Izraelska vojska objavila je prvo službeno izvješće o pogreškama koje su dovele do neuspjeha tijekom napada Hamasa 7. listopada 2023., koji je pokrenuo rat u Gazi. Izvješće zaključuje da Izraelske obrambene snage (IDF) "nisu uspjele u svojoj misiji zaštite izraelskih civila".
Dokument na 19 stranica uglavnom potvrđuje već poznate činjenice o uzrocima katastrofalnog gubitka oko 1.200 života, kada je otprilike 5.000 naoružanih pripadnika Hamasa i drugih palestinskih skupina upalo u Izrael, pri čemu su 251 taoca odveli u Gazu.
Iako ne donosi dramatična otkrića, izvješće jasno pokazuje kako je izraelska vojska pogrešno procijenila namjere Hamasa i podcijenila njegove sposobnosti.
Podcjenjivanje prijetnje iz Gaze
Izraelska vojska smatrala je Gazu sekundarnom sigurnosnom prijetnjom, pri čemu je glavnim prijetnjama smatrala Iran i Hezbolah. Njezina politika prema Gazi opisana je kao "paradoksalna: Hamas je bio nelegitiman, ali nije bilo pokušaja da se razvije alternativa".
Vojska je odabrala pristup "upravljanja sukobom" u odnosu na Gazu te je pretpostavljala da Hamas "nije zainteresiran niti se priprema za rat velikih razmjera", što je percepcija koju su dodatno učvrstile Hamasove taktike obmane.
Dokazi iz 2018. sugerirali su da Hamas, kojeg Izrael, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom, razvija ambiciozan plan, no on je bilo interpretiran kao "nerealan ili neizvediv" te je shvaćen kao "dugoročna ambicija Hamasa, a ne konkretna prijetnja".
U mjesecima koji su prethodili ratu, Obavještajna uprava izraelske vojske počela je razvijati novu procjenu, prema kojoj Hamasov plan nije bio samo vizija, već "konkretan okvir za operativno planiranje". Međutim, ta se nova procjena nije prenijela višim dužnosnicima vojne obavještajne službe.
Manjak kritičkog preispitivanja
Izvješće identificira široko rasprostranjenu samozadovoljnost unutar vojske u vezi s Hamasovim namjerama i načinom suočavanja s prijetnjom. "Nikada se nije vodila ozbiljna rasprava o pitanju: Što ako smo u krivu?", stoji u izvješću.
S vremenom se razvila "značajna i kontinuirana razlika između obavještajnih procjena o Hamasu i stvarnosti". Izvješće također ističe kako je došlo do "smanjenja dubinskog razumijevanja neprijateljevog svjetonazora, uključujući kulturu, religiju, jezik i povijest".
Zbog toga se poziva na duboku reformu unutar vojne obavještajne službe kako bi se poticalo "intelektualnu otvorenost, skepticizam, slušanje, učenje, raspravu i konstruktivno neslaganje".
Kašnjenje u podizanju razine uzbune
U izvješću se navodi kako je želja za zaštitom vrijednih obavještajnih izvora pridonijela neuspjehu vojske da podigne razinu uzbune neposredno prije 7. listopada. Također se priznaje da je divizija IDF-a zadužena za Gazu "bila praktički poražena nekoliko sati" 7. listopada, što je znatno umanjilo njezinu sposobnost da shvati što se događa i adekvatno odgovori.
Izraelsko ratno zrakoplovstvo reagiralo je brzo, ali je imalo "značajne poteškoće u razlikovanju vojnika IDF-a, civila i terorista". Izvješće također otkriva da su u nekim slučajevima ranjeni vojnici evakuirani prije civila.
Odgovornost vojnog vrha
Nakon što je u ponedjeljak predstavio zaključke zapovjednicima, načelnik glavnog stožera IDF-a u odlasku, general-pukovnik Herzi Halevi, preuzeo je punu odgovornost za propuste.
"Preuzimam odgovornost. Moja je. Bio sam zapovjednik vojske 7. listopada i imam svoju odgovornost, ali i vašu odgovornost. Smatram da je i ona moja. I u svakoj zapovijedi koja je krenula po zlu, i ja imam svoj dio", rekao je u videoporuci.
Prošlog mjeseca Halevi je najavio ostavku zbog neuspjeha u sprječavanju napada i pozvao na osnivanje komisije za istragu, koja bi provela širu analizu i pomogla u sprječavanju novih napada.
Netanyahu odbija preuzeti odgovornost za propuste
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji nije priznao nikakvu odgovornost za propuste 7. listopada, izjavio je da bi državna istraga trebala pričekati završetak rata. Njegovi kritičari optužuju ga da odbija priznati bilo kakvu osobnu odgovornost.
