Lišajevi na voćkama česta su pojava u voćnjacima i vrtovima, osobito na starijim stablima. Mnogi ih voćari primijete tek kada se na kori počnu pojavljivati sivkaste, zelenkaste ili žućkaste nakupine koje prekrivaju grane i deblo. Iako na prvi pogled mogu djelovati zabrinjavajuće, u većini slučajeva lišajevi nisu izravno opasni za voćke. Ipak, njihova pojava često je znak da s voćkom ili uvjetima uzgoja nešto nije potpuno uredu.
Lišajevi nisu paraziti
Lišajevi su posebni organizmi koji nastaju u simbiozi gljive i alge ili pak cijanobakterije. Gljiva im osigurava zaštitu i strukturu, dok alga fotosintezom stvara hranu. Upravo zbog takvog načina života lišajevi ne uzimaju hranjive tvari iz voćke na kojoj rastu. Oni se samo pričvrste na koru i koriste vlagu, svjetlost i hranjive čestice iz zraka. Zbog toga ne možemo reći da parazitiraju na stablu, piše Agroklub.
Ipak, njihova prisutnost može imati određene negativne posljedice. Ako ih ima u većoj količini, mogu prekriti veći dio kore i time zadržavati vlagu na površini grana. Takvo vlažno okruženje pogoduje razvoju raznih bolesti i štetnika, a može i usporiti disanje kore. Osim toga, lišajevi često skrivaju pukotine i oštećenja na kori zbog čega su eventualne bolesti ili napadi štetnika teže uočljivi.
Zašto dolazi do pojave lišajeva?
Razlog pojave lišajeva najčešće je kombinacija nekoliko čimbenika. Najčešće se javljaju u starijim voćnjacima, na stablima koja sporije rastu ili su slabije vitalnosti. Također ih potiče povećana vlaga zraka, zasjenjen položaj, rijetko ili nepravilno orezivanje te slaba cirkulacija zraka u krošnji. U zapuštenim voćnjacima gdje se ne provodi redovita rezidba lišajevi se pojavljuju mnogo češće nego u dobro održavanim nasadima. Zanimljivo je i da se lakše razvijaju u područjima s čišćim zrakom jer su vrlo osjetljivi na zagađenje.
Razlika između pojave lišajeva na mladim i starim stablima može biti značajna. Na starim voćkama oni su relativno česta i uglavnom bezopasna pojava jer je kora gruba i ispucala pa pruža idealno mjesto za njihovo naseljavanje. Kod mladih stabala situacija je drugačija. Ako se lišajevi pojave na mladim voćkama, to može biti znak da stablo slabo napreduje, da je rast usporen ili da su uvjeti uzgoja nepovoljni. U takvim slučajevima važno je prije svega poboljšati vitalnost stabla, pravilno ga orezivati, osigurati dovoljno svjetla i hranjiva te pratiti zdravstveno stanje.
Kako ukloniti lišajeve sa stabala?
Uklanjanje lišajeva obično nije komplicirano. Najjednostavnija metoda je mehaničko čišćenje, odnosno četkanje kore. To se radi tvrdom četkom ili drvenim strugačem, najčešće tijekom kasne zime ili vrlo ranog proljeća, prije početka vegetacije. Važno je pritom biti oprezan kako se ne bi oštetila kora, osobito na mlađim granama. Nakon čišćenja lišajevi se lako odvajaju i otpadaju.
U mnogim slučajevima takvo mehaničko uklanjanje potpuno je dovoljno, osobito u manjim voćnjacima i vrtovima. Međutim, u profesionalnim voćnjacima često se provodi i preventivno prskanje sredstvima na bazi bakra tijekom zimskog mirovanja.
Bakarna sredstva djeluju na mnoge uzročnike bolesti i istodobno pomažu u smanjenju pojave lišajeva, mahovina i algi na kori. Ovakav tretman obično se provodi u sklopu zimskog ili ranoproljetnog prskanja voćaka.
Poboljšati uvjete uzgoja
Važno je naglasiti da kemijski tretmani nisu nužni ako je pojava lišajeva mala. Mnogo važnije od samog uklanjanja jest poboljšati uvjete uzgoja. Redovita rezidba kojom se krošnja prozračuje, uklanjanje suhih i bolesnih grana, održavanje dobre ishranjenosti stabla i osiguravanje dovoljno svjetla često su najbolja prevencija. Kada je stablo snažno i dobro održavano, lišajevi se pojavljuju mnogo rjeđe i sporije se šire.
