Poznato je da je previše alkohola štetno, no novo istraživanje otkriva da čak i male količine alkohola mogu oštetiti mozak. Američki znanstvenici povezali su veći unos alkohola sa smanjenom perfuzijom, odnosno protokom krvi u mozgu, te s tanjom moždanom korom, dijelom mozga u kojem se odvija većina viših misaonih procesa. Ovi su znakovi, važno je napomenuti, pronađeni kod ljudi koji su pili unutar preporučenih granica, piše Science Alert.
Riječ je o muškarcima koji su konzumirali 60 ili manje pića mjesečno i ženama koje su pile 30 ili manje pića mjesečno. Pritom jedno piće sadrži oko 14 grama čistog etanola, što otprilike odgovara boci piva, čaši vina ili jednoj čašici žestokog pića. Zadržavanje ispod ovih razina dugo je bila preporuka, iako najnovije američke prehrambene smjernice više ne navode sigurnu dnevnu gornju granicu.
Povezanost s dobi i starenjem
Znanstvenici su otkrili i korelaciju između konzumacije alkohola, životne dobi te mjerenja protoka krvi i debljine vanjskog sloja mozga. Nalazi upućuju na to da se učinci čak i povremenog pijenja s vremenom gomilaju.
"Konzumacija alkohola koja se smatra 'niskorizičnom' može imati posljedice za integritet kortikalnog tkiva, osobito s napredovanjem životne dobi. Ovi rezultati mogli bi utjecati na trenutne strategije smanjenja štete i javnozdravstvene smjernice o konzumaciji alkohola", navode istraživači u svom radu.
Metodologija istraživanja
Studija je obuhvatila 45 zdravih odraslih osoba u dobi od 22 do 70 godina, bez povijesti poremećaja povezanih s alkoholom ili prekomjernog pijenja u posljednjih godinu dana. Sudionici su odgovarali na pitanja o svojim navikama pijenja tijekom protekle godine, protekle tri godine i tijekom cijelog života. Prosječna konzumacija alkohola među svim sudionicima iznosila je 21 piće mjesečno tijekom života, s rasponom od 1 do 54 pića mjesečno.
Podaci iz njihovih odgovora zatim su uspoređeni sa snimkama magnetske rezonancije kojima su mjereni volumen i debljina moždane kore, kao i s mjerenjima perfuzije mozga, koja su bila dostupna za 27 sudionika. Važno je napomenuti da su testiranja provedena samo jednom, odnosno sudionici nisu praćeni tijekom dužeg vremenskog razdoblja.
Protok krvi kao ključni pokazatelj
Iako je debljina moždane kore bila povezana s razinom konzumacije alkohola, povezanost je bila jača s perfuzijom mozga. To sugerira da alkohol možda ima veći utjecaj na protok krvi, što zauzvrat povećava rizik od oštećenja moždanog tkiva. Kao i u ostatku tijela, dobra cirkulacija u mozgu ključna je za dopremu kisika i hranjivih tvari te za uklanjanje otpadnih produkata.
"Zajedno gledano, nalazi bi mogli odražavati kumulativne učinke niske razine konzumacije alkohola tijekom života, koji u interakciji sa starenjem potiču pojačano smanjenje prokrvljenosti i debljine moždane kore", pišu istraživači.
Ograničenja i širi kontekst
Iako se ova studija ne bavi uzrocima uočene povezanosti, znanstvenici pretpostavljaju da je oksidativni stres - biološko trošenje kojem alkohol može pridonijeti - vjerojatno jedan od ključnih čimbenika. Potrebno je uzeti u obzir i određena ograničenja studije. Ona ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, dijelom i zato što bilježi samo jedno vremensko razdoblje. Također, navike pijenja su sudionici sami prijavljivali, pa podaci možda nisu posve točni, a faktori poput prehrane i tjelovježbe nisu uzeti u obzir.
Unatoč tim ograničenjima, radi se o značajnim nalazima koji se uklapaju u rastući broj zdravstvenih istraživanja koja dovode u pitanje postojanje "sigurne" razine pijenja. U skladu s tim, najnovije službene američke prehrambene smjernice, ažurirane ranije ove godine, ne navode određenu količinu konzumacije alkohola ispod koje bi se trebalo ostati. Umjesto toga, savjetuju da se za bolje cjelokupno zdravlje "konzumira manje alkohola".