Rat u Gazi i broj žrtava
Izrael je na napad 7. listopada odgovorio pokretanjem zračne i kopnene ofenzive na Gazu, tijekom koje je, prema podacima ministarstva zdravstva pod kontrolom Hamasa, ubijeno najmanje 48.365 ljudi.
Dokument na 19 stranica uglavnom potvrđuje već poznate činjenice o uzrocima katastrofalnog gubitka oko 1.200 života, kada je otprilike 5.000 naoružanih pripadnika Hamasa i drugih palestinskih skupina upalo u Izrael, pri čemu su 251 taoca odveli u Gazu.
Iako ne donosi dramatična otkrića, izvješće jasno pokazuje kako je izraelska vojska pogrešno procijenila namjere Hamasa i podcijenila njegove sposobnosti.
Podcjenjivanje prijetnje iz Gaze
Izraelska vojska smatrala je Gazu sekundarnom sigurnosnom prijetnjom, pri čemu je glavnim prijetnjama smatrala Iran i Hezbolah. Njezina politika prema Gazi opisana je kao "paradoksalna: Hamas je bio nelegitiman, ali nije bilo pokušaja da se razvije alternativa".
Vojska je odabrala pristup "upravljanja sukobom" u odnosu na Gazu te je pretpostavljala da Hamas "nije zainteresiran niti se priprema za rat velikih razmjera", što je percepcija koju su dodatno učvrstile Hamasove taktike obmane.
Dokazi iz 2018. sugerirali su da Hamas, kojeg Izrael, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom, razvija ambiciozan plan, no on je bilo interpretiran kao "nerealan ili neizvediv" te je shvaćen kao "dugoročna ambicija Hamasa, a ne konkretna prijetnja".
U mjesecima koji su prethodili ratu, Obavještajna uprava izraelske vojske počela je razvijati novu procjenu, prema kojoj Hamasov plan nije bio samo vizija, već "konkretan okvir za operativno planiranje". Međutim, ta se nova procjena nije prenijela višim dužnosnicima vojne obavještajne službe.
Manjak kritičkog preispitivanja
Izvješće identificira široko rasprostranjenu samozadovoljnost unutar vojske u vezi s Hamasovim namjerama i načinom suočavanja s prijetnjom. "Nikada se nije vodila ozbiljna rasprava o pitanju: Što ako smo u krivu?", stoji u izvješću.
S vremenom se razvila "značajna i kontinuirana razlika između obavještajnih procjena o Hamasu i stvarnosti". Izvješće također ističe kako je došlo do "smanjenja dubinskog razumijevanja neprijateljevog svjetonazora, uključujući kulturu, religiju, jezik i povijest".
Zbog toga se poziva na duboku reformu unutar vojne obavještajne službe kako bi se poticalo "intelektualnu otvorenost, skepticizam, slušanje, učenje, raspravu i konstruktivno neslaganje".
Kašnjenje u podizanju razine uzbune
U izvješću se navodi kako je želja za zaštitom vrijednih obavještajnih izvora pridonijela neuspjehu vojske da podigne razinu uzbune neposredno prije 7. listopada. Također se priznaje da je divizija IDF-a zadužena za Gazu "bila praktički poražena nekoliko sati" 7. listopada, što je znatno umanjilo njezinu sposobnost da shvati što se događa i adekvatno odgovori.
Izraelsko ratno zrakoplovstvo reagiralo je brzo, ali je imalo "značajne poteškoće u razlikovanju vojnika IDF-a, civila i terorista". Izvješće također otkriva da su u nekim slučajevima ranjeni vojnici evakuirani prije civila.
Odgovornost vojnog vrha
Nakon što je u ponedjeljak predstavio zaključke zapovjednicima, načelnik glavnog stožera IDF-a u odlasku, general-pukovnik Herzi Halevi, preuzeo je punu odgovornost za propuste.
"Preuzimam odgovornost. Moja je. Bio sam zapovjednik vojske 7. listopada i imam svoju odgovornost, ali i vašu odgovornost. Smatram da je i ona moja. I u svakoj zapovijedi koja je krenula po zlu, i ja imam svoj dio", rekao je u videoporuci.
Prošlog mjeseca Halevi je najavio ostavku zbog neuspjeha u sprječavanju napada i pozvao na osnivanje komisije za istragu, koja bi provela širu analizu i pomogla u sprječavanju novih napada.
Netanyahu odbija preuzeti odgovornost za propuste
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji nije priznao nikakvu odgovornost za propuste 7. listopada, izjavio je da bi državna istraga trebala pričekati završetak rata. Njegovi kritičari optužuju ga da odbija priznati bilo kakvu osobnu odgovornost.
Rat u Gazi i broj žrtava
Izrael je na napad 7. listopada odgovorio pokretanjem zračne i kopnene ofenzive na Gazu, tijekom koje je, prema podacima ministarstva zdravstva pod kontrolom Hamasa, ubijeno najmanje 48.365 ljudi.
