Predloženo uvođenje posebnih trošarina na alkoholna i bezalkoholna pića u BiH, kao namjenskog prihoda fondova zdravstvenog osiguranja u BiH, a kojima bi proizvođači bili dodatno opterećeni, moglo bi proizvesti nesagledive posljedice po domaću ekonomiju, pišu Nezavisne novine.
Proizlazi to iz procjena stručnjaka Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, sadržanih u najnovijem biltenu, a koji su među rizicima naveli da će povećanje poreza na alkohol, pivo, alkoholna i bezalkoholna pića dovesti do pada potrošnje, proizvodnje, broja zaposlenih, jačanja crnog tržišta, ali i do pojave i širenja nelegalnih punionica pića. Međutim, domaći proizvođači upozoravaju i da će veće trošarine uzrokovati i veće cijene alkoholnih i bezalkoholnih pića, što će, kako su naveli, dovesti do još većeg "prelijevanja" u BiH jeftinog pića iz uvoza, odnosno iz onih zemalja u kojima takve trošarine uopće ne postoje, pa su i ti proizvodi samim tim i jeftiniji.
Pad potrošnje
"Pad potrošnje ne samo da će se negativno odraziti na prikupljene prihode za zdravstvo, već će zbog smanjenja prihoda od trošarina kojima se financiraju proračuni imati i negativne proračunske implikacije", naveli su stručnjaci UNO BiH u ovom biltenu. Prema njihovim riječima, izvjesno je da će povećanje poreza na te proizvode dovesti do distorzija na tržištu, odnosno do jačanja crnog tržišta, pojave i širenja nelegalnih punionica pića, nelegalne prodaje po tržnicama, što će ugroziti poslovanje domaćih proizvođača, a time i zaposlenost. Uz to, takav scenario bi povećao i poreznu evaziju, ne samo neizravnih, nego i izravnih poreza i socijalnih doprinosa, uključujući i doprinosa za zdravstveno osiguranje.
"Drastično povećanje poreza za zdravstvo proizvodi efekt 'bumeranga'. Jačanje crnog tržišta i pojava nekvalitetnih jeftinih proizvoda koji nisu bili predmet zdravstvenih, sanitarnih i drugih kontrola ugrozit će zdravlje građana, što će povratno dodatno opteretiti zdravstvene fondove i time umanjiti efekte uvođenja dodatnih nameta", stoji u ovom biltenu.
Kako je navedeno, izvjesno je i da će dodatni prihodi za zdravstvo biti manji od očekivanih zbog pada potrošnje koji će izazvati porast poreza i njihovo prevaljivanje na cijene, te zbog jačanja crnog tržišta, direktno, preko smanjenja potrošnje, i indirektno, smanjenjem zaposlenosti u domaćoj industriji piva, alkoholnih i bezalkoholnih pića. Neto efekti će, prema ovim procjenama, biti manji i za iznos troškova dodatnog liječenja građana zbog konzumiranja nekvalitetnih proizvoda s crnog tržišta. S druge strane, stručnjaci UNO BiH navode da će redovni prihodi za proračun biti umanjeni za gubitke prihoda zbog pada redovne oporezovane potrošnje. Ipak, ističu da bi za konačnu procjenu efekata trebalo sagledati i troškove angažiranja UNO i institucija entiteta i distrikta na kontroli uplate namjenske trošarine i suzbijanja poreznih prevara na granici i unutrašnjem tržištu. Prema njihovim riječima, inicijalni statički efekti povećanja trošarina na pivo, alkohol, alkoholna i bezalkoholna pića procjenjuju se na 67,4 milijuna KM na godišnjem nivou.
Povećanje trošarina - veća cijena piva
Edin Ibrahimpašić, direktor "Bihaćke pivare", smatra da će predloženo povećanje trošarine na pivo dovesti do skoro dvostrukog povećanja cijene piva, što će dovesti do pada potrošnje piva. "Povećavanjem cijene piva u tom iznosu, ono će cjenovno skoro doći u kategoriju vina, pa će dovesti do toga da će se piti sve manje piva", rekao je Ibrahimpašić.
Dodao je da će uvoznici piva vjerojatno moći kroz cijenu koju imaju "progutati" to povećanje i ostati na istom nivou kao sada, čime će se apsolutno umanjiti konkurentnost domaćih proizvođača. Prema njegovim riječima, sve to će ih dovesti u situaciju da neće biti likvidni da izmiruju obaveze državi, ali da će uzrokovati i smanjenje proizvodnje i broja radnih mjesta.
