''Nema ni na jednoj strani dobre namjere da se poštuje drugi, pa da se nešto zajedničko radi'', rekao je u intervjuu iz prosinca 2019. godine Jovan Divjak.
Intervju, objavljen na portalu Lupiga.com, do sada nije objavljen jer se njegov autor Saša Kosanović nakon razgovora, po povratku iz Sarajeva, teško razbolio. Stoga je ovaj portal intervju s, kako se navodi, razočaranim Divjakom, čije dijelove prenosimo, objavio povodom Divjakove smrti.
Građanska država
Između ostalog, Divjak je rekao kako nema građanske države i da je ''ne može biti''.
''Republika Srpska je na teritoriju koji su oni vojnički zauzeli. Evo sad govorimo o dolini Drine gdje je prije rata bilo 40-60 posto Bošnjaka, sad ih nema tri-četiri posto. U Posavini je bilo 140.000 katolika, sad ih nema ni 5.000. Pogledajte nacionalnu strukturu Banja Luke i Sarajeva. Za mene je Sarajevo katastrofa. U gradu je 4 % Hrvata i 3 % Srba. Prije rata je bilo oko 40 % Srba i Hrvata. Rat je moglo da se izbjegne. Milošević i Tuđman su 1991. godine dogovorili podjelu Bosne. Rat u Hrvatskoj je trajao šest mjeseci. Počeo je u lipnju i srpnju i trajao do potpisivanja sporazuma u januaru 1992. godine. Srbi su i dalje kuvali, ali Srbi na kraju nisu prihvatili plan Z4'', rekao je i dodao kako je ''sve to bio dogovor, ne samo za BiH''.
''Srbi u Hrvatskoj su izdani, a ovdje u krajnjoj liniji. Ovdje gdje je Visoki predstavnik, pola zgrade smo držali mi, pola Srbi. Mi smo imali cigarete, oni meso. Nisu ljudi htjeli rat. Velika većina je bila prisiljena da ratuje. Oko pola milijuna ljudi je pobjeglo iz Srbije i RS-a od rata i mobilizacije. Bilo je planirano da se napravi konfederacija četiri države, Alija je to u prvom trenu prihvatio i bio je predviđen za prvog predsjednika. Kasnije je to odbio, ja mislim zato što je vjerovao velikoj pomoći arapskih zemalja. Nije bio svjestan da te zemlje nikada nisu bile jedinstvene oko Palestine kojoj nikada nisu pomogli'', rekao je Divjak.
Džamija kao fabrika
Na pitanje kako gleda na turkofiliju u Sarajevu, Divjak je rekao kako ne osjeća neku veliku opasnost od islamizacije, ali da je vidi.
''Ovdje imate tendenciju da je vrijeme Osmanskog carstva bilo vrijeme velikog uspjeha. Njih se tretira kao oslobodioce, a Austro-Ugarsku kao osvajače. A to što je Austrija napravila za 40, Turci nisu za 500 godina. Naravno, građanima poput mene to smeta, ali hohštaplerima ne. Veliki broj žena ide po džamijama i uzima stotine maraka. Ja zovem džamiju u Nedžarićima (naselje na periferiji Sarajeva, op.a.) najvećom fabrikom, tamo se dobro zarađuje. Ljudima koji žele građansku državu, to smeta. U Islamskoj zajednici mi smetaju neke stvari, Husein Kavazović (reisul-ulema Islamske zajednice BiH, op.a.) izjavio je da se ne smije glasati za Vlaha u Srebrenici, kakva je to uvreda… Islamizacija je činjenica u Sarajevu. Na međunarodnim konferencijama u hotelu Holiday Inn ne toče alkohol. Sve najjače objekte drže stranci i određuju pravila. Onda vodimo goste tamo gdje još ima alkohola. Ne osjećam neku veliku opasnost od islamizacije, ali je vidim'', rekao je.
Između ostalog, Divjak je rekao kako je Aliji Izetbegoviću davao ostavku jer su Srbi i Hrvati nestajali iz Sarajeva.
