Hitoshi Nakama (76) sebe smatra braniteljem na prvoj crti japanskih pretenzija na sporne otoke u Istočnokineskom moru, gdje redovito lovi u bogatim vodama, izbjegavajući pritom brodove kineske obalne straže.
No, od kraja prošle godine, neki japanski dužnosnici diskretno potiču Nakamu i njegove kolege da se klone tih udaljenih otočića, poznatih kao Senkaku u Japanu i Diaoyu u Kini, kako bi se izbjegla eskalacija diplomatskog spora s Pekingom.
Taj potez, o kojem prvi izvještava Reuters, označava nagli zaokret nakon godina u kojima je Tokio prešutno odobravao takva putovanja, koja su nacionalističke skupine smatrale načinom potvrđivanja japanske kontrole nad nenaseljenim otočjem, piše Reuters.
Žarište napetosti u Istočnokineskom moru
Otoci, kojima upravlja Japan, ali na koje pravo polaže i Kina, dugo su žarišna točka u odnosima dviju azijskih sila. Odnosi su se pogoršali otkako je japanska premijerka Sanae Takaichi u studenom razljutila Kinu komentarima o tome kako bi Tokio mogao odgovoriti na kineski napad na Tajvan.
Američki predsjednik Donald Trump kasnije istog mjeseca zatražio je od Takaichi, gorljive nacionalistice koja je na čelo vlade stupila u listopadu, da dodatno ne raspiruje napetosti. Reuters nije mogao utvrditi jesu li apeli ribarima stigli po nalogu premijerke Takaichi ili su povezani sa zahtjevom Sjedinjenih Država, japanskog sigurnosnog jamca.
Ured premijerke Takaichi i japansko ministarstvo vanjskih poslova odbili su odgovoriti na pitanja o zahtjevima upućenim ribarima. Ministarstvo vanjskih poslova je u priopćenju navelo da su otoci sastavni dio japanskog teritorija te da su više puta uputili diplomatske prosvjede zbog kineskih upada.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je Reutersu da su neki japanski desničari opetovano ulazili u vode oko otoka "pod izlikom 'ribolova' kako bi provocirali i stvarali nevolje", dodajući da se pomorska pitanja trebaju rješavati dijalogom i konzultacijama.
Dužnosnik Trumpove administracije odbio je odgovoriti na pitanja o predsjednikovom razgovoru s Takaichi u studenom, ali je rekao da se SAD protivi jednostranim pokušajima promjene statusa quo u Istočnokineskom moru.
"Mali incidenti mogu dovesti do rata"
Upozorenja ribarima ilustriraju dilemu s kojom se Tokio suočava: ribolov naglašava japansku kontrolu nad otocima, ali istovremeno riskira izazivanje ozbiljnijeg sukoba s plovilima kineske obalne straže koji bi mogao brzo eskalirati, tvrdi više od desetak sugovornika Reutersa, uključujući ribare, japanske dužnosnike i sigurnosne analitičare. S druge strane, povlačenje bi moglo potaknuti Kinu da još odlučnije nameće svoja prava, smatraju neki od njih.
Apeli ribarima započeli su u studenom, usporedno s porastom napetosti s Kinom. Hiroaki Hayashi, poduzetnik na čelu nacionalističke skupine koja pomaže financirati Nakamina ribolovna putovanja, rekao je Reutersu da je primio zahtjev od dužnosnika japanske obalne straže da zaustavi Nakamu u planiranom putovanju krajem tog mjeseca. Nakama je nevoljko odustao od puta, kazao je Hayashi.
Drugi ribar, 53-godišnji Kazushi Kinjo, planirao je loviti oko otoka tijekom tjedan dana dugog putovanja koje je započelo 26. studenog. No, neposredno prije isplovljavanja, a i dok je bio na moru, primio je pozive od više dužnosnika koji su ga poticali da izbjegava otoke Senkaku.
"Nikad mi prije nisu tako nešto rekli", izjavio je, odbivši imenovati dužnosnike. Kinjo je rekao da je na povratku u matičnu luku nakratko prošao kroz vode oko otoka, ali se nije zaustavio radi ribolova.
