Jugoslavenska tajna služba Udba bila je 70-ih godina vrlo aktivna u Austriji, posebice u Koruškoj gdje je organizirala sukobe između većinskog stanovništva i slovenske manjine, tvrde članovi povijesnog povjerenstva koji po nalogu koruške vlade istražuje zbivanja iz toga vremena.
Udba je infiltrirala svoje ljude u skupine koje su se bavile manjinskim pravima ali i u sigurnosne službe u Koruškoj 70-ih godina, proizlazi iz isrtaživanja povjerenstva, objavio je u nedjelju austrijski list Die Presse, a prenosi Hrvatski Medijski Servis. Rezultati istraživanja bit će objavljeni u knjizi pod naslovom “Titova dugačka sjena”, koja iz tiska izlazi početkom travnja.
Povjesničari su dobili zadaću istražiti okolnosti zbivanja 70-ih godina, kad su u Austriji, posebice u Koruškoj, dominirali sukobi vezani za manjinska prava. Tadašnja austrijska savezna vlada namjeravala je izići u susret slovenskoj manjini dajući joj široka prava, između ostaloga i time što bi mjesta sa slovenskom manjinom dobila dvojezične natpise. Istodobno se u austrijskom društvu javio široki otpor tim namjerama, praćen akcijama protiv natpisa, nakon čega je vlada odustala od većine svojih namjera.
Povjesničari su sada ustanovili da akcija protiv natpisa nije bila spontana te da je i Udba sudjelovala u širenju nezadovoljstva i organiziranju prosvjeda. Odgovarajuće informacije pronađene su u dokumentima austrijske obavještajne službe.
Nakon što su austrijske vlasti odustale od politike približavanja manjinama, među Slovencima u Koruškoj raslo je nezadovoljstvo, koje je opet sustavno podupirala Udba.
Povjesničari su pronašli u obavještajnim dokumentima zahtjev Vilija Mlakara, voditelja Udbe u Mariboru, koji je 1976. od svojih nadređenih zatražio za suradnike u Austriji 31 strojnicu, 30.000 komada strjeljiva, 31 pištolj, 500 bombi, osam dalekozora, osam automatskih pištolja, 500 kilograma eksploziva TNT, 30 garnitura sredstava za izazivanje požara i 30 garnitura opojnih droga. To oružje i oprema trebali su biti zapadne proizvodnje, stajalo je u zahtjevu.
Austrijski povjesničari nisu uspjeli utvrditi je li zahtjevu udovoljeno, ali su pronašli dokaze sudjelovanja Udbe u pokušajima širenja kaosa u Austriji. Između ostaloga, otkrili su da je 1973., ubrzo nakon nemira vezanih za dvojezične natpise, iz Maribora u Austriju krenula skupina pod nazivom “Sora”, koja se sastojala iz nekoliko međusobno neovisnih ćelija i koja je odgovorna za ukupno 19 eksplozija u Austriji između 1973. i 1979. godine. Eksplozije su izazivane na partizanskim spomenicima i željezničkim postrojenjima, a cilj im je bio stvaranje osjećaja nesigurnosti i napetosti u Austriji.
Povjesničari upozoravaju da austrijske vlasti tada nisu dovoljno istraživale naznake rada Udbe u njihovoj zemlji, a žale se da ni u svome istraživanju nisu imali veliku podršku nadležnih vlasti. Od 60 spisa što su ih zatražili iz državnih arhiva o Udbinim agentima u Austriji, odbijeni su im zahtjevi za 23 spisa. Odbijanje je obrazloženo zaštitom osobnih prava i nacionalnih interesa./HMS/
Udba je infiltrirala svoje ljude u skupine koje su se bavile manjinskim pravima ali i u sigurnosne službe u Koruškoj 70-ih godina, proizlazi iz isrtaživanja povjerenstva, objavio je u nedjelju austrijski list Die Presse, a prenosi Hrvatski Medijski Servis. Rezultati istraživanja bit će objavljeni u knjizi pod naslovom “Titova dugačka sjena”, koja iz tiska izlazi početkom travnja.
Povjesničari su dobili zadaću istražiti okolnosti zbivanja 70-ih godina, kad su u Austriji, posebice u Koruškoj, dominirali sukobi vezani za manjinska prava. Tadašnja austrijska savezna vlada namjeravala je izići u susret slovenskoj manjini dajući joj široka prava, između ostaloga i time što bi mjesta sa slovenskom manjinom dobila dvojezične natpise. Istodobno se u austrijskom društvu javio široki otpor tim namjerama, praćen akcijama protiv natpisa, nakon čega je vlada odustala od većine svojih namjera.
Povjesničari su sada ustanovili da akcija protiv natpisa nije bila spontana te da je i Udba sudjelovala u širenju nezadovoljstva i organiziranju prosvjeda. Odgovarajuće informacije pronađene su u dokumentima austrijske obavještajne službe.
Nakon što su austrijske vlasti odustale od politike približavanja manjinama, među Slovencima u Koruškoj raslo je nezadovoljstvo, koje je opet sustavno podupirala Udba.
Povjesničari su pronašli u obavještajnim dokumentima zahtjev Vilija Mlakara, voditelja Udbe u Mariboru, koji je 1976. od svojih nadređenih zatražio za suradnike u Austriji 31 strojnicu, 30.000 komada strjeljiva, 31 pištolj, 500 bombi, osam dalekozora, osam automatskih pištolja, 500 kilograma eksploziva TNT, 30 garnitura sredstava za izazivanje požara i 30 garnitura opojnih droga. To oružje i oprema trebali su biti zapadne proizvodnje, stajalo je u zahtjevu.
Austrijski povjesničari nisu uspjeli utvrditi je li zahtjevu udovoljeno, ali su pronašli dokaze sudjelovanja Udbe u pokušajima širenja kaosa u Austriji. Između ostaloga, otkrili su da je 1973., ubrzo nakon nemira vezanih za dvojezične natpise, iz Maribora u Austriju krenula skupina pod nazivom “Sora”, koja se sastojala iz nekoliko međusobno neovisnih ćelija i koja je odgovorna za ukupno 19 eksplozija u Austriji između 1973. i 1979. godine. Eksplozije su izazivane na partizanskim spomenicima i željezničkim postrojenjima, a cilj im je bio stvaranje osjećaja nesigurnosti i napetosti u Austriji.
Povjesničari upozoravaju da austrijske vlasti tada nisu dovoljno istraživale naznake rada Udbe u njihovoj zemlji, a žale se da ni u svome istraživanju nisu imali veliku podršku nadležnih vlasti. Od 60 spisa što su ih zatražili iz državnih arhiva o Udbinim agentima u Austriji, odbijeni su im zahtjevi za 23 spisa. Odbijanje je obrazloženo zaštitom osobnih prava i nacionalnih interesa./HMS/
