Proizvođačima je jedna od najvećih noćnih mora - kako zaštititi svoj nasad od proljetnog mraza, na samom početku ciklusa. Jedna od najstarijih metoda zaštite je zadimljavanje. Ujedno je i najjeftinija. Zadimljavanje prakticiraju voćari u cijelom svijetu, te nerijetko viđamo fotografije i snimke paljenja vatri noću i borbu proizvođača da zaštite budući rod.
Što paliti i kada?
Važno je znati da se ovom metodom može zaštiti nasad od mraza do minus 4 stupnjeva, kaže Lidija Vulović, inženjerka zaštite bilja:
"Zadimljavanje je najstarija i najjeftinija zaštita od mraza. Oblak dima sprječava emitiranje topline, čime se ublažava hlađenje prizemnih slojeva zraka. U nasadu se pale materijali koji stvaraju gust dim, a ne sagorijevaju brzo, odnosno koji tinjaju. To mogu biti stare automobilske gume, stajsko gnojivo, piljevina, vlažna slama pomiješana s lišćem, uz dodatak katrana. Ako postoji opasnost od mraza, najbolje je vatre paliti oko ponoći, kako bi voćke bile zaštićene do najjačeg jutarnjeg mraza. Dimnu zavjesu trebalo bi održavati sve do izlaska sunca".
Koliko vatri je potrebno po hektaru?
Ako se ova metoda primijeni pravovremeno može povećati temperaturu od 0,5 do čak 1,5 stupanj, što je u izvjesnim slučajevima dovoljno da se zaštite cvjetovi voćaka od mraza.
"Da bi ova metoda bila uspješna, potrebno je oko 50 vatri na jedan hektar. Ovom metodom moguće je braniti voćnjak od slabijih mrazeva do minus 4 stupnjeva. Pri jačim mrazevima zadimljavanje nije učinkovito i treba potražiti druge mjere", kaže Vulovićeva.
Aktivne metode sprečavaju gubitak topline
Uloga aktivnih metoda je da spriječi gubitak topline ili da se biljci dovede toplina kako bi se njena temperatura održala iznad točke smrzavanja.
Konzerviranjem, toplina se zadržava tijekom noći u prizemnom dijelu zraka, gdje se i nalaze dijelovi biljke osjetljivi na mraz. U ovu grupu, kako navodi Lidija Vulović spadaju pokrivanje biljaka, zamagljivanje, zadimljavanje i prskanje. Pokrivanje je najjednostavnija metoda zaštite. Biljke se mogu zaštiti pokrivanjem slamom, tresetom, kartonima, tkaninama ili primjenom kemijskih proizvoda poput porozne pjene, plastične folije ili umjetnog snijega. Stvaranjem umjetne magle smanjuje se gubitak topline u voćnjaku, rasprskavanjem amonij klorida, tetraklorida ili fosfor pentoksida. Ovako napravljena magla može se po mirnom vremenu dugo održati iznad branjenog područja, ali se primijenjuje na morfološki ujednačenom području, na primjer u cijeloj dolini.
Skuplji načini zaštite od mraza su orošavanje ili prskanje, zatim dodavanje topline grijačima ili pećima, potom Frost busterima, kada se topli zrak direktno ubacuje u voćnjak, ili miješanjem zraka wind strojevima ili helikopterima.
abcportal.info
Što paliti i kada?
Važno je znati da se ovom metodom može zaštiti nasad od mraza do minus 4 stupnjeva, kaže Lidija Vulović, inženjerka zaštite bilja:
"Zadimljavanje je najstarija i najjeftinija zaštita od mraza. Oblak dima sprječava emitiranje topline, čime se ublažava hlađenje prizemnih slojeva zraka. U nasadu se pale materijali koji stvaraju gust dim, a ne sagorijevaju brzo, odnosno koji tinjaju. To mogu biti stare automobilske gume, stajsko gnojivo, piljevina, vlažna slama pomiješana s lišćem, uz dodatak katrana. Ako postoji opasnost od mraza, najbolje je vatre paliti oko ponoći, kako bi voćke bile zaštićene do najjačeg jutarnjeg mraza. Dimnu zavjesu trebalo bi održavati sve do izlaska sunca".
Koliko vatri je potrebno po hektaru?
Ako se ova metoda primijeni pravovremeno može povećati temperaturu od 0,5 do čak 1,5 stupanj, što je u izvjesnim slučajevima dovoljno da se zaštite cvjetovi voćaka od mraza.
"Da bi ova metoda bila uspješna, potrebno je oko 50 vatri na jedan hektar. Ovom metodom moguće je braniti voćnjak od slabijih mrazeva do minus 4 stupnjeva. Pri jačim mrazevima zadimljavanje nije učinkovito i treba potražiti druge mjere", kaže Vulovićeva.
Aktivne metode sprečavaju gubitak topline
Uloga aktivnih metoda je da spriječi gubitak topline ili da se biljci dovede toplina kako bi se njena temperatura održala iznad točke smrzavanja.
Konzerviranjem, toplina se zadržava tijekom noći u prizemnom dijelu zraka, gdje se i nalaze dijelovi biljke osjetljivi na mraz. U ovu grupu, kako navodi Lidija Vulović spadaju pokrivanje biljaka, zamagljivanje, zadimljavanje i prskanje. Pokrivanje je najjednostavnija metoda zaštite. Biljke se mogu zaštiti pokrivanjem slamom, tresetom, kartonima, tkaninama ili primjenom kemijskih proizvoda poput porozne pjene, plastične folije ili umjetnog snijega. Stvaranjem umjetne magle smanjuje se gubitak topline u voćnjaku, rasprskavanjem amonij klorida, tetraklorida ili fosfor pentoksida. Ovako napravljena magla može se po mirnom vremenu dugo održati iznad branjenog područja, ali se primijenjuje na morfološki ujednačenom području, na primjer u cijeloj dolini.
Skuplji načini zaštite od mraza su orošavanje ili prskanje, zatim dodavanje topline grijačima ili pećima, potom Frost busterima, kada se topli zrak direktno ubacuje u voćnjak, ili miješanjem zraka wind strojevima ili helikopterima.
abcportal.info