S obzirom na ovu novu studiju i prethodno objavljene nalaze, možda je vrijeme da razmislite koliko često zapravo pijete. "Potrebna su nam daljnja istraživanja kako bismo bolje razumjeli funkcionalne neurobiološke posljedice 'niskorizične' konzumacije alkohola kod odraslih", zaključuju istraživači.
Riječ je o muškarcima koji su konzumirali 60 ili manje pića mjesečno i ženama koje su pile 30 ili manje pića mjesečno. Pritom jedno piće sadrži oko 14 grama čistog etanola, što otprilike odgovara boci piva, čaši vina ili jednoj čašici žestokog pića. Zadržavanje ispod ovih razina dugo je bila preporuka, iako najnovije američke prehrambene smjernice više ne navode sigurnu dnevnu gornju granicu.
Povezanost s dobi i starenjem
Znanstvenici su otkrili i korelaciju između konzumacije alkohola, životne dobi te mjerenja protoka krvi i debljine vanjskog sloja mozga. Nalazi upućuju na to da se učinci čak i povremenog pijenja s vremenom gomilaju.
"Konzumacija alkohola koja se smatra 'niskorizičnom' može imati posljedice za integritet kortikalnog tkiva, osobito s napredovanjem životne dobi. Ovi rezultati mogli bi utjecati na trenutne strategije smanjenja štete i javnozdravstvene smjernice o konzumaciji alkohola", navode istraživači u svom radu.
Metodologija istraživanja
Studija je obuhvatila 45 zdravih odraslih osoba u dobi od 22 do 70 godina, bez povijesti poremećaja povezanih s alkoholom ili prekomjernog pijenja u posljednjih godinu dana. Sudionici su odgovarali na pitanja o svojim navikama pijenja tijekom protekle godine, protekle tri godine i tijekom cijelog života. Prosječna konzumacija alkohola među svim sudionicima iznosila je 21 piće mjesečno tijekom života, s rasponom od 1 do 54 pića mjesečno.
Podaci iz njihovih odgovora zatim su uspoređeni sa snimkama magnetske rezonancije kojima su mjereni volumen i debljina moždane kore, kao i s mjerenjima perfuzije mozga, koja su bila dostupna za 27 sudionika. Važno je napomenuti da su testiranja provedena samo jednom, odnosno sudionici nisu praćeni tijekom dužeg vremenskog razdoblja.
Protok krvi kao ključni pokazatelj
Iako je debljina moždane kore bila povezana s razinom konzumacije alkohola, povezanost je bila jača s perfuzijom mozga. To sugerira da alkohol možda ima veći utjecaj na protok krvi, što zauzvrat povećava rizik od oštećenja moždanog tkiva. Kao i u ostatku tijela, dobra cirkulacija u mozgu ključna je za dopremu kisika i hranjivih tvari te za uklanjanje otpadnih produkata.
"Zajedno gledano, nalazi bi mogli odražavati kumulativne učinke niske razine konzumacije alkohola tijekom života, koji u interakciji sa starenjem potiču pojačano smanjenje prokrvljenosti i debljine moždane kore", pišu istraživači.
Ograničenja i širi kontekst
Iako se ova studija ne bavi uzrocima uočene povezanosti, znanstvenici pretpostavljaju da je oksidativni stres - biološko trošenje kojem alkohol može pridonijeti - vjerojatno jedan od ključnih čimbenika. Potrebno je uzeti u obzir i određena ograničenja studije. Ona ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, dijelom i zato što bilježi samo jedno vremensko razdoblje. Također, navike pijenja su sudionici sami prijavljivali, pa podaci možda nisu posve točni, a faktori poput prehrane i tjelovježbe nisu uzeti u obzir.
Unatoč tim ograničenjima, radi se o značajnim nalazima koji se uklapaju u rastući broj zdravstvenih istraživanja koja dovode u pitanje postojanje "sigurne" razine pijenja. U skladu s tim, najnovije službene američke prehrambene smjernice, ažurirane ranije ove godine, ne navode određenu količinu konzumacije alkohola ispod koje bi se trebalo ostati. Umjesto toga, savjetuju da se za bolje cjelokupno zdravlje "konzumira manje alkohola".
S obzirom na ovu novu studiju i prethodno objavljene nalaze, možda je vrijeme da razmislite koliko često zapravo pijete. "Potrebna su nam daljnja istraživanja kako bismo bolje razumjeli funkcionalne neurobiološke posljedice 'niskorizične' konzumacije alkohola kod odraslih", zaključuju istraživači.
