U Bosni i Hercegovini na djelu je nova kriza.
Zadnja kulminacija u nizu dogodila se kada je Sud BiH nepravomoćno osudio predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika na godinu dana zatvora te mu na šest godina zabranio obnašanje dužnosti koju sada obnaša zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Potom je Tužiteljstvo BiH izdalo nalog za privođenjem Dodika i suoptuženih Radovana Višovića, premijera Republike Srpske, te Nenada Stevandića, predsjednika tamošnje Skupštine.
Dodik kaže da BiH "više nema smisla"
U mnoštvu bijesnih reakcija na presudu Dodik je još jednom zaprijetio razlazom RS-a od BiH, ustvrdivši da "provedba Daytonskog sporazuma nije uspjela" i da "od BiH treba odustati jer ona više nema nikakvog smisla". U četvrtak je, u razgovoru za Radioteleviziju Republike Srpske, Dodik izjavio kako je "jedino rješenje za BiH ili novi dogovor ili razdvajanje". Taj "novi dogovor" očito podrazumijeva reviziju Daytonskog sporazuma.
Na pitanje je li 30 godina otkako je sklopljen Daytonski sporazum, a s obzirom na stalne napetosti koje uvelike izviru iz različitih tumačenja tog pravnog akta, vrijeme za "novi dogovor", kako tvrdi Dodik, bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač podsjeća da je već bilo pokušaja, doduše neuspješnih, revizije Daytona, piše N1.
"Sve dok nema nekog novog dogovora koji bi morali prihvatiti politički predstavnici triju ustavotvornih naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba - treba poštivati sadašnji, to jest Ustav Bosne i Hercegovine. Na tome i Hrvatska kao supotpisnica Daytonskog sporazuma inzistira.
U ovom trenutku ne izgleda realno da predstavnici triju ustavotvornih naroda sami postignu takav dogovor. Kako sada stvari stoje, to je jedino moguće uz vanjski impuls, u prvom redu SAD-a. Hoće li ga biti, pokazat će se u bliskoj budućnosti", ističe.
Belgijski model
Kovač kaže kako velika većina političkih predstavnika srpskog naroda u BiH nije spremna odreći se postojanja entiteta Republike Srpske.
"A jesu li Bošnjaci zadovoljni svojim statusom u BiH? Nisu. Žele li Hrvati da im i dalje pripadnici drugog naroda, u ovom slučaju bošnjačkog, biraju člana Predsjedništva? Ne žele.
Rješenje bi moglo biti u belgijskom modelu, o kojem sam često govorio u javnosti. Ali takav model je moguće postići samo ako se oko njega slože sva tri ustavotvorna naroda", smatra Kovač, koji bi BiH podijelio na tri jezično-nacionalne regije.
"Dodik i njegovi kao hrvatski desničari"
Povjesničar Hrvoje Klasić kaže kako ga Dodik i velik broj srpskih političara u BiH podsjećaju na hrvatske desničare kada govore o ustaškom znakovlju i ustaškim pozdravima.
"Oni stalno okolišaju kako ne bi morali izgovoriti da je riječ o nečemu ustaškom pa ili "mjere kukuruz" ili govore da je riječ o starom hrvatskom pozdravu. Tako će i Dodik i njemu slični sve reći samo da ne izgovore da su za raspad BiH i za samostalnost Republike Srpske, a u konačnici za ujedinjenje sa Srbijom.
Više je nego očito da on i njegovi pristaše to žele, ali ne govore javno, nego s vremena na vrijeme upakiraju to kao da su za neki novi dogovor", kaže.
"U RS-u BiH ne doživljavaju kao svoju državu"
Klasić napominje kako treba uzeti u obzir činjenicu da mnogi u Republici Srpskoj ne doživljavaju BiH kao svoju državu.
"Kad pogledate medije i udžbenike u Republici Srpskoj i slušate ljude otamo, oni ne govore da su iz BiH, nego da su iz Republike Srpske i da im je glavni grad Banja Luka, a ne Sarajevo. To, nažalost, nije više samo problem Dodika. On je najradikalniji, iako on time zapravo štiti sebe, svoju poziciju i imovinu. No, ne treba zanemariti da za velik broju stanovnika Republike Srpske, čak i današnje 40-godišnjake, BiH nikada nije bila njihova država", kaže Klasić.
Sve to govori, kaže Klasić, da se u BiH doista nešto mora mijenjati jer Daytonski je sporazum bio predviđen za okončanje rata.
"No te promjene ne može napraviti Dodik, nego samo oni Srbi, Bošnjaci i Hrvati kojima je stalo do BiH i koji će imati rješenje za restrukturiranje države u nekom federalnom ili konfederalnom smislu, ali pritom neće dovoditi u pitanje njenu opstojnost. Ovi koji stalno licemjerno izmišljaju nekakve razloge, a ne vide i ne žele budućnost BiH, u tom, nazovimo ga tako, ‘novom Daytonu’ ne bi smjeli sudjelovati", smatra Klasić.
