Događa se da sadnice paradajza ne rastu ili rastu sporije nego što bi mi to željeli. Postoji više razloga. Moguće je da nemaju dovoljno svjetlosti, da nije optimalna temperatura ili da im treba prihrana.
Da bi se sadnice presadile na otvorenom one trebaju da postignu odgovarajuću visinu. Prikazat ćemo dva načina kako da ubrzate rast sadnica. Rasadu paradajza osim prihrane, treba što više sunčeve svjetlosti da bi dobro napredovao. Svjetlost je možda i najvažnija.
Sadnice držati u prostoriji koja se ne grije i blizu prozora. Napolju je najviše svjetlosti, ali je kod nas još uvijek hladno. Sadnice paradajza treba iznositi, čim to vremenske prilike dozvole. Tijekom dana dok je toplo da budu napolju, a zatim ponovo unositi, da noć provedu u toplom.
Plastična boca
Cilj je bio da probam da ubrzam rast sadnica paradajza, stvarajući povoljne uvjete kao u plasteniku. Pogledajte kako izgleda sadnica paradajza koja je samo nekoliko dana bila prekrivena plastičnom bocom. Evidentno je da je ova sadnica bolje napredovala od ostalih. Pokazalo se kao prilično uspješno, pa sada to prakticiram za sve sadnice. Siječem boce na odgovarajuću dimenziju. Zatim ih stavljam preko sadnica. Tu će biti zaštićene od hladnoće, a imat će dovoljno svjetlosti i brže će porasti. Biće dovoljno dugačke da se, kad za to dođe vrijeme, presade na otvoreno.
Prihrana za sadnice
Druga mogućnost da unaprijedimo rast sadnica je prihranjivanje. Ali ne prihranjivanje bilo čim, nego rastvorom kvasca, mlijeka, šećera i vode. U bokal sipam 10 g suhog kvasca. Zatim dodajem 100 ml mlijeka. Na kraju sipam jednu kašiku šećera. Miješati dobro dok se kvasac i šećer ne rastvore. Potom dodati 1 l vode. Ovim rastvorom zaliti sadnice paradajza samo jednom prije nego što ga presadite na otvoreno. Ovo je odlična prirodna prihrana za mlade biljke. Kvasac služi da poraste tijesto, a u ovom slučaju može pomoći rast biljaka. Mlijeko je korisno kao prihrana, ali i protiv bolesti. Šećer odbija štetočine. Ovaj rastvor bi trebao da osnaži imunitet biljaka, a naravno i da ubrza njihov rast.
Pogledajte video:
Da bi se sadnice presadile na otvorenom one trebaju da postignu odgovarajuću visinu. Prikazat ćemo dva načina kako da ubrzate rast sadnica. Rasadu paradajza osim prihrane, treba što više sunčeve svjetlosti da bi dobro napredovao. Svjetlost je možda i najvažnija.
Sadnice držati u prostoriji koja se ne grije i blizu prozora. Napolju je najviše svjetlosti, ali je kod nas još uvijek hladno. Sadnice paradajza treba iznositi, čim to vremenske prilike dozvole. Tijekom dana dok je toplo da budu napolju, a zatim ponovo unositi, da noć provedu u toplom.
Plastična boca
Cilj je bio da probam da ubrzam rast sadnica paradajza, stvarajući povoljne uvjete kao u plasteniku. Pogledajte kako izgleda sadnica paradajza koja je samo nekoliko dana bila prekrivena plastičnom bocom. Evidentno je da je ova sadnica bolje napredovala od ostalih. Pokazalo se kao prilično uspješno, pa sada to prakticiram za sve sadnice. Siječem boce na odgovarajuću dimenziju. Zatim ih stavljam preko sadnica. Tu će biti zaštićene od hladnoće, a imat će dovoljno svjetlosti i brže će porasti. Biće dovoljno dugačke da se, kad za to dođe vrijeme, presade na otvoreno.
Prihrana za sadnice
Druga mogućnost da unaprijedimo rast sadnica je prihranjivanje. Ali ne prihranjivanje bilo čim, nego rastvorom kvasca, mlijeka, šećera i vode. U bokal sipam 10 g suhog kvasca. Zatim dodajem 100 ml mlijeka. Na kraju sipam jednu kašiku šećera. Miješati dobro dok se kvasac i šećer ne rastvore. Potom dodati 1 l vode. Ovim rastvorom zaliti sadnice paradajza samo jednom prije nego što ga presadite na otvoreno. Ovo je odlična prirodna prihrana za mlade biljke. Kvasac služi da poraste tijesto, a u ovom slučaju može pomoći rast biljaka. Mlijeko je korisno kao prihrana, ali i protiv bolesti. Šećer odbija štetočine. Ovaj rastvor bi trebao da osnaži imunitet biljaka, a naravno i da ubrza njihov rast.
Pogledajte video:
