Kako za sve subjekte u Bosni i Hercegovini, tako i za Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja (ZZOiR) FBiH prošla godina bila je specifična i teška, zbog pandemije izazvane pojavom virusa COVID 19.
Po riječima direktorice Zavoda Vlatke Martinović, već pojavom virusa COVID-19 u regiji preventivno su djelovali i poduzeli aktivnosti da bi obaveze iz nadležnosti Zavoda izvršavali u najvećoj mogućoj mjeri. Stoga je, kaže, opskrba lijekovima i dijaliznim materijalom protjecala bez velikih poteškoća.
Kako je naglasila u razgovoru za Fenu, bez obzira na pandemiju, postoje određeni citostatici koji nedostaju i u državama u okruženju, ali Zavod kontinuirano vrši refundaciju novčanih sredstava za lijek koji se ne može nabaviti putem javnih nabavki.
- U odnosu na prethodnu Listu lijekova na kojoj je ukupno bilo 157 lijekova, na novoj Listi su 172 lijeka u različitim oblicima i jačinama. Najviše promjena u sadržaju Liste je bilo u grupi citostatika s posebnim režimom propisivanja gdje je uvršteno devet novih lijekova. Tako je na Listi citostatika, s posebnim režimom propisivanja, ukupno 20 lijekova. Za sve novouvedene lijekove počela je primjena u 2020. godini. Zavod je osigurao u 2020. godini (osim šest lijekova za metastatski melanom) nabavku i još šest lijekova/citostatika, iz grupe Poseban program - naglasila je.
Kako kaže Martinović, u 2020. godini nadležne Komisije izdale su suglasnosti za liječenje citostaticima za 3.455 pacijenata, što ukazuje na stalni porast broja oboljelih u posljednjih pet godina.
Ukupna potrošnja lijekova koji se financiraju iz sredstava Fonda solidarnosti Federacije BiH u 2020. godini iznosila je 88.083.513 KM. To je za oko 4,5 posto više od iznosa utrošenog u 2019. godini, kad je utrošeno 84.255.014 KM.
Liste čekanja
Kod pojedinih grupa lijekova nije moguće uskladiti utrošak sredstava do nivoa raspoloživih sredstava što, kako je kazala, uzrokuje liste čekanja. Liste čekanja su evidentirane kod lijekova za liječenje malignih oboljenja, multiple skleroze te usluga kardiologije i kardiokirurgije.
- Procjena je da bi, za zadovoljenje svih potreba pacijenata i zatvaranje listi čekanja, bilo potrebno dodatnih 30 do 35 milijuna KM. Da bismo ispunili zadani cilj potrebna nam je pomoć nadležnih institucija, povećanje za oko 30 milijuna KM jer je riječ o inovativnim lijekovima za koje trošak po pacijentu na godišnjoj razini iznosi i više od 250.000 KM. Disproporcija u realnim potrebama i raspoloživim financijskim sredstvima je evidentna i Zavod ne može isfinancirati sve potrebe, bez značajnije pomoći Vlade FBiH - istaknula je.
Kako naglašava Martinović, menadžment Zavoda je nastojao na sve načine osigurati liječenje za što veći broj pacijenata odnosno koliko god je moguće smanjiti liste čekanja za pojedine lijekove.
I financijski efekti ostvareni kroz postupke javnih nabavki, donacije, programe sufinanciranja, dobiveni rabati za pojedine lijekove od proizvođača omogućili su, kako je kazala, financijsku opstojnost ovog programa, povećanje broja liječenih pacijenata, kao i uvođenje u primjenu novih lijekova/citostatika.
COVID-19 kriza
- Kriza izazvana pandemijom COVID-19, izravno se odrazila i na visinu prihoda Zavoda. Prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje u FBiH, koji čine najveći dio izvora financiranja Zavoda, bili su u 2020. godini manji za 1,9 milijuna KM u odnosu na 2019. godinu. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH završio je 2020. većim rashodima, u odnosu na prihode, u iznosu od 3,4 milijuna KM - kazala je.
