Broj umirovljenika koji, uz to što primaju mirovinu, nastavljaju i raditi u idućem bi se razdoblju mogao značajno povećati, piše Večernji list BiH.
Korigira se mirovina
Naime, iako je ranije to pravo u Federaciji BiH bilo ograničeno samo na osobe koje su stekle potrebne uvjete za ostvarenje pune starosne mirovine, od prije nekoliko mjeseci stvari stoje drugačije. Naime, trenutačno u Federaciji BiH istodobno raditi i primati mirovinu može i onaj tko je otišao u prijevremenu starosnu mirovinu, kao i korisnici invalidskih mirovina. Kako su objasnili iz Federalnog zavoda mirovinskog osiguranja, pravila su se promijenila nakon presude Ustavnog suda Federacije BiH od 9. siječnja 2023. godine. Ovom presudom osporene su dotadašnje odredbe Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Tako sada pravo biti u obveznom osiguranju i istodobno primati mirovinu imaju svi korisnici mirovine, izuzev korisnika obiteljske mirovine i mirovine ostvarene po Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata - objasnili su iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Inače, Zakon o MIO, koji je usvojen 2018. godine, sadržavao je članak 116., koji je precizirao da se osobama koje zasnuju radni odnos, a korisnici su mirovine, obustavlja isplata mirovine dok traje obvezno osiguranje. Taj članak 116. još je 2019. godine odlukom Ustavnog suda FBiH proglašen neustavnim, a Ustavni sud je još tada rekao kako je mirovina stečena, imovinsko pravo koje se ne može derogirati. Stav je Ustavnog suda Federacije BiH da se umirovljenicima mora omogućiti i da rade i da koriste mirovinu. Uz to, umirovljenicima koji zasnuju radni odnos nakon odlaska u mirovinu za svakih šest mjeseci dodatnog rada korigira se iznos mirovine, odnosno radi se novi obračun te se mirovina podiže za određeni iznos.
Broj osiguranika
Iako ne postoje točni podaci o broju osoba koje istodobno primaju mirovinu i plaću, raniji statistički podaci pokazuju kako stariji od 65 godina čine 0,1 posto zaposlenih u Federaciji BiH. Inače, višegodišnji masovni odlazak radno sposobnog stanovništva iz BiH i nedostatak kadra sa specifičnim zanimanjima ostavili su prazna mjesta na tržištu rada, zbog čega mnogi poslodavci diljem Bosne i Hercegovine prilikom zapošljavanja često posežu za angažmanom osoba koje su u mirovini. A pravo na istodobno primanje mirovine i ostvarenje radnog odnosa osigurano je i umirovljenicima u Republici Srpskoj.
Nedostatak radnika, ali i potreba za dodatnim primanjima primorali su brojne umirovljenike da rade, o čemu svjedoči podatak da je samo u RS-u krajem veljače prošle godine bilo ukupno 6830 umirovljenika koji su istodobno i radili, što je za 296 više nego krajem 2022. godine, kada ih je bilo zaposleno 6534. Prema podacima Zavoda MIO RS-a, u 2021. bilo je prijavljeno 5607 osiguranika koji su istodobno imali i status korisnika prava. Kako su ranije objasnili iz Zavoda MIO RS-a, djelatnosti u kojima korisnici prava na mirovinu sa statusom osiguranika najčešće rade su građevinarstvo, promet, prehrambena industrije, telekomunikacije, rudarstvo, gdje se najčešće traže stručnjaci s odgovarajućom licencijom. Slijedi oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gospodarstva, liječnici, odvjetnici, zajednice etažnih vlasnika, ali u manjem broju.
Umirovljenici najčešće rade u građevinarstvu, prometu, prehrambenoj industriji, telekomunikacijama, rudarstvu, gdje se najčešće traže stručnjaci s licencijom
Korigira se mirovina
Naime, iako je ranije to pravo u Federaciji BiH bilo ograničeno samo na osobe koje su stekle potrebne uvjete za ostvarenje pune starosne mirovine, od prije nekoliko mjeseci stvari stoje drugačije. Naime, trenutačno u Federaciji BiH istodobno raditi i primati mirovinu može i onaj tko je otišao u prijevremenu starosnu mirovinu, kao i korisnici invalidskih mirovina. Kako su objasnili iz Federalnog zavoda mirovinskog osiguranja, pravila su se promijenila nakon presude Ustavnog suda Federacije BiH od 9. siječnja 2023. godine. Ovom presudom osporene su dotadašnje odredbe Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Tako sada pravo biti u obveznom osiguranju i istodobno primati mirovinu imaju svi korisnici mirovine, izuzev korisnika obiteljske mirovine i mirovine ostvarene po Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata - objasnili su iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Inače, Zakon o MIO, koji je usvojen 2018. godine, sadržavao je članak 116., koji je precizirao da se osobama koje zasnuju radni odnos, a korisnici su mirovine, obustavlja isplata mirovine dok traje obvezno osiguranje. Taj članak 116. još je 2019. godine odlukom Ustavnog suda FBiH proglašen neustavnim, a Ustavni sud je još tada rekao kako je mirovina stečena, imovinsko pravo koje se ne može derogirati. Stav je Ustavnog suda Federacije BiH da se umirovljenicima mora omogućiti i da rade i da koriste mirovinu. Uz to, umirovljenicima koji zasnuju radni odnos nakon odlaska u mirovinu za svakih šest mjeseci dodatnog rada korigira se iznos mirovine, odnosno radi se novi obračun te se mirovina podiže za određeni iznos.
Broj osiguranika
Iako ne postoje točni podaci o broju osoba koje istodobno primaju mirovinu i plaću, raniji statistički podaci pokazuju kako stariji od 65 godina čine 0,1 posto zaposlenih u Federaciji BiH. Inače, višegodišnji masovni odlazak radno sposobnog stanovništva iz BiH i nedostatak kadra sa specifičnim zanimanjima ostavili su prazna mjesta na tržištu rada, zbog čega mnogi poslodavci diljem Bosne i Hercegovine prilikom zapošljavanja često posežu za angažmanom osoba koje su u mirovini. A pravo na istodobno primanje mirovine i ostvarenje radnog odnosa osigurano je i umirovljenicima u Republici Srpskoj.
Nedostatak radnika, ali i potreba za dodatnim primanjima primorali su brojne umirovljenike da rade, o čemu svjedoči podatak da je samo u RS-u krajem veljače prošle godine bilo ukupno 6830 umirovljenika koji su istodobno i radili, što je za 296 više nego krajem 2022. godine, kada ih je bilo zaposleno 6534. Prema podacima Zavoda MIO RS-a, u 2021. bilo je prijavljeno 5607 osiguranika koji su istodobno imali i status korisnika prava. Kako su ranije objasnili iz Zavoda MIO RS-a, djelatnosti u kojima korisnici prava na mirovinu sa statusom osiguranika najčešće rade su građevinarstvo, promet, prehrambena industrije, telekomunikacije, rudarstvo, gdje se najčešće traže stručnjaci s odgovarajućom licencijom. Slijedi oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gospodarstva, liječnici, odvjetnici, zajednice etažnih vlasnika, ali u manjem broju.
Umirovljenici najčešće rade u građevinarstvu, prometu, prehrambenoj industriji, telekomunikacijama, rudarstvu, gdje se najčešće traže stručnjaci s licencijom