Zato se lišajevi na voćkama mogu promatrati i kao svojevrsni pokazatelj stanja voćnjaka. Oni sami po sebi obično ne uzrokuju veliku štetu, ali često upozoravaju da stablu treba više njege. Redovita briga o voćkama, pravilna rezidba i održavanje vitalnosti najbolji su način da se njihova pojava svede na minimum.
Lišajevi nisu paraziti
Lišajevi su posebni organizmi koji nastaju u simbiozi gljive i alge ili pak cijanobakterije. Gljiva im osigurava zaštitu i strukturu, dok alga fotosintezom stvara hranu. Upravo zbog takvog načina života lišajevi ne uzimaju hranjive tvari iz voćke na kojoj rastu. Oni se samo pričvrste na koru i koriste vlagu, svjetlost i hranjive čestice iz zraka. Zbog toga ne možemo reći da parazitiraju na stablu, piše Agroklub.
Ipak, njihova prisutnost može imati određene negativne posljedice. Ako ih ima u većoj količini, mogu prekriti veći dio kore i time zadržavati vlagu na površini grana. Takvo vlažno okruženje pogoduje razvoju raznih bolesti i štetnika, a može i usporiti disanje kore. Osim toga, lišajevi često skrivaju pukotine i oštećenja na kori zbog čega su eventualne bolesti ili napadi štetnika teže uočljivi.
Zašto dolazi do pojave lišajeva?
Razlog pojave lišajeva najčešće je kombinacija nekoliko čimbenika. Najčešće se javljaju u starijim voćnjacima, na stablima koja sporije rastu ili su slabije vitalnosti. Također ih potiče povećana vlaga zraka, zasjenjen položaj, rijetko ili nepravilno orezivanje te slaba cirkulacija zraka u krošnji. U zapuštenim voćnjacima gdje se ne provodi redovita rezidba lišajevi se pojavljuju mnogo češće nego u dobro održavanim nasadima. Zanimljivo je i da se lakše razvijaju u područjima s čišćim zrakom jer su vrlo osjetljivi na zagađenje.
Razlika između pojave lišajeva na mladim i starim stablima može biti značajna. Na starim voćkama oni su relativno česta i uglavnom bezopasna pojava jer je kora gruba i ispucala pa pruža idealno mjesto za njihovo naseljavanje. Kod mladih stabala situacija je drugačija. Ako se lišajevi pojave na mladim voćkama, to može biti znak da stablo slabo napreduje, da je rast usporen ili da su uvjeti uzgoja nepovoljni. U takvim slučajevima važno je prije svega poboljšati vitalnost stabla, pravilno ga orezivati, osigurati dovoljno svjetla i hranjiva te pratiti zdravstveno stanje.
Kako ukloniti lišajeve sa stabala?
Uklanjanje lišajeva obično nije komplicirano. Najjednostavnija metoda je mehaničko čišćenje, odnosno četkanje kore. To se radi tvrdom četkom ili drvenim strugačem, najčešće tijekom kasne zime ili vrlo ranog proljeća, prije početka vegetacije. Važno je pritom biti oprezan kako se ne bi oštetila kora, osobito na mlađim granama. Nakon čišćenja lišajevi se lako odvajaju i otpadaju.
U mnogim slučajevima takvo mehaničko uklanjanje potpuno je dovoljno, osobito u manjim voćnjacima i vrtovima. Međutim, u profesionalnim voćnjacima često se provodi i preventivno prskanje sredstvima na bazi bakra tijekom zimskog mirovanja.
Bakarna sredstva djeluju na mnoge uzročnike bolesti i istodobno pomažu u smanjenju pojave lišajeva, mahovina i algi na kori. Ovakav tretman obično se provodi u sklopu zimskog ili ranoproljetnog prskanja voćaka.
Poboljšati uvjete uzgoja
Važno je naglasiti da kemijski tretmani nisu nužni ako je pojava lišajeva mala. Mnogo važnije od samog uklanjanja jest poboljšati uvjete uzgoja. Redovita rezidba kojom se krošnja prozračuje, uklanjanje suhih i bolesnih grana, održavanje dobre ishranjenosti stabla i osiguravanje dovoljno svjetla često su najbolja prevencija. Kada je stablo snažno i dobro održavano, lišajevi se pojavljuju mnogo rjeđe i sporije se šire.
Zato se lišajevi na voćkama mogu promatrati i kao svojevrsni pokazatelj stanja voćnjaka. Oni sami po sebi obično ne uzrokuju veliku štetu, ali često upozoravaju da stablu treba više njege. Redovita briga o voćkama, pravilna rezidba i održavanje vitalnosti najbolji su način da se njihova pojava svede na minimum.
