Drugostupanjska presuda Vojislavu Šešelju bit će izrečena danas, s početkom u 14.00 sati, u sudnici Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za međunarodne kaznenog sudove (MMKS) u Haagu, najavljeno je iz tog suda.
Pretresno vijeće Međunarodnog kaznenih suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u svojoj presudi izrečenoj 31. ožujka 2016. godine, oslobodilo je Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice.
Šešelj je bio terećen po tri točke optužnice za zločine protiv čovječnosti (progon, deportacija i nečovječno postupanje) i po šest točaka optužnice za kršenja zakona ili običaja ratovanja (ubojstvo, mučenje i surovo postupanje, bezobzirno razaranje, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju, pljačkanje javne ili privatne imovine) za koje je navedeno da su počinjeni otprilike od kolovoza 1991. do rujna 1993. protiv nesrpskog stanovništva Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i pokrajine Vojvodina u Republici Srbiji.
Prema optužnici, Šešelj je bio optužen da je neposredno izvršio, poticao i pomagao i podržavao izvršenje tih kaznenih djela, uključujući putem sudjelovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) čija je svrha bila trajno uklanjanje većine hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva iz dijelova Hrvatske, BiH i Vojvodine u Srbiji.
Pretresno vijeće MKSJ-a izreklo je Šešelju oslobađajuću presudu po svim točkama optužnice, odlukom većine sudaca po osam tačaka i jednoglasnom odlukom po jednoj točki.
Većina sudaca, uz suprotno mišljenje suca Lattanzi, konstatirala je da tužiteljstvo nije dokazalo postojanje zločinačkog cilja, pravnog uvjeta za UZP.
Suđenje je počelo 27. studenog 2006. pred MKSJ-om, a ubrzo poslije toga postupak je bio odgođen zbog zdravstvenog stanja Šešelja. Suđenje je ponovo počelo 7. studenog 2007, a tužilaštvo je okončalo izvođenje svojih dokaza 13. siječnja 2010. Pretresno vijeće je 4. svibnja 2011. donijelo usmenu odluku na osnovu pravila 98bis Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ, kojom je odbačen zahtjev za izricanje oslobađajuće presude koji je podnio Šešelj. Sudac Antonetti je priložio suprotno mišljenje. Nije bilo dokaznog postupka odbrane, a strane u postupku su iznijele svoje završne riječi od 5. do 20. ožujka 2012.
Tužiteljstvo Mehanizma je 2. svibnja i 29. kolovoza 2016. podnijelo svoju najavu žalbe protiv prvostepene presude MKSJ-a pred Mehanizmom, a 29. kolovoza iste godine je dostavilo javnu redigiranu verziju svog žalbenog podneska. Šešelj se nije žalio na prvostupanjsku presudu. Žalbeno vijeće Mehanizma 13. prosinca 2017. saslušalo je usmene argumente u žalbi koju je uložilo tužiteljstvo.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda osnovao je 22. prosinca 2010. Mehanizam radi provođenja više osnovnih funkcija Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu i MKSJ-a poslije okončanja njihovih mandata, uključujući okončanje ograničenog broja predmeta koji su naslijeđeni iz rada dvaju sudova.
Pretresno vijeće Međunarodnog kaznenih suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u svojoj presudi izrečenoj 31. ožujka 2016. godine, oslobodilo je Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice.
Šešelj je bio terećen po tri točke optužnice za zločine protiv čovječnosti (progon, deportacija i nečovječno postupanje) i po šest točaka optužnice za kršenja zakona ili običaja ratovanja (ubojstvo, mučenje i surovo postupanje, bezobzirno razaranje, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju, pljačkanje javne ili privatne imovine) za koje je navedeno da su počinjeni otprilike od kolovoza 1991. do rujna 1993. protiv nesrpskog stanovništva Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i pokrajine Vojvodina u Republici Srbiji.
Prema optužnici, Šešelj je bio optužen da je neposredno izvršio, poticao i pomagao i podržavao izvršenje tih kaznenih djela, uključujući putem sudjelovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) čija je svrha bila trajno uklanjanje većine hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva iz dijelova Hrvatske, BiH i Vojvodine u Srbiji.
Pretresno vijeće MKSJ-a izreklo je Šešelju oslobađajuću presudu po svim točkama optužnice, odlukom većine sudaca po osam tačaka i jednoglasnom odlukom po jednoj točki.
Većina sudaca, uz suprotno mišljenje suca Lattanzi, konstatirala je da tužiteljstvo nije dokazalo postojanje zločinačkog cilja, pravnog uvjeta za UZP.
Suđenje je počelo 27. studenog 2006. pred MKSJ-om, a ubrzo poslije toga postupak je bio odgođen zbog zdravstvenog stanja Šešelja. Suđenje je ponovo počelo 7. studenog 2007, a tužilaštvo je okončalo izvođenje svojih dokaza 13. siječnja 2010. Pretresno vijeće je 4. svibnja 2011. donijelo usmenu odluku na osnovu pravila 98bis Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ, kojom je odbačen zahtjev za izricanje oslobađajuće presude koji je podnio Šešelj. Sudac Antonetti je priložio suprotno mišljenje. Nije bilo dokaznog postupka odbrane, a strane u postupku su iznijele svoje završne riječi od 5. do 20. ožujka 2012.
Tužiteljstvo Mehanizma je 2. svibnja i 29. kolovoza 2016. podnijelo svoju najavu žalbe protiv prvostepene presude MKSJ-a pred Mehanizmom, a 29. kolovoza iste godine je dostavilo javnu redigiranu verziju svog žalbenog podneska. Šešelj se nije žalio na prvostupanjsku presudu. Žalbeno vijeće Mehanizma 13. prosinca 2017. saslušalo je usmene argumente u žalbi koju je uložilo tužiteljstvo.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda osnovao je 22. prosinca 2010. Mehanizam radi provođenja više osnovnih funkcija Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu i MKSJ-a poslije okončanja njihovih mandata, uključujući okončanje ograničenog broja predmeta koji su naslijeđeni iz rada dvaju sudova.
