U Domu naroda parlamenta Federacije BiH nedavno je pokrenuta inicijativa o donošenju rezolucije o osudi genocida u Srebrenici koju je pokrenuo bošnjački klub u tom domu. Do usvajanja rezolucije nije došlo jer nikada nije uvrštena na dnevni red kao jedna od točaka o kojoj bi taj dom trebao raspravljati.
Međutim, više izvora iz Doma naroda reklo nam je kako su bošnjački politički predstavnici odbili rezoluciju, jer je hrvatski zahtjev bio da se uz osudu srebreničkog genocida doda i genocid kao općenita kategorija te da se pobroje svi genocidi koji su se tijekom povijesti događali; kako nad Židovima u vrijeme Drugog svjetskog rata, tako i genocid nad Armencima koji su počinili Turci prilikom stvaranja države nakon raspada Osmanskoga carstva.
Bošnjački politički predstavnici su, kako je potvrđeno za Direktno.hr, odbili cijelu priču oko rezolucije upravo zbog genocida nad Armencima.
Među ostalim, u rezoluciji koja je predložena od strane bošnjačkog kluba u Domu naroda predlaže se i da se ''snažno osuđuje genocid u Srebrenici; odlučno izjavljuje da se takvi zločini ne smiju više nikada ponoviti i navodi da će učiniti sve da spriječi ponovno počinjenje takvih djela, odbacuje sve oblike negiranja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja genocida''.
Sam ovaj prijedlog pomalo je nejasan, jer ne postoji zakonska norma u BiH koja tretira ''pogrešno tumačenje genocida''. Genocid je jasno utvrđen pojam i njega se jednostavno ne može "pogrešno tumačiti"; eventualno ga se može negirati, onako kako, primjerice, Recep Tayyip Erdogan negira genocid nad Armencima, ili kako desničarski ekstremisti negiraju genocid nad Židovima tijekom Drugog svjetskog rata.
Rezolucijom se poziva i Parlamentarna skupština BiH (državni parlament koji ima Zastupnički i Dom naroda) da donese zakon o "zabrani negiranja genocida i slavljenju zločina i zločinaca" - što je samo po sebi nerazumno i neostvarivo, jer su u ratu u BiH bile tri strane te su zločinci za jednu stranu, heroji za drugu i obrnuto. Iluziorno bi bilo očekivati da se Hrvati odreknu Slobodana Praljka, Srbi Ratka Mladića, a Bošnjaci Nasera Orića; stoga je ovakav prijedlog unutar same rezolucije točka oko koje je konsenzus nemoguć.
Iako je rezolucija kao pojam pravno neobvezujuća i savjetodavna, vidljivo je u prijedlogu bošnjačkog kluba u ovom domu da se u šest stranica te rezolucije ne spominje genocid nad Armencima koji je počinila Turska tijekom raspada Osmanskog carstva.
Armenci su, podsjećamo, jedan od najstarijih kršćanskih naroda. Na području Armenije govori(o) se jezik kojim je razgovarao i sam Isus.
Prije nekoliko godina papa Franjo kazao je kako je genocid nad tim narodom bio ''prvi moderni genocid'' koji se dogodio u povijesti! Genocid nad Armencima, odnosno, rezoluciju o osudi istog u međuvremenu su usvojili mnogi parlamenti država diljem svijeta, a isti je usvojio i Kongres te Senat u Sjedinjenim Državama.
Naši sugovornici iz kluba Hrvata u Domu naroda kažu da nemaju niti ljudskih, niti političkih problema vezanih za osudu genocida u Srebrenici, ali je zahtjev išao u smjeru da se genocid kao kategorija osudi.
Bošnjačke političke stranke, po mišljenju naših sugovornika, odbile su taj prijedlog, s obzirom na to da je turski predsjednik Erdogan rezolutno odbacio genocid nad Armencima od strane Turske u nekoliko navrata. Očito mu mu se predsjednik najjače bošnjačke stranke (SDA) Bakir Izetbegović nije htio usprotiviti.