"Pored toga, tu je i crno tržište, koje je na određen način uvijek prisutno, a koje će povećanjem trošarine samo dodatno rasti", istakao je Ibrahimpašić. Darko Josipović, predsjedavajući Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, rekao je da su stručnjaci UNO BiH u pravu kada upozoravaju na brojne rizike zbog povećanja trošarina.
"Cijena koštanja proizvoda bezalkoholnog pića, u što ulazi proizvodnja, repromaterijal, plaće i doprinosi za radnike, iznosila bi manje nego što bi iznosio daj porez. To bi sigurno napravilo više štete nego koristi", rekao je Josipović i dodao da bi veće trošarine uzrokovale pad potrošnje, proizvodnje i broja radnika u tom sektoru.
Bljesak.info
Upozorio je da se domaći proizvođači već sada suočavaju da "prelijevanjem" proizvoda preko granice, jer primjera radi, u Srbiji nema trošarina na bezalkoholna pića, a što će biti drastično pojačano povećanjem trošarina u BiH. "Proizvodi moje kompanije koji su izvezeni, primjera radi, u Srbiju, vraćaju se ovamo na naše tržište, a da ne govorim da proizvodi koji se proizvedu u Srbiji gdje nema trošarine i gdje su puno jeftiniji i ilegalno se prelijevaju na naše tržište", rekao je Josipović.
Uvoz bez deklaracije
Dodao je da ima mjesta u BiH na kojima se mogu kupiti proizvodi iz uvoza koji uopće nemaju deklaraciju za naše tržište.
Podsjećamo da je Parlamentarna skupština BiH krajem oktobra ove godine odbila Prijedlog zakona o trošarinama BiH. Potom, početkom ovog mjeseca Upravni odbor UNO nije postigao dogovor o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama u BiH, kojim je između ostalog predviđeno povećanje trošarinama na pivo, alkoholna pića i prirodne rakije.
Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Upravnog odbora UNO i ministar financija u Vijeću ministara BiH, tada je podsjetio da su "premijeri Republike Srpske i FBiH davno potpisali sporazum koji je definirao da se s ciljem izgradnje puteva i autoputova uvedu dodatne trošarinama na sve vrste goriva". Sastavni dio tog dogovora, rekao je on, bilo je i uvođenje trošarina na alkohol i alkoholne prerađevine u svrhu sanacije zdravstvenih fondova u oba entiteta.
Proizlazi to iz procjena stručnjaka Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, sadržanih u najnovijem biltenu, a koji su među rizicima naveli da će povećanje poreza na alkohol, pivo, alkoholna i bezalkoholna pića dovesti do pada potrošnje, proizvodnje, broja zaposlenih, jačanja crnog tržišta, ali i do pojave i širenja nelegalnih punionica pića. Međutim, domaći proizvođači upozoravaju i da će veće trošarine uzrokovati i veće cijene alkoholnih i bezalkoholnih pića, što će, kako su naveli, dovesti do još većeg "prelijevanja" u BiH jeftinog pića iz uvoza, odnosno iz onih zemalja u kojima takve trošarine uopće ne postoje, pa su i ti proizvodi samim tim i jeftiniji.
Pad potrošnje
"Pad potrošnje ne samo da će se negativno odraziti na prikupljene prihode za zdravstvo, već će zbog smanjenja prihoda od trošarina kojima se financiraju proračuni imati i negativne proračunske implikacije", naveli su stručnjaci UNO BiH u ovom biltenu. Prema njihovim riječima, izvjesno je da će povećanje poreza na te proizvode dovesti do distorzija na tržištu, odnosno do jačanja crnog tržišta, pojave i širenja nelegalnih punionica pića, nelegalne prodaje po tržnicama, što će ugroziti poslovanje domaćih proizvođača, a time i zaposlenost. Uz to, takav scenario bi povećao i poreznu evaziju, ne samo neizravnih, nego i izravnih poreza i socijalnih doprinosa, uključujući i doprinosa za zdravstveno osiguranje.
"Drastično povećanje poreza za zdravstvo proizvodi efekt 'bumeranga'. Jačanje crnog tržišta i pojava nekvalitetnih jeftinih proizvoda koji nisu bili predmet zdravstvenih, sanitarnih i drugih kontrola ugrozit će zdravlje građana, što će povratno dodatno opteretiti zdravstvene fondove i time umanjiti efekte uvođenja dodatnih nameta", stoji u ovom biltenu.
