Prlić je od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (ICTY) već dobio rješenje za izvršavanje preostalog dijela kazne zatvora u Velikoj Britaniji.
Ono što je poznato jeste da bi Prlić trebao služiti kaznu u zatvoru na jednom od britanskih otoka, a u opciji su Isle of Wight i Isle of Man. Oba zatvora su B i C kategorije i u njima kazne služe osobe osuđene za teška kaznena djela, a među njim i seksualni prestupnici, silovatelji i pedofili.
Prlić u ovom slučaju nema pravo na žalbu, a to pravo će steći tek kada počne izdržavati kaznu u zatvorskoj ustanovi. Iz ICTY-a su u proteklom razdoblju slali zahtjeve u više zemalja, no potvrdno su odgovorili samo iz Velike Britanije. Prema pravilniku, osuđenici ICTY-a se jedino ne mogu slati u Tursku i Rusiju, kazao je izvor blizak ICTY-u.
U kojoj mjeri su zatvori u Velikoj Britaniji na lošem glasu govori i slučaj bivšeg generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića, osuđenog za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. na 46 godina zatvora, piše Klix.
Naime, Krstića su u zatvoru Wakefield u svibnju 2010. zatvorski čuvari pronašli na podu zatvorske ćelije u lokvi krvi. Njega su napala trojica zatvorenika, nakon čega je smješten u bolnicu, ali je nakon toga uspješno hospitaliziran.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio je pravomoćno čelnike tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora. Jadranko Prlić dobio je 25 godina zatvora, Bruno Stojić 20, kao i Slobodan Praljak te Milivoj Petković. Valentin Ćorić osuđen je na 16, a Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Praljak je u haškoj sudnici tijekom čitanja presude uzviknuo “general Praljak nije ratni zločinac i s prezirom odbacujem vašu presudu” te je potom popio otrov iz bočice koju je do tada skrivao. Ubrzo nakon toga je preminuo.
Istraga koja je trajala donedavno nije pokazala na koji način i u kojem trenutku je on dobio kalij-cijanid koji je popio. Nizizemsko tužiteljstvo je objavilo kako nije utvrđeno da je počinjeno kazneno djelo.
Ono što je poznato jeste da bi Prlić trebao služiti kaznu u zatvoru na jednom od britanskih otoka, a u opciji su Isle of Wight i Isle of Man. Oba zatvora su B i C kategorije i u njima kazne služe osobe osuđene za teška kaznena djela, a među njim i seksualni prestupnici, silovatelji i pedofili.
Prlić u ovom slučaju nema pravo na žalbu, a to pravo će steći tek kada počne izdržavati kaznu u zatvorskoj ustanovi. Iz ICTY-a su u proteklom razdoblju slali zahtjeve u više zemalja, no potvrdno su odgovorili samo iz Velike Britanije. Prema pravilniku, osuđenici ICTY-a se jedino ne mogu slati u Tursku i Rusiju, kazao je izvor blizak ICTY-u.
U kojoj mjeri su zatvori u Velikoj Britaniji na lošem glasu govori i slučaj bivšeg generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića, osuđenog za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. na 46 godina zatvora, piše Klix.
Naime, Krstića su u zatvoru Wakefield u svibnju 2010. zatvorski čuvari pronašli na podu zatvorske ćelije u lokvi krvi. Njega su napala trojica zatvorenika, nakon čega je smješten u bolnicu, ali je nakon toga uspješno hospitaliziran.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio je pravomoćno čelnike tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora. Jadranko Prlić dobio je 25 godina zatvora, Bruno Stojić 20, kao i Slobodan Praljak te Milivoj Petković. Valentin Ćorić osuđen je na 16, a Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Praljak je u haškoj sudnici tijekom čitanja presude uzviknuo “general Praljak nije ratni zločinac i s prezirom odbacujem vašu presudu” te je potom popio otrov iz bočice koju je do tada skrivao. Ubrzo nakon toga je preminuo.
Istraga koja je trajala donedavno nije pokazala na koji način i u kojem trenutku je on dobio kalij-cijanid koji je popio. Nizizemsko tužiteljstvo je objavilo kako nije utvrđeno da je počinjeno kazneno djelo.