Sve je to Alija znao
''Sve je to Alija znao. Ja mu 27. svibnja 1993. sve napišem, točno šta tko radi. On je u svojoj knjizi napisao da je najveći dio mojih prigovora provjeren i da je bio točan. On je majstorski znao igrati. U decembru 1993. godine smo imali nekakvu konferenciju za politički rad i tad je rekao da se moramo ponašati kao partizani u moralnom smislu. Istovremeno je rekao da je teško biti Srbin ili Hrvat u Sarajevu, jer u njih nema povjerenja. Indirektno je podržao nemanje povjerenja. U Armiji BiH nijedan Srbin ni Hrvat nije bio komandant korpusa ili brigade'', naveo je, između ostalog.
Rekao je kako se ''s naše strane govori o agresiji iz Srbije i Hrvatske, ali se ne govori o našim zločinima''.
Nema tu građanske države
''Svi vodaju djecu na groblja, Islamska zajednica ima religiju u predškolskom obrazovanju, nema tu građanske države. Ja vidim da hrvatski dio, bivša Herceg Bosna i danas funkcionira fenomenalno, kao i Republika Srpska. Nema ni na jednoj strani dobre namjere da se poštuje drugi, pa da se nešto zajedničko radi'', naveo je, između ostalog, Divjak.
Intervju je zaključio riječima kako su Bošnjaci ''u zadnje vrijeme su ekstremniji nego ove dvije strane''.
''Ovim dvjema stranama ide kako treba, njima ne ide. Kada su oni prije pet godina formirali Bošnjačku akademiju nauka, ja pitam šta će vam to, a imate akademiju koja ima tradiciju od 70 godina. I oni imaju, tako mi odgovoriše. Dakle, pokaži na primjeru Sarajeva da si multikulturalan. Ono kad kažu, Sarajevo je europski Jeruzalem. Po čemu? Tamo je sve podijeljeno, ovdje je otvoreno, ali kakav multireligijski grad ...'', rekao je u prosincu 2019. Divjak.
Intervju, objavljen na portalu Lupiga.com, do sada nije objavljen jer se njegov autor Saša Kosanović nakon razgovora, po povratku iz Sarajeva, teško razbolio. Stoga je ovaj portal intervju s, kako se navodi, razočaranim Divjakom, čije dijelove prenosimo, objavio povodom Divjakove smrti.
Građanska država
Između ostalog, Divjak je rekao kako nema građanske države i da je ''ne može biti''.
''Republika Srpska je na teritoriju koji su oni vojnički zauzeli. Evo sad govorimo o dolini Drine gdje je prije rata bilo 40-60 posto Bošnjaka, sad ih nema tri-četiri posto. U Posavini je bilo 140.000 katolika, sad ih nema ni 5.000. Pogledajte nacionalnu strukturu Banja Luke i Sarajeva. Za mene je Sarajevo katastrofa. U gradu je 4 % Hrvata i 3 % Srba. Prije rata je bilo oko 40 % Srba i Hrvata. Rat je moglo da se izbjegne. Milošević i Tuđman su 1991. godine dogovorili podjelu Bosne. Rat u Hrvatskoj je trajao šest mjeseci. Počeo je u lipnju i srpnju i trajao do potpisivanja sporazuma u januaru 1992. godine. Srbi su i dalje kuvali, ali Srbi na kraju nisu prihvatili plan Z4'', rekao je i dodao kako je ''sve to bio dogovor, ne samo za BiH''.
''Srbi u Hrvatskoj su izdani, a ovdje u krajnjoj liniji. Ovdje gdje je Visoki predstavnik, pola zgrade smo držali mi, pola Srbi. Mi smo imali cigarete, oni meso. Nisu ljudi htjeli rat. Velika većina je bila prisiljena da ratuje. Oko pola milijuna ljudi je pobjeglo iz Srbije i RS-a od rata i mobilizacije. Bilo je planirano da se napravi konfederacija četiri države, Alija je to u prvom trenu prihvatio i bio je predviđen za prvog predsjednika. Kasnije je to odbio, ja mislim zato što je vjerovao velikoj pomoći arapskih zemalja. Nije bio svjestan da te zemlje nikada nisu bile jedinstvene oko Palestine kojoj nikada nisu pomogli'', rekao je Divjak.
