svim institucijama sukladno postojećem izbornom zakonodavstvu.
''Postoji problem da kroz izborni proces Hrvati do sada nisu uvijek mogli efektuirati svoju većinsku volju pri izboru članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, i za taj jasno definirani problem treba tražiti adekvatno rješenje. Očekujemo od HDZ BiH da nama i svim drugim parlamentarnim političkim subjektima transparentno ponudi realan i razuman prijedlog rješenja koji je sukladan općeprihvaćenim demokratskim standardima, koji ne vodi u dalje etničke i teritorijalne podjele i koji može dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH'', kaže Izetbegović i podsjeća kako je moguće rješenje bilo na stolu prije par godina, tzv. Fileov model koji je riješio to pitanje kroz provedbu presude Sejdić/Finci.
Izetbegović smatra da nije realno očekivati da će Trumpova administracija posvetiti dodatnu pozornost BiH.
''Međutim, mi već imamo svu potrebnu pažnju EU koju dobivamo kroz obnovljeni pristup EU i koja je već urodila plodom i značajnim napretkom BiH na europskom putu u proteklih dvije godine. Imamo prihvaćenu aplikaciju za članstvo, dobili smo upitnik, i to je svakako put kojim ćemo nastaviti'', kaže Izetbegović i konstatira kako se BiH može stabilizirati unutarnjim snagama, bez međunarodne pomoći.
