I dok više od milijun hektara poljoprivrednoga zemljišta na području Bosne i Hercegovine leži neobrađeno, stanovništvo ove zemlje jede salatu iz Makedonije, kelj i korabu iz Francuske i Italije, a kupus iz Albanije. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, Bosna i Hercegovina uvozi ogromne količine hrane iz velikog broja zemalja, piše Večernji list BiH.
Uvoz mahunarki
Zabrinjavajuća je činjenica da je riječ o hrani koja se bez problema može proizvoditi u ovoj zemlji, odnosno poljoprivrednim kulturama koje stoljećima uspijevaju na tlu Bosne i Hercegovine. Tako se, uz navedene proizvode, u BiH uvoze i razne mahunarke. Stanovništvo ove zemlje nerijetko jede grah iz Kine. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, gotovo 50.000 kilograma graha godišnje se uveze iz Kine. Tek nešto manje količine tog proizvoda u BiH se uvezu iz Makedonije, Srbije, Turske. Orasi, odnosno orašasti plodovi u BiH uglavnom stižu iz Sjedinjenih Američkih Država. Primjerice, godišnje se samo te namirnice u BiH uveze u količini od 1,650.421 kilogram.
Uz SAD, glavni uvoznici orašastih plodova u BiH su Ukrajina, Turska i Rumunjska. Kada je riječ o kupusu, kelju, cvjetači i sličnom povrću, njega se godišnje u BiH uveze 3,336.451 kilogram u vrijednosti od 1,906.263 konvertibilne marke. Najveće količine te vrste povrća na tanjure stanovništva Bosne i Hercegovine stiže iz Makedonije, Italije , Albanije te Srbije. Zanimljivo je spomenuti kako se iz Hrvatske uveze tek 76.398 kilograma spomenute vrste povrća. Jedan od apsurdnih primjera uvoza je i češnjak. Naime, kako se navodi u podacima Uprave za neizravno oporezivanje, u godini dana u Bosnu i Hercegovinu se samo iz Kine uveze 347.155 kilograma češnjaka. Njegova vrijednost iznosi 831.060 konvertibilnih maraka.
Uvozi se i med
Ukupno se u BiH uveze 444.518 kilograma češnjaka, a uz Kinu, koja je najveći distributer, stanovništvo BiH se tom namirnicom opskrbljuje i iz Srbije, Turske, Egipta, Francuske…
Za razliku od češnjaka koji dolazi iz stotinama kilometara udaljene Kine, med na policama trgovina u BiH uglavnom je iz zemalja regije. Tako se najveće količine meda u BiH uvezu iz Srbije, Hrvatske i Makedonije. Manje količine meda u BiH stižu s Novog Zelanda. Meso i mesne prerađevine u BiH uglavnom stižu iz Nizozemske, Poljske, Italije, Njemačke, Austrije, Hrvatske, Srbije, Belgije, Slovenije, ali i iz Makedonije, Brazila, Češke… U godini dana ukupno se u Bosnu i Hercegovinu uvezu 54,334.302 kilograma mesa i mesnih prerađevina, i to u vrijednosti od 248,230.243 konvertibilne marke.
(www.jabuka.tv)
Uvoz mahunarki
Zabrinjavajuća je činjenica da je riječ o hrani koja se bez problema može proizvoditi u ovoj zemlji, odnosno poljoprivrednim kulturama koje stoljećima uspijevaju na tlu Bosne i Hercegovine. Tako se, uz navedene proizvode, u BiH uvoze i razne mahunarke. Stanovništvo ove zemlje nerijetko jede grah iz Kine. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, gotovo 50.000 kilograma graha godišnje se uveze iz Kine. Tek nešto manje količine tog proizvoda u BiH se uvezu iz Makedonije, Srbije, Turske. Orasi, odnosno orašasti plodovi u BiH uglavnom stižu iz Sjedinjenih Američkih Država. Primjerice, godišnje se samo te namirnice u BiH uveze u količini od 1,650.421 kilogram.
Uz SAD, glavni uvoznici orašastih plodova u BiH su Ukrajina, Turska i Rumunjska. Kada je riječ o kupusu, kelju, cvjetači i sličnom povrću, njega se godišnje u BiH uveze 3,336.451 kilogram u vrijednosti od 1,906.263 konvertibilne marke. Najveće količine te vrste povrća na tanjure stanovništva Bosne i Hercegovine stiže iz Makedonije, Italije , Albanije te Srbije. Zanimljivo je spomenuti kako se iz Hrvatske uveze tek 76.398 kilograma spomenute vrste povrća. Jedan od apsurdnih primjera uvoza je i češnjak. Naime, kako se navodi u podacima Uprave za neizravno oporezivanje, u godini dana u Bosnu i Hercegovinu se samo iz Kine uveze 347.155 kilograma češnjaka. Njegova vrijednost iznosi 831.060 konvertibilnih maraka.
Uvozi se i med
Ukupno se u BiH uveze 444.518 kilograma češnjaka, a uz Kinu, koja je najveći distributer, stanovništvo BiH se tom namirnicom opskrbljuje i iz Srbije, Turske, Egipta, Francuske…
Za razliku od češnjaka koji dolazi iz stotinama kilometara udaljene Kine, med na policama trgovina u BiH uglavnom je iz zemalja regije. Tako se najveće količine meda u BiH uvezu iz Srbije, Hrvatske i Makedonije. Manje količine meda u BiH stižu s Novog Zelanda. Meso i mesne prerađevine u BiH uglavnom stižu iz Nizozemske, Poljske, Italije, Njemačke, Austrije, Hrvatske, Srbije, Belgije, Slovenije, ali i iz Makedonije, Brazila, Češke… U godini dana ukupno se u Bosnu i Hercegovinu uvezu 54,334.302 kilograma mesa i mesnih prerađevina, i to u vrijednosti od 248,230.243 konvertibilne marke.
(www.jabuka.tv)