Nekoliko tjedana kasnije, 19. prosinca, ministrica financija Satsuki Katayama - bivša savjetnica Udruge za obranu otoka Senkaku, nacionalističke skupine koja podržava Nakamu - ugostila je ribara u Tokiju. Tijekom njihovog 20-minutnog sastanka, pitala ga je o njegovim prethodnim posjetima otocima i napomenula da "mali incidenti mogu prerasti u rat", ispričao je Nakama.
Tu je poruku protumačio kao zahtjev da se drži podalje, iako to nije izravno rekla. "Zapravo mi je poručila da ne želi da idem", rekao je Nakama za Reuters.
Ured ministrice Katayame odbio je komentirati sastanak. Japanska obalna straža priopćila je da po potrebi obavještava relevantne strane o sigurnosnoj situaciji u vodama oko otoka, ali je odbila raspravljati o detaljima.
Rizik od eskalacije
Gradonačelnik Ishigakija Yoshitaka Nakayama rekao je da su japanski dužnosnici zabrinuti zbog rizika da bi ribari mogli biti uhićeni ili podvrgnuti inspekcijama kineskih vlasti u razdoblju pojačanih napetosti s Pekingom. "Kad bi netko doista bio uhićen, to bi preraslo u puno veći međunarodni problem i mislim da je to ono što vlada želi izbjeći", rekao je za Reuters.
Kina je posljednjih godina pojačala napore u provođenju svojih pomorskih pretenzija, što se posebno vidi u opetovanim sukobima s filipinskim plovilima, gdje su brodovi kineske obalne straže koristili vodene topove.
Posljednji veliki pomorski spor između Kine i Japana izbio je 2010. godine, nakon što je japanska obalna straža privela kapetana kineskog ribarskog broda koji se sudario s japanskim plovilima u blizini otoka Senkaku/Diaoyu. Odnosi su se dodatno pogoršali 2012. kada je Japan nacionalizirao nekoliko tada privatnih otoka.
Washington se obvezao braniti otoke prema svom sigurnosnom sporazumu s Japanom, što znači da svaki sukob ondje nosi rizik uvlačenja Sjedinjenih Država. "To je svojevrsni okidač za daljnje pogoršanje odnosa Japana i Kine, jer Kina uistinu gura svoja prava na otoke. Situacija je ondje trenutno iznimno napeta", rekao je Robert Ward, voditelj za Japan u londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).
Prema podacima japanske obalne straže, brodovi kineske obalne straže prošle su godine viđeni u blizini otoka rekordnih 357 dana. Otoci se nalaze više od 300 kilometara od kineskog kopna, oko 150 kilometara od najbližeg naseljenog japanskog teritorija i oko 170 kilometara od Tajvana, koji također polaže pravo na njih.
Ribolov kao potvrda suvereniteta
Ribolov je dugo bio povezan s otocima. Nakon što ih je Japan prvi put pripojio krajem 19. stoljeća, na glavnom otoku Uotsuri uspostavljena je tvornica za preradu palamide, koja je radila do napuštanja 1930-ih. Godine 1977., prije nego što je Peking počeo odlučnije isticati svoja prava i tjerati ribare, zabilježena su najmanje 164 japanska ribolovna putovanja do otoka, prema istraživačkom izvješću koje je naručila japanska vlada.
Prošle godine zabilježeno je samo osam posjeta japanskih ribarskih brodova, što je pad u odnosu na 18 posjeta u 2024. godini, navodi Japanska obalna straža.
Nakama i njegovi nacionalistički pristaše kažu da su odlučni preokrenuti taj trend pada, tvrdeći da takve aktivnosti pomažu u demonstraciji japanske kontrole. Paul Midford, profesor međunarodnih studija na Sveučilištu Meiji Gakuin u Yokohami, rekao je da, iako taj argument ima smisla, može dovesti do eskalacije jer se obje strane pokušavaju nadmašiti u demonstriranju kontrole.
Ipak, potpuni nedostatak japanske gospodarske aktivnosti mogao bi potaknuti Kinu da preplavi područje vlastitim brodovima, smatra Ward iz IISS-a. "Potreba da Japan nastavi pokazivati da je prisutan na otocima Senkaku zaista je važna", rekao je.
Kinjo je rekao da je njegova motivacija novac, a ne politika. "Tamo ostvarujem... značajan prihod", rekao je, opisujući mora kao riznicu zubaca, lokalne delicije. Iako bi nemirno zimsko more za sada moglo držati ribare podalje, Kinjo i Nakama kažu da su odlučni uskoro se vratiti, unatoč rizicima. "Ići ću onamo sve dok imam ovaj brod. Nastavit ću ići", poručio je Nakama.