Naglašava da se, iz proračuna FBiH, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja financira samo 18 posto, a ostalih 82 posto iz uplate doprinosa tako da sredstva kojima raspolažu nisu dovoljna za potrebe osiguranika.
- Iako imamo smanjene prihode, Zavod posluje stabilno i uredno izvršavamo plaćanja kako zdravstvenim ustanovama, tako i dobavljačima - naglasila je.
U nadležnosti Zavoda je i osiguravanje liječenje u inozemstvu njihovih osiguranika. Tako je, zbog pandemije, u programu liječenja u inozemstvu federalnog Fonda solidarnosti ZZOiR u 2020. upućeno ukupno 330 pacijenata na liječenje u inozemne zdravstvene ustanove.
- U situaciji pandemije COVID, kad je u većini država bilo proglašeno izvanredno stanje i potpuni lockdown, posebno u prvom polugodištu 2020. godine, više prijedloga je upućeno prema Zavodu za hitno izmještanje djece s urođenom srčanom manom u Austriju i Tursku - kazala je.
Maksimalni trud i predanost Zavoda
Ističe maksimalni trud i predanost Zavoda, uz pomoć nadležnih institucija Federalnog Ministarstva zdravstva, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva vanjskih poslova, tako i nadležnih institucija države koja prima pacijente, veleposlanstava i aerodromske službe za osiguranje uvjeta za slijetanje hitnih sanitetskih aviona da bi se spasili životi. Na to su, kaže, posebno ponosni.
Liječenje u inozemstvu osiguranika odvija se u skladu s Pravilnikom o upućivanju na liječenje u inozemstvo za 12 oboljenja. To su urođene srčane mane kod djece, dječja onkologija, neurokirurške operacije gamma nožem, embolizacija krvnih sudova, opekotine više od 60 posto, tumori oka, transplantacija jetre, bubrega, rožnice, koštane srži. Na toj listi su i elektrofiziološka ispitivanja - sporadično, izuzetno rijetke patologije kod djece, osteosarkom kod djece, ugradnja uređaja za dugotrajnu mehaničku cirkulatornu potporu.
Postupak pokreće klinička zdravstvena ustanova, a konačnu odluku donose stručne komisije formirane od Federalnog ministarstva zdravstva, za svako od oboljenja. Pacijenti se upućuju u ugovorene zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Turskoj, Austriji, Njemačkoj. Godišnji broj pacijenata se kreće od 400 do 500 pacijenata, a godišnja procjena troškova je 20 milijuna KM, dok je izvršenje 15 milijuna KM.
Povećanje broja podnesenih prijedloga za najteža i najkompliciranija oboljenja
- Bez obzira na ukupno smanjenje broja podnesenih prijedloga u 2020. godine, iz godine u godinu, bilježi se konstantno povećanje broja podnesenih prijedloga za najteža i najkompliciranija oboljenja kao što su transplantacije koštane srži za odrasle, urođene srčane mane kod djece te rijetke patologije kod djece, a samim tim i broja odobrenih liječenja za navedena oboljenja - kazala je.
Kako ističe Martinović, unatoč izazovnoj i teškoj prošloj kalendarskoj godini i dalje se kontinuirano zalažu kod nadležnih za povećanje novca Zavodu, upravo da ne bi imali liste čekanja za lijekove za maligna oboljenja i multiplu sklerozu (kao što ih nemaju za druge lijekove i usluge), kao i za liječenje pacijenata u inozemstvu koje financiraju.
- Zavod radi sve da bi osigurao nesmetano liječenje našim pacijentima. Molimo i sve ostale nadležne institucije da nam pomognu, da bi zdravlje naših građana bilo na prvom mjestu - kazala je.