Erdoganov obraz je za SDA, čini se, važniji od žrtve vlastitog naroda u Srebrenici.
Međutim, više izvora iz Doma naroda reklo nam je kako su bošnjački politički predstavnici odbili rezoluciju, jer je hrvatski zahtjev bio da se uz osudu srebreničkog genocida doda i genocid kao općenita kategorija te da se pobroje svi genocidi koji su se tijekom povijesti događali; kako nad Židovima u vrijeme Drugog svjetskog rata, tako i genocid nad Armencima koji su počinili Turci prilikom stvaranja države nakon raspada Osmanskoga carstva.
Bošnjački politički predstavnici su, kako je potvrđeno za Direktno.hr, odbili cijelu priču oko rezolucije upravo zbog genocida nad Armencima.
Među ostalim, u rezoluciji koja je predložena od strane bošnjačkog kluba u Domu naroda predlaže se i da se ''snažno osuđuje genocid u Srebrenici; odlučno izjavljuje da se takvi zločini ne smiju više nikada ponoviti i navodi da će učiniti sve da spriječi ponovno počinjenje takvih djela, odbacuje sve oblike negiranja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja genocida''.
Sam ovaj prijedlog pomalo je nejasan, jer ne postoji zakonska norma u BiH koja tretira ''pogrešno tumačenje genocida''. Genocid je jasno utvrđen pojam i njega se jednostavno ne može "pogrešno tumačiti"; eventualno ga se može negirati, onako kako, primjerice, Recep Tayyip Erdogan negira genocid nad Armencima, ili kako desničarski ekstremisti negiraju genocid nad Židovima tijekom Drugog svjetskog rata.
Rezolucijom se poziva i Parlamentarna skupština BiH (državni parlament koji ima Zastupnički i Dom naroda) da donese zakon o "zabrani negiranja genocida i slavljenju zločina i zločinaca" - što je samo po sebi nerazumno i neostvarivo, jer su u ratu u BiH bile tri strane te su zločinci za jednu stranu, heroji za drugu i obrnuto. Iluziorno bi bilo očekivati da se Hrvati odreknu Slobodana Praljka, Srbi Ratka Mladića, a Bošnjaci Nasera Orića; stoga je ovakav prijedlog unutar same rezolucije točka oko koje je konsenzus nemoguć.
Iako je rezolucija kao pojam pravno neobvezujuća i savjetodavna, vidljivo je u prijedlogu bošnjačkog kluba u ovom domu da se u šest stranica te rezolucije ne spominje genocid nad Armencima koji je počinila Turska tijekom raspada Osmanskog carstva.
Armenci su, podsjećamo, jedan od najstarijih kršćanskih naroda. Na području Armenije govori(o) se jezik kojim je razgovarao i sam Isus.
Prije nekoliko godina papa Franjo kazao je kako je genocid nad tim narodom bio ''prvi moderni genocid'' koji se dogodio u povijesti! Genocid nad Armencima, odnosno, rezoluciju o osudi istog u međuvremenu su usvojili mnogi parlamenti država diljem svijeta, a isti je usvojio i Kongres te Senat u Sjedinjenim Državama.
Naši sugovornici iz kluba Hrvata u Domu naroda kažu da nemaju niti ljudskih, niti političkih problema vezanih za osudu genocida u Srebrenici, ali je zahtjev išao u smjeru da se genocid kao kategorija osudi.
Bošnjačke političke stranke, po mišljenju naših sugovornika, odbile su taj prijedlog, s obzirom na to da je turski predsjednik Erdogan rezolutno odbacio genocid nad Armencima od strane Turske u nekoliko navrata. Očito mu mu se predsjednik najjače bošnjačke stranke (SDA) Bakir Izetbegović nije htio usprotiviti.
Erdoganov obraz je za SDA, čini se, važniji od žrtve vlastitog naroda u Srebrenici.