Zadnja kulminacija u nizu dogodila se kada je Sud BiH nepravomoćno osudio predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika na godinu dana zatvora te mu na šest godina zabranio obnašanje dužnosti koju sada obnaša zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Potom je Tužiteljstvo BiH izdalo nalog za privođenjem Dodika i suoptuženih Radovana Višovića, premijera Republike Srpske, te Nenada Stevandića, predsjednika tamošnje Skupštine.
Dodik kaže da BiH "više nema smisla"
U mnoštvu bijesnih reakcija na presudu Dodik je još jednom zaprijetio razlazom RS-a od BiH, ustvrdivši da "provedba Daytonskog sporazuma nije uspjela" i da "od BiH treba odustati jer ona više nema nikakvog smisla". U četvrtak je, u razgovoru za Radioteleviziju Republike Srpske, Dodik izjavio kako je "jedino rješenje za BiH ili novi dogovor ili razdvajanje". Taj "novi dogovor" očito podrazumijeva reviziju Daytonskog sporazuma.
Na pitanje je li 30 godina otkako je sklopljen Daytonski sporazum, a s obzirom na stalne napetosti koje uvelike izviru iz različitih tumačenja tog pravnog akta, vrijeme za "novi dogovor", kako tvrdi Dodik, bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač podsjeća da je već bilo pokušaja, doduše neuspješnih, revizije Daytona, piše N1.
"Sve dok nema nekog novog dogovora koji bi morali prihvatiti politički predstavnici triju ustavotvornih naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba - treba poštivati sadašnji, to jest Ustav Bosne i Hercegovine. Na tome i Hrvatska kao supotpisnica Daytonskog sporazuma inzistira.
U ovom trenutku ne izgleda realno da predstavnici triju ustavotvornih naroda sami postignu takav dogovor. Kako sada stvari stoje, to je jedino moguće uz vanjski impuls, u prvom redu SAD-a. Hoće li ga biti, pokazat će se u bliskoj budućnosti", ističe.
Belgijski model
Kovač kaže kako velika većina političkih predstavnika srpskog naroda u BiH nije spremna odreći se postojanja entiteta Republike Srpske.
"A jesu li Bošnjaci zadovoljni svojim statusom u BiH? Nisu. Žele li Hrvati da im i dalje pripadnici drugog naroda, u ovom slučaju bošnjačkog, biraju člana Predsjedništva? Ne žele.
Rješenje bi moglo biti u belgijskom modelu, o kojem sam često govorio u javnosti. Ali takav model je moguće postići samo ako se oko njega slože sva tri ustavotvorna naroda", smatra Kovač, koji bi BiH podijelio na tri jezično-nacionalne regije.
"Dodik i njegovi kao hrvatski desničari"
Povjesničar Hrvoje Klasić kaže kako ga Dodik i velik broj srpskih političara u BiH podsjećaju na hrvatske desničare kada govore o ustaškom znakovlju i ustaškim pozdravima.
"Oni stalno okolišaju kako ne bi morali izgovoriti da je riječ o nečemu ustaškom pa ili "mjere kukuruz" ili govore da je riječ o starom hrvatskom pozdravu. Tako će i Dodik i njemu slični sve reći samo da ne izgovore da su za raspad BiH i za samostalnost Republike Srpske, a u konačnici za ujedinjenje sa Srbijom.
Više je nego očito da on i njegovi pristaše to žele, ali ne govore javno, nego s vremena na vrijeme upakiraju to kao da su za neki novi dogovor", kaže.
"U RS-u BiH ne doživljavaju kao svoju državu"
Klasić napominje kako treba uzeti u obzir činjenicu da mnogi u Republici Srpskoj ne doživljavaju BiH kao svoju državu.
"Kad pogledate medije i udžbenike u Republici Srpskoj i slušate ljude otamo, oni ne govore da su iz BiH, nego da su iz Republike Srpske i da im je glavni grad Banja Luka, a ne Sarajevo. To, nažalost, nije više samo problem Dodika. On je najradikalniji, iako on time zapravo štiti sebe, svoju poziciju i imovinu. No, ne treba zanemariti da za velik broju stanovnika Republike Srpske, čak i današnje 40-godišnjake, BiH nikada nije bila njihova država", kaže Klasić.
Sve to govori, kaže Klasić, da se u BiH doista nešto mora mijenjati jer Daytonski je sporazum bio predviđen za okončanje rata.
"No te promjene ne može napraviti Dodik, nego samo oni Srbi, Bošnjaci i Hrvati kojima je stalo do BiH i koji će imati rješenje za restrukturiranje države u nekom federalnom ili konfederalnom smislu, ali pritom neće dovoditi u pitanje njenu opstojnost. Ovi koji stalno licemjerno izmišljaju nekakve razloge, a ne vide i ne žele budućnost BiH, u tom, nazovimo ga tako, ‘novom Daytonu’ ne bi smjeli sudjelovati", smatra Klasić.