Zahvalna je direktorica Vlatka Martinović za suradnju svim ustanovama i institucijama, s kojim surađuju. Nada se da će dobru suradnju nastaviti, u interesu osiguranika.
Po riječima direktorice Zavoda Vlatke Martinović, već pojavom virusa COVID-19 u regiji preventivno su djelovali i poduzeli aktivnosti da bi obaveze iz nadležnosti Zavoda izvršavali u najvećoj mogućoj mjeri. Stoga je, kaže, opskrba lijekovima i dijaliznim materijalom protjecala bez velikih poteškoća.
Kako je naglasila u razgovoru za Fenu, bez obzira na pandemiju, postoje određeni citostatici koji nedostaju i u državama u okruženju, ali Zavod kontinuirano vrši refundaciju novčanih sredstava za lijek koji se ne može nabaviti putem javnih nabavki.
- U odnosu na prethodnu Listu lijekova na kojoj je ukupno bilo 157 lijekova, na novoj Listi su 172 lijeka u različitim oblicima i jačinama. Najviše promjena u sadržaju Liste je bilo u grupi citostatika s posebnim režimom propisivanja gdje je uvršteno devet novih lijekova. Tako je na Listi citostatika, s posebnim režimom propisivanja, ukupno 20 lijekova. Za sve novouvedene lijekove počela je primjena u 2020. godini. Zavod je osigurao u 2020. godini (osim šest lijekova za metastatski melanom) nabavku i još šest lijekova/citostatika, iz grupe Poseban program - naglasila je.
Kako kaže Martinović, u 2020. godini nadležne Komisije izdale su suglasnosti za liječenje citostaticima za 3.455 pacijenata, što ukazuje na stalni porast broja oboljelih u posljednjih pet godina.
Ukupna potrošnja lijekova koji se financiraju iz sredstava Fonda solidarnosti Federacije BiH u 2020. godini iznosila je 88.083.513 KM. To je za oko 4,5 posto više od iznosa utrošenog u 2019. godini, kad je utrošeno 84.255.014 KM.
Liste čekanja
Kod pojedinih grupa lijekova nije moguće uskladiti utrošak sredstava do nivoa raspoloživih sredstava što, kako je kazala, uzrokuje liste čekanja. Liste čekanja su evidentirane kod lijekova za liječenje malignih oboljenja, multiple skleroze te usluga kardiologije i kardiokirurgije.
- Procjena je da bi, za zadovoljenje svih potreba pacijenata i zatvaranje listi čekanja, bilo potrebno dodatnih 30 do 35 milijuna KM. Da bismo ispunili zadani cilj potrebna nam je pomoć nadležnih institucija, povećanje za oko 30 milijuna KM jer je riječ o inovativnim lijekovima za koje trošak po pacijentu na godišnjoj razini iznosi i više od 250.000 KM. Disproporcija u realnim potrebama i raspoloživim financijskim sredstvima je evidentna i Zavod ne može isfinancirati sve potrebe, bez značajnije pomoći Vlade FBiH - istaknula je.
Kako naglašava Martinović, menadžment Zavoda je nastojao na sve načine osigurati liječenje za što veći broj pacijenata odnosno koliko god je moguće smanjiti liste čekanja za pojedine lijekove.
I financijski efekti ostvareni kroz postupke javnih nabavki, donacije, programe sufinanciranja, dobiveni rabati za pojedine lijekove od proizvođača omogućili su, kako je kazala, financijsku opstojnost ovog programa, povećanje broja liječenih pacijenata, kao i uvođenje u primjenu novih lijekova/citostatika.
COVID-19 kriza
- Kriza izazvana pandemijom COVID-19, izravno se odrazila i na visinu prihoda Zavoda. Prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje u FBiH, koji čine najveći dio izvora financiranja Zavoda, bili su u 2020. godini manji za 1,9 milijuna KM u odnosu na 2019. godinu. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH završio je 2020. većim rashodima, u odnosu na prihode, u iznosu od 3,4 milijuna KM - kazala je.
