Na vrhovima plodova paprike i rajčica pojavljuju se mrlje, točnije, vršna trulež plodova, koje su rezultat fiziološkog poremećaja. Dakle, ne izazivaju ih sunce, gljivice ili drugi patogeni.
Ono što je nama vidljivo su smeđe, sive ili crne mrlje koje nastaju kao nemogućnost biljke da ishrani plod i formira površinski sloj.
Razlozi nastanka
Do nastanka može doći zbog mnogobrojnih faktora. Suša i dug period visokih temperatura, koji se sada događaju, mogu izazvati ovu, ali i pojavu ožegotina od Sunca. Radi se o sličnim oštećenjima ploda, a koje povrćari često zamjene. Pritom se ožegotine mogu javiti na svim dijelovima, dok se vršna trulež javlja isključivo na vrhu ploda i mrlje su tamnije. Na otvorenom polju ožegotine se teže sprječavaju. Lakše je zaštititi usjev u plastenicima postavljanjem mreža za sjenčenje.
No, da se vratimo na vršnu trulež. Na nju, u kombinaciji sa sušom i visokim temperaturama, najčešće djeluju neredovno i zalijevanje hladnom vodom. Održavanjem optimalne vlažnosti zemljišta spriječit će se stres od naglih promjena u opskrbi vodom, piše Agroklub.
Upotreba hladne vode za zalijevanje može biti okidač za pojavu oštećenja. Zato ga treba obaviti tijekom jutra kada su biljka i zemljište hladniji, a samim tim i šok od hladne vode je manji.
Također, kisela pH reakcija djeluje na dostupnost biljnih hraniva. U kiseloj sredini kalcij postaje nedostupan biljkama i pored toga što ga u zemljištu ima dovoljno, a bitan je u formiranju normalnog ploda.
Neizbalansirana biljna hraniva i pogrešna primjena gnojiva su još jedan faktor. Prihranu obaviti na osnovi analize zemljišta.
Kako se boriti s vršnom truleži?
Najbolje je napraviti sve kako da do pojave uopće ne dođe. Brojne su preventivne mjere kojima možemo djelovati. Uzgajajte sorte koje su otporne na vodeni stres. Ako je zemljište kiselo, povećajte vrijednost njegove pH reakcije dodavanjem vapnenca ili otopine ljuski jaja.
Biljke je potrebno ravnomjerno zalijevati vodom koja nije hladna. Količine vode trebaju biti prilagođene. Možemo svake dvije godine testirati pH reakciju zemljišta barem priručnim sredstvima. Tako ćemo znati koju vrstu gnojiva trebamo dodati. Potrebno je povećati sadržaj organskih tvari u zemljištu, a površina se može malčirati što će doprinijeti čuvanju vlage.
Važna je redovno uklanjati zaperke i višak listova. U uvjetima visoke temperature bit će neophodno više vode koja prolazi kroz listove i gubi se isparavanjem. To znači da će u plodove stići manja količina kalcija što je više lisne mase.
Otopina mlijeka
Treba obaviti folijarno tretiranje listova kalcijevim kloridom u količini od 10 do 30 g na 10 l vode ili kalcij nitratom u količini od 13 do 15 g na 10 l vode. Tretiranja se izvode ujutro ili uvečer.
U sprječavanju pojave i liječenju pomoći će i otopina mlijeka koju primjenjujemo u zaštiti od plamenjače. Potrebno je 1 litra mlijeka i 9 litara vode, a izvode se dva do tri tretiranja u razmaku od tjedan dana.
Tretiranje možemo obaviti otopinom pepela. U 10 l vode otopimo tri čaše (od 200 ml) drvenog pepela, dobro promiješamo i ostavimo dva dana. Poslije toga otopinu procijedimo i primjenjujemo na biljke.
Ono što je nama vidljivo su smeđe, sive ili crne mrlje koje nastaju kao nemogućnost biljke da ishrani plod i formira površinski sloj.
Razlozi nastanka
Do nastanka može doći zbog mnogobrojnih faktora. Suša i dug period visokih temperatura, koji se sada događaju, mogu izazvati ovu, ali i pojavu ožegotina od Sunca. Radi se o sličnim oštećenjima ploda, a koje povrćari često zamjene. Pritom se ožegotine mogu javiti na svim dijelovima, dok se vršna trulež javlja isključivo na vrhu ploda i mrlje su tamnije. Na otvorenom polju ožegotine se teže sprječavaju. Lakše je zaštititi usjev u plastenicima postavljanjem mreža za sjenčenje.
No, da se vratimo na vršnu trulež. Na nju, u kombinaciji sa sušom i visokim temperaturama, najčešće djeluju neredovno i zalijevanje hladnom vodom. Održavanjem optimalne vlažnosti zemljišta spriječit će se stres od naglih promjena u opskrbi vodom, piše Agroklub.
Upotreba hladne vode za zalijevanje može biti okidač za pojavu oštećenja. Zato ga treba obaviti tijekom jutra kada su biljka i zemljište hladniji, a samim tim i šok od hladne vode je manji.
Također, kisela pH reakcija djeluje na dostupnost biljnih hraniva. U kiseloj sredini kalcij postaje nedostupan biljkama i pored toga što ga u zemljištu ima dovoljno, a bitan je u formiranju normalnog ploda.
Neizbalansirana biljna hraniva i pogrešna primjena gnojiva su još jedan faktor. Prihranu obaviti na osnovi analize zemljišta.
Kako se boriti s vršnom truleži?
Najbolje je napraviti sve kako da do pojave uopće ne dođe. Brojne su preventivne mjere kojima možemo djelovati. Uzgajajte sorte koje su otporne na vodeni stres. Ako je zemljište kiselo, povećajte vrijednost njegove pH reakcije dodavanjem vapnenca ili otopine ljuski jaja.
Biljke je potrebno ravnomjerno zalijevati vodom koja nije hladna. Količine vode trebaju biti prilagođene. Možemo svake dvije godine testirati pH reakciju zemljišta barem priručnim sredstvima. Tako ćemo znati koju vrstu gnojiva trebamo dodati. Potrebno je povećati sadržaj organskih tvari u zemljištu, a površina se može malčirati što će doprinijeti čuvanju vlage.
Važna je redovno uklanjati zaperke i višak listova. U uvjetima visoke temperature bit će neophodno više vode koja prolazi kroz listove i gubi se isparavanjem. To znači da će u plodove stići manja količina kalcija što je više lisne mase.
Otopina mlijeka
Treba obaviti folijarno tretiranje listova kalcijevim kloridom u količini od 10 do 30 g na 10 l vode ili kalcij nitratom u količini od 13 do 15 g na 10 l vode. Tretiranja se izvode ujutro ili uvečer.
U sprječavanju pojave i liječenju pomoći će i otopina mlijeka koju primjenjujemo u zaštiti od plamenjače. Potrebno je 1 litra mlijeka i 9 litara vode, a izvode se dva do tri tretiranja u razmaku od tjedan dana.
Tretiranje možemo obaviti otopinom pepela. U 10 l vode otopimo tri čaše (od 200 ml) drvenog pepela, dobro promiješamo i ostavimo dva dana. Poslije toga otopinu procijedimo i primjenjujemo na biljke.