No, od kraja prošle godine, neki japanski dužnosnici diskretno potiču Nakamu i njegove kolege da se klone tih udaljenih otočića, poznatih kao Senkaku u Japanu i Diaoyu u Kini, kako bi se izbjegla eskalacija diplomatskog spora s Pekingom.
Taj potez, o kojem prvi izvještava Reuters, označava nagli zaokret nakon godina u kojima je Tokio prešutno odobravao takva putovanja, koja su nacionalističke skupine smatrale načinom potvrđivanja japanske kontrole nad nenaseljenim otočjem, piše Reuters.
Žarište napetosti u Istočnokineskom moru
Otoci, kojima upravlja Japan, ali na koje pravo polaže i Kina, dugo su žarišna točka u odnosima dviju azijskih sila. Odnosi su se pogoršali otkako je japanska premijerka Sanae Takaichi u studenom razljutila Kinu komentarima o tome kako bi Tokio mogao odgovoriti na kineski napad na Tajvan.
Američki predsjednik Donald Trump kasnije istog mjeseca zatražio je od Takaichi, gorljive nacionalistice koja je na čelo vlade stupila u listopadu, da dodatno ne raspiruje napetosti. Reuters nije mogao utvrditi jesu li apeli ribarima stigli po nalogu premijerke Takaichi ili su povezani sa zahtjevom Sjedinjenih Država, japanskog sigurnosnog jamca.
Ured premijerke Takaichi i japansko ministarstvo vanjskih poslova odbili su odgovoriti na pitanja o zahtjevima upućenim ribarima. Ministarstvo vanjskih poslova je u priopćenju navelo da su otoci sastavni dio japanskog teritorija te da su više puta uputili diplomatske prosvjede zbog kineskih upada.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je Reutersu da su neki japanski desničari opetovano ulazili u vode oko otoka "pod izlikom 'ribolova' kako bi provocirali i stvarali nevolje", dodajući da se pomorska pitanja trebaju rješavati dijalogom i konzultacijama.
Dužnosnik Trumpove administracije odbio je odgovoriti na pitanja o predsjednikovom razgovoru s Takaichi u studenom, ali je rekao da se SAD protivi jednostranim pokušajima promjene statusa quo u Istočnokineskom moru.
"Mali incidenti mogu dovesti do rata"
Upozorenja ribarima ilustriraju dilemu s kojom se Tokio suočava: ribolov naglašava japansku kontrolu nad otocima, ali istovremeno riskira izazivanje ozbiljnijeg sukoba s plovilima kineske obalne straže koji bi mogao brzo eskalirati, tvrdi više od desetak sugovornika Reutersa, uključujući ribare, japanske dužnosnike i sigurnosne analitičare. S druge strane, povlačenje bi moglo potaknuti Kinu da još odlučnije nameće svoja prava, smatraju neki od njih.
Apeli ribarima započeli su u studenom, usporedno s porastom napetosti s Kinom. Hiroaki Hayashi, poduzetnik na čelu nacionalističke skupine koja pomaže financirati Nakamina ribolovna putovanja, rekao je Reutersu da je primio zahtjev od dužnosnika japanske obalne straže da zaustavi Nakamu u planiranom putovanju krajem tog mjeseca. Nakama je nevoljko odustao od puta, kazao je Hayashi.
Drugi ribar, 53-godišnji Kazushi Kinjo, planirao je loviti oko otoka tijekom tjedan dana dugog putovanja koje je započelo 26. studenog. No, neposredno prije isplovljavanja, a i dok je bio na moru, primio je pozive od više dužnosnika koji su ga poticali da izbjegava otoke Senkaku.
"Nikad mi prije nisu tako nešto rekli", izjavio je, odbivši imenovati dužnosnike. Kinjo je rekao da je na povratku u matičnu luku nakratko prošao kroz vode oko otoka, ali se nije zaustavio radi ribolova.
Nekoliko tjedana kasnije, 19. prosinca, ministrica financija Satsuki Katayama - bivša savjetnica Udruge za obranu otoka Senkaku, nacionalističke skupine koja podržava Nakamu - ugostila je ribara u Tokiju. Tijekom njihovog 20-minutnog sastanka, pitala ga je o njegovim prethodnim posjetima otocima i napomenula da "mali incidenti mogu prerasti u rat", ispričao je Nakama.