Naglašava da se, iz proračuna FBiH, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja financira samo 18 posto, a ostalih 82 posto iz uplate doprinosa tako da sredstva kojima raspolažu nisu dovoljna za potrebe osiguranika.
- Iako imamo smanjene prihode, Zavod posluje stabilno i uredno izvršavamo plaćanja kako zdravstvenim ustanovama, tako i dobavljačima - naglasila je.
U nadležnosti Zavoda je i osiguravanje liječenje u inozemstvu njihovih osiguranika. Tako je, zbog pandemije, u programu liječenja u inozemstvu federalnog Fonda solidarnosti ZZOiR u 2020. upućeno ukupno 330 pacijenata na liječenje u inozemne zdravstvene ustanove.
- U situaciji pandemije COVID, kad je u većini država bilo proglašeno izvanredno stanje i potpuni lockdown, posebno u prvom polugodištu 2020. godine, više prijedloga je upućeno prema Zavodu za hitno izmještanje djece s urođenom srčanom manom u Austriju i Tursku - kazala je.
Maksimalni trud i predanost Zavoda
Ističe maksimalni trud i predanost Zavoda, uz pomoć nadležnih institucija Federalnog Ministarstva zdravstva, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva vanjskih poslova, tako i nadležnih institucija države koja prima pacijente, veleposlanstava i aerodromske službe za osiguranje uvjeta za slijetanje hitnih sanitetskih aviona da bi se spasili životi. Na to su, kaže, posebno ponosni.
Liječenje u inozemstvu osiguranika odvija se u skladu s Pravilnikom o upućivanju na liječenje u inozemstvo za 12 oboljenja. To su urođene srčane mane kod djece, dječja onkologija, neurokirurške operacije gamma nožem, embolizacija krvnih sudova, opekotine više od 60 posto, tumori oka, transplantacija jetre, bubrega, rožnice, koštane srži. Na toj listi su i elektrofiziološka ispitivanja - sporadično, izuzetno rijetke patologije kod djece, osteosarkom kod djece, ugradnja uređaja za dugotrajnu mehaničku cirkulatornu potporu.
Postupak pokreće klinička zdravstvena ustanova, a konačnu odluku donose stručne komisije formirane od Federalnog ministarstva zdravstva, za svako od oboljenja. Pacijenti se upućuju u ugovorene zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Turskoj, Austriji, Njemačkoj. Godišnji broj pacijenata se kreće od 400 do 500 pacijenata, a godišnja procjena troškova je 20 milijuna KM, dok je izvršenje 15 milijuna KM.
Povećanje broja podnesenih prijedloga za najteža i najkompliciranija oboljenja
- Bez obzira na ukupno smanjenje broja podnesenih prijedloga u 2020. godine, iz godine u godinu, bilježi se konstantno povećanje broja podnesenih prijedloga za najteža i najkompliciranija oboljenja kao što su transplantacije koštane srži za odrasle, urođene srčane mane kod djece te rijetke patologije kod djece, a samim tim i broja odobrenih liječenja za navedena oboljenja - kazala je.
Kako ističe Martinović, unatoč izazovnoj i teškoj prošloj kalendarskoj godini i dalje se kontinuirano zalažu kod nadležnih za povećanje novca Zavodu, upravo da ne bi imali liste čekanja za lijekove za maligna oboljenja i multiplu sklerozu (kao što ih nemaju za druge lijekove i usluge), kao i za liječenje pacijenata u inozemstvu koje financiraju.
- Zavod radi sve da bi osigurao nesmetano liječenje našim pacijentima. Molimo i sve ostale nadležne institucije da nam pomognu, da bi zdravlje naših građana bilo na prvom mjestu - kazala je.
Zahvalna je direktorica Vlatka Martinović za suradnju svim ustanovama i institucijama, s kojim surađuju. Nada se da će dobru suradnju nastaviti, u interesu osiguranika.
