Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, prosječna veleprodajna cijena jaja u Hrvatskoj je u rujnu bila čak 60% viša nego u istom mjesecu prošle godine.
No, u trgovinama to se vidi tek posljednjih tjedana, nakon što su trgovci ispucali i zadnje adute kojima su balansirali s poremećajima na tržištu, koji, kada su u pitanju jaja, traju od ožujka.
Cijene u pojedinim trgovačkim lancima danas tako prelaze i cijenu od 20 kn (5 KM) za 10 komada L i M kategorije.
Cijene su naglo skočile i više od 50%, a najšarolikije su na tržnicama – od 1,60 kn ili 1,80 kn za M i L klasu na zagrebačkom Dolcu, pa i do 3 kune, čemu ovih dana svjedoče kupci na šibenskoj tržnici.
A nisu samo cijene problem, police trgovaca su poluprazne, pa se mnogi pitaju trebamo li se bojati i nestašica. Slijede božićni blagdani koji su, prema statistikama, jači po potrošnji jaja od uskrsnih, a tada trošimo i 40-50% više jaja nego u uobičajenom mjesecu.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako skupoću jaja diktiraju i visoki inputi u proizvodnji. Stočna hrana poskupjela je 50-60%. Sirovo zrno kukuruza plus troškovi sušenja sada koštaju 2,30 - 2,50 kn/kg, dok je svega godinu ranije tržna cijena kukuruza iznosila oko kunu. To znači da je samo on poskupio više od 100%.
''O energentima da i ne govorimo. Trgovci su nerado prihvaćali te više cijene i kalkulirali, a sada više nema ni jeftinog uvoza hiperprodukcije iz Poljske, čitava Europa je u problemu, pa nemaju izbora. K tome, i njima rastu troškovi pa šest jaja košta već i 14 kuna'', priča Bobetić.
Dražen Ćurila, suvlasnik Lunete iz Ludbrega, koja je jedan od najvećih proizvođača jaja u RH, kaže kako se 10 jaja prije dvije godine za blagdane prodavalo i za svega 7 kuna, donedavno i za 12.
''Da bismo imali jeftinija jaja, moraju se stabilizirati inputi. No ljudi isto tako moraju biti svjesni da cijena od 7 kuna za 10 jaja u vrijeme blagdana nije realna jer se i zbog cijena nižih od proizvođačkih gase farme i dolazi do nestašica'', objašnjava Ćurila.
Sad, međutim, i neće biti jeftina jer nema ni poljskih ili ukrajinskih viškova kojih je bila puna Europa.
No, u trgovinama to se vidi tek posljednjih tjedana, nakon što su trgovci ispucali i zadnje adute kojima su balansirali s poremećajima na tržištu, koji, kada su u pitanju jaja, traju od ožujka.
Cijene u pojedinim trgovačkim lancima danas tako prelaze i cijenu od 20 kn (5 KM) za 10 komada L i M kategorije.
Cijene su naglo skočile i više od 50%, a najšarolikije su na tržnicama – od 1,60 kn ili 1,80 kn za M i L klasu na zagrebačkom Dolcu, pa i do 3 kune, čemu ovih dana svjedoče kupci na šibenskoj tržnici.
A nisu samo cijene problem, police trgovaca su poluprazne, pa se mnogi pitaju trebamo li se bojati i nestašica. Slijede božićni blagdani koji su, prema statistikama, jači po potrošnji jaja od uskrsnih, a tada trošimo i 40-50% više jaja nego u uobičajenom mjesecu.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako skupoću jaja diktiraju i visoki inputi u proizvodnji. Stočna hrana poskupjela je 50-60%. Sirovo zrno kukuruza plus troškovi sušenja sada koštaju 2,30 - 2,50 kn/kg, dok je svega godinu ranije tržna cijena kukuruza iznosila oko kunu. To znači da je samo on poskupio više od 100%.
''O energentima da i ne govorimo. Trgovci su nerado prihvaćali te više cijene i kalkulirali, a sada više nema ni jeftinog uvoza hiperprodukcije iz Poljske, čitava Europa je u problemu, pa nemaju izbora. K tome, i njima rastu troškovi pa šest jaja košta već i 14 kuna'', priča Bobetić.
Dražen Ćurila, suvlasnik Lunete iz Ludbrega, koja je jedan od najvećih proizvođača jaja u RH, kaže kako se 10 jaja prije dvije godine za blagdane prodavalo i za svega 7 kuna, donedavno i za 12.
''Da bismo imali jeftinija jaja, moraju se stabilizirati inputi. No ljudi isto tako moraju biti svjesni da cijena od 7 kuna za 10 jaja u vrijeme blagdana nije realna jer se i zbog cijena nižih od proizvođačkih gase farme i dolazi do nestašica'', objašnjava Ćurila.
Sad, međutim, i neće biti jeftina jer nema ni poljskih ili ukrajinskih viškova kojih je bila puna Europa.