Kako je navedeno, izvjesno je i da će dodatni prihodi za zdravstvo biti manji od očekivanih zbog pada potrošnje koji će izazvati porast poreza i njihovo prevaljivanje na cijene, te zbog jačanja crnog tržišta, direktno, preko smanjenja potrošnje, i indirektno, smanjenjem zaposlenosti u domaćoj industriji piva, alkoholnih i bezalkoholnih pića. Neto efekti će, prema ovim procjenama, biti manji i za iznos troškova dodatnog liječenja građana zbog konzumiranja nekvalitetnih proizvoda s crnog tržišta. S druge strane, stručnjaci UNO BiH navode da će redovni prihodi za proračun biti umanjeni za gubitke prihoda zbog pada redovne oporezovane potrošnje. Ipak, ističu da bi za konačnu procjenu efekata trebalo sagledati i troškove angažiranja UNO i institucija entiteta i distrikta na kontroli uplate namjenske trošarine i suzbijanja poreznih prevara na granici i unutrašnjem tržištu. Prema njihovim riječima, inicijalni statički efekti povećanja trošarina na pivo, alkohol, alkoholna i bezalkoholna pića procjenjuju se na 67,4 milijuna KM na godišnjem nivou.
Povećanje trošarina - veća cijena piva
Edin Ibrahimpašić, direktor "Bihaćke pivare", smatra da će predloženo povećanje trošarine na pivo dovesti do skoro dvostrukog povećanja cijene piva, što će dovesti do pada potrošnje piva. "Povećavanjem cijene piva u tom iznosu, ono će cjenovno skoro doći u kategoriju vina, pa će dovesti do toga da će se piti sve manje piva", rekao je Ibrahimpašić.
Dodao je da će uvoznici piva vjerojatno moći kroz cijenu koju imaju "progutati" to povećanje i ostati na istom nivou kao sada, čime će se apsolutno umanjiti konkurentnost domaćih proizvođača. Prema njegovim riječima, sve to će ih dovesti u situaciju da neće biti likvidni da izmiruju obaveze državi, ali da će uzrokovati i smanjenje proizvodnje i broja radnih mjesta.
"Pored toga, tu je i crno tržište, koje je na određen način uvijek prisutno, a koje će povećanjem trošarine samo dodatno rasti", istakao je Ibrahimpašić. Darko Josipović, predsjedavajući Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, rekao je da su stručnjaci UNO BiH u pravu kada upozoravaju na brojne rizike zbog povećanja trošarina.
"Cijena koštanja proizvoda bezalkoholnog pića, u što ulazi proizvodnja, repromaterijal, plaće i doprinosi za radnike, iznosila bi manje nego što bi iznosio daj porez. To bi sigurno napravilo više štete nego koristi", rekao je Josipović i dodao da bi veće trošarine uzrokovale pad potrošnje, proizvodnje i broja radnika u tom sektoru.
Bljesak.info
Upozorio je da se domaći proizvođači već sada suočavaju da "prelijevanjem" proizvoda preko granice, jer primjera radi, u Srbiji nema trošarina na bezalkoholna pića, a što će biti drastično pojačano povećanjem trošarina u BiH. "Proizvodi moje kompanije koji su izvezeni, primjera radi, u Srbiju, vraćaju se ovamo na naše tržište, a da ne govorim da proizvodi koji se proizvedu u Srbiji gdje nema trošarine i gdje su puno jeftiniji i ilegalno se prelijevaju na naše tržište", rekao je Josipović.
Uvoz bez deklaracije
Dodao je da ima mjesta u BiH na kojima se mogu kupiti proizvodi iz uvoza koji uopće nemaju deklaraciju za naše tržište.
Podsjećamo da je Parlamentarna skupština BiH krajem oktobra ove godine odbila Prijedlog zakona o trošarinama BiH. Potom, početkom ovog mjeseca Upravni odbor UNO nije postigao dogovor o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama u BiH, kojim je između ostalog predviđeno povećanje trošarinama na pivo, alkoholna pića i prirodne rakije.
Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Upravnog odbora UNO i ministar financija u Vijeću ministara BiH, tada je podsjetio da su "premijeri Republike Srpske i FBiH davno potpisali sporazum koji je definirao da se s ciljem izgradnje puteva i autoputova uvedu dodatne trošarinama na sve vrste goriva". Sastavni dio tog dogovora, rekao je on, bilo je i uvođenje trošarina na alkohol i alkoholne prerađevine u svrhu sanacije zdravstvenih fondova u oba entiteta.