Tu je poruku protumačio kao zahtjev da se drži podalje, iako to nije izravno rekla. "Zapravo mi je poručila da ne želi da idem", rekao je Nakama za Reuters.
Ured ministrice Katayame odbio je komentirati sastanak. Japanska obalna straža priopćila je da po potrebi obavještava relevantne strane o sigurnosnoj situaciji u vodama oko otoka, ali je odbila raspravljati o detaljima.
Rizik od eskalacije
Gradonačelnik Ishigakija Yoshitaka Nakayama rekao je da su japanski dužnosnici zabrinuti zbog rizika da bi ribari mogli biti uhićeni ili podvrgnuti inspekcijama kineskih vlasti u razdoblju pojačanih napetosti s Pekingom. "Kad bi netko doista bio uhićen, to bi preraslo u puno veći međunarodni problem i mislim da je to ono što vlada želi izbjeći", rekao je za Reuters.
Kina je posljednjih godina pojačala napore u provođenju svojih pomorskih pretenzija, što se posebno vidi u opetovanim sukobima s filipinskim plovilima, gdje su brodovi kineske obalne straže koristili vodene topove.
Posljednji veliki pomorski spor između Kine i Japana izbio je 2010. godine, nakon što je japanska obalna straža privela kapetana kineskog ribarskog broda koji se sudario s japanskim plovilima u blizini otoka Senkaku/Diaoyu. Odnosi su se dodatno pogoršali 2012. kada je Japan nacionalizirao nekoliko tada privatnih otoka.
Washington se obvezao braniti otoke prema svom sigurnosnom sporazumu s Japanom, što znači da svaki sukob ondje nosi rizik uvlačenja Sjedinjenih Država. "To je svojevrsni okidač za daljnje pogoršanje odnosa Japana i Kine, jer Kina uistinu gura svoja prava na otoke. Situacija je ondje trenutno iznimno napeta", rekao je Robert Ward, voditelj za Japan u londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).
Prema podacima japanske obalne straže, brodovi kineske obalne straže prošle su godine viđeni u blizini otoka rekordnih 357 dana. Otoci se nalaze više od 300 kilometara od kineskog kopna, oko 150 kilometara od najbližeg naseljenog japanskog teritorija i oko 170 kilometara od Tajvana, koji također polaže pravo na njih.
Ribolov kao potvrda suvereniteta
Ribolov je dugo bio povezan s otocima. Nakon što ih je Japan prvi put pripojio krajem 19. stoljeća, na glavnom otoku Uotsuri uspostavljena je tvornica za preradu palamide, koja je radila do napuštanja 1930-ih. Godine 1977., prije nego što je Peking počeo odlučnije isticati svoja prava i tjerati ribare, zabilježena su najmanje 164 japanska ribolovna putovanja do otoka, prema istraživačkom izvješću koje je naručila japanska vlada.
Prošle godine zabilježeno je samo osam posjeta japanskih ribarskih brodova, što je pad u odnosu na 18 posjeta u 2024. godini, navodi Japanska obalna straža.
Nakama i njegovi nacionalistički pristaše kažu da su odlučni preokrenuti taj trend pada, tvrdeći da takve aktivnosti pomažu u demonstraciji japanske kontrole. Paul Midford, profesor međunarodnih studija na Sveučilištu Meiji Gakuin u Yokohami, rekao je da, iako taj argument ima smisla, može dovesti do eskalacije jer se obje strane pokušavaju nadmašiti u demonstriranju kontrole.
Ipak, potpuni nedostatak japanske gospodarske aktivnosti mogao bi potaknuti Kinu da preplavi područje vlastitim brodovima, smatra Ward iz IISS-a. "Potreba da Japan nastavi pokazivati da je prisutan na otocima Senkaku zaista je važna", rekao je.
Kinjo je rekao da je njegova motivacija novac, a ne politika. "Tamo ostvarujem... značajan prihod", rekao je, opisujući mora kao riznicu zubaca, lokalne delicije. Iako bi nemirno zimsko more za sada moglo držati ribare podalje, Kinjo i Nakama kažu da su odlučni uskoro se vratiti, unatoč rizicima. "Ići ću onamo sve dok imam ovaj brod. Nastavit ću ići", poručio je Nakama.