Džamija kao fabrika
Na pitanje kako gleda na turkofiliju u Sarajevu, Divjak je rekao kako ne osjeća neku veliku opasnost od islamizacije, ali da je vidi.
''Ovdje imate tendenciju da je vrijeme Osmanskog carstva bilo vrijeme velikog uspjeha. Njih se tretira kao oslobodioce, a Austro-Ugarsku kao osvajače. A to što je Austrija napravila za 40, Turci nisu za 500 godina. Naravno, građanima poput mene to smeta, ali hohštaplerima ne. Veliki broj žena ide po džamijama i uzima stotine maraka. Ja zovem džamiju u Nedžarićima (naselje na periferiji Sarajeva, op.a.) najvećom fabrikom, tamo se dobro zarađuje. Ljudima koji žele građansku državu, to smeta. U Islamskoj zajednici mi smetaju neke stvari, Husein Kavazović (reisul-ulema Islamske zajednice BiH, op.a.) izjavio je da se ne smije glasati za Vlaha u Srebrenici, kakva je to uvreda… Islamizacija je činjenica u Sarajevu. Na međunarodnim konferencijama u hotelu Holiday Inn ne toče alkohol. Sve najjače objekte drže stranci i određuju pravila. Onda vodimo goste tamo gdje još ima alkohola. Ne osjećam neku veliku opasnost od islamizacije, ali je vidim'', rekao je.
Između ostalog, Divjak je rekao kako je Aliji Izetbegoviću davao ostavku jer su Srbi i Hrvati nestajali iz Sarajeva.
Sve je to Alija znao
''Sve je to Alija znao. Ja mu 27. svibnja 1993. sve napišem, točno šta tko radi. On je u svojoj knjizi napisao da je najveći dio mojih prigovora provjeren i da je bio točan. On je majstorski znao igrati. U decembru 1993. godine smo imali nekakvu konferenciju za politički rad i tad je rekao da se moramo ponašati kao partizani u moralnom smislu. Istovremeno je rekao da je teško biti Srbin ili Hrvat u Sarajevu, jer u njih nema povjerenja. Indirektno je podržao nemanje povjerenja. U Armiji BiH nijedan Srbin ni Hrvat nije bio komandant korpusa ili brigade'', naveo je, između ostalog.
Rekao je kako se ''s naše strane govori o agresiji iz Srbije i Hrvatske, ali se ne govori o našim zločinima''.
Nema tu građanske države
''Svi vodaju djecu na groblja, Islamska zajednica ima religiju u predškolskom obrazovanju, nema tu građanske države. Ja vidim da hrvatski dio, bivša Herceg Bosna i danas funkcionira fenomenalno, kao i Republika Srpska. Nema ni na jednoj strani dobre namjere da se poštuje drugi, pa da se nešto zajedničko radi'', naveo je, između ostalog, Divjak.
Intervju je zaključio riječima kako su Bošnjaci ''u zadnje vrijeme su ekstremniji nego ove dvije strane''.
''Ovim dvjema stranama ide kako treba, njima ne ide. Kada su oni prije pet godina formirali Bošnjačku akademiju nauka, ja pitam šta će vam to, a imate akademiju koja ima tradiciju od 70 godina. I oni imaju, tako mi odgovoriše. Dakle, pokaži na primjeru Sarajeva da si multikulturalan. Ono kad kažu, Sarajevo je europski Jeruzalem. Po čemu? Tamo je sve podijeljeno, ovdje je otvoreno, ali kakav multireligijski grad ...'', rekao je u prosincu 2019. Divjak.
