U analizi koja je objavljena na internetskoj stranici organizacije Transconflict se navodi geneza posljednje krize te šalju ozbiljna upozorenja s obzirom na dugotrajne i dalekosežne posljedice posljednjih političkih eksperimenata.
"Nije iznenađujuće, rezultat takve očite manipulacije izbornih postupaka je raspad Federacije više od dvije posljednje godine, piše Večernji list.
Višemjesečni kaos
Takav višedimenzionalni kaos u Federaciji (tj. između vodećih hrvatskih stranaka, vis-a-vis bošnjačke stranke, ali i između samih vodećih bošnjačkih stranaka) nastavlja se do danas. Dana 12. veljače 2013., Vlada Federacije BiH pala je opet nakon gubitka glasovanja o povjerenju u Federaciji u Zastupničkom domu", pojašnjava Bardos.
On analizu potkrjepljuje konkretnim brojkama s posljednjih izbora navodeći da obespravljivanje Hrvata vodi daljem gubljenju međusobnog povjerenja što ostavlja traga za brojne procese.
"Na žalost, gotovo dvije i pol godine izgubio se u ovom političkom manevriranju ima cijenu za cijelu BiH. Napori da se implementira presuda "Sejdić - Finci" su odgođeni za nekoliko mjeseci zbog nemogućnosti političkih aktera u Federaciji BiH da se dogovore o tome kako implementirati odluku. U međuvremenu, nakon što Hrvatska uđe u EU sredinom godine, Zagreb će se vjerojatno snažnije zauzeti za položaj Hrvata u BiH", dodaje se.
OHR griješi
On navodi da je međunarodna zajednica, ponajprije Ured visokog predstavnika u BiH, istodobno izgubila dodir sa stvarnošću koju ističu i bošnjački intelektualci i pojedini političari koji kritiziraju političku obespravljenost jednog od konstitutivnih naroda. Bardos u tome kontekstu navodi i inicijativu američkog veleposlanika u BiH Patricka Moona da se provede reforma Federacije BiH, no u svemu tome ne vidi puno mogućnosti u uspjeh.
"BiH ne može priuštiti još jedan loš pokušaj međunarodnih birokrata koji upuštaju svoje maštarije o izgradnji nacije na Balkanu. Svako pravo rješenje ovih problema mora biti autentično u BiH i predstavljati kompromis među bosanskohercegovačkim narodima koji poštuju svaku skupinu legitimnih interesa", dodaje se.
Bardos najveći dio analize posvećuje dvama posljednjim izbornim ciklusima te navodi i konkretne brojke o potpori pojedinog naroda pri izboru člana Predsjedništva i Vlade Federacije BiH. On navodi da je u većinskim hrvatskim općinama SDP BiH na posljednjim općim izborima, ali i njihov kandidat za člana Predsjedništva Željko Komšić, koji je u međuvremenu napustio stranku, osvojio zanemariv broj glasova, a da je istodobno u bošnjačkim općinama ova stranka ostvarila uvjerljivu pobjedu. Tako se navode podaci iz općina Široki Brijeg, Grude i Posušje gdje je potpora Komšiću u rangu simbolične, oko 1%. Bardos ističe da se na Balkanu ne mogu graditi novi odnosi bez uvažavanja pojedinih naroda.
