Na ovo pitanje mogli su neupućeni novinari dobiti odgovor jednim telefonskim pozivom kompetentnih ljudi u Franjevačkom samostanu Rama-Šćit.
Nisu pitali, a jesu o tome pisali.
Sapienti sat!
Ovo je informacija za zainteresirane Ramljake i prijatelje Rame:
Odlukom uprave Franjevačkog samostana Rama-Šćit skulptura kojoj se pridodao naziv „Gospa Ramska“ i koja je postavljena u samostanski perivoj u sklopu međunarodnog projekta Staza Gospi Sinjskoj, 2015. rad akad. kipara Stipe Sikirice nalazit će se od 25. travnja 2017. u Galeriji „fra Ljubo Lucić“ Franjevačkog samostana Rama-Šćit.
Obrazloženje:
Ne kanimo nipošto dovoditi u pitanje estetsku razinu spomenute skulpture gosp. Stipe Sikirice. Štoviše skulptura će biti u Galeriji među prvorazrednim skulpturama i slikama.
Istovremeno tvrdimo da koncepcijski ova skulptura ne spada u hodočasničko-molitveni prostor kako mi zamišljamo ne samo Gospinu crkvu na Šćitu već i perivoj oko crkve, gdje su skulpture postavljene ne slučajno, već su godinama stvarane ciljano, kao mjesta na kojima jezikom umjetnosti propitujemo svoje vertikale, tragedije i nade.
Zato je proglašavanje ovog prostora „svojevrsnom galerijom na otvorenom“ veliki nesporazum s našim originalnim konceptom, jer nitko ne hodočasti u galeriju, niti u samostan, niti u muzej, koliko god to bile vrijednosti, koje se bave duhom, kulturom, memorijama…
Funkciju koju je po projektu trebala dobiti skulptura gosp. Sikirice kao spajanje dvaju hrvatskih, katoličkih lokaliteta Rame i Sinja već je 1998. preuzela skulptura - reljef Gospe ramske, rad akad. kipara Kuzme Kovačića.
Kovačićeva Gospa ramska posve je preuzela funkciju hodočasničkog mjesta:
To je Gospin lik u bronci, ukrašen zavjetnim zlatnim zvijezdama i dragim kamenjem nalazi se pored oltara, a za Veliku Gospu i Malu Gospu iznosi se na postolju ispred crkve.
Ova Kuzmina skulptura, makar u bronci vrlo je prepoznatljiva, nježna, s karakterističnim naklonom majčinske blizine kao i ona originalna Gospina slika u ulju na platnu iz 15. stoljeća talijanskog, mletačkog slikarstva.
Netko je od sinjskih fratra rekao kako je ova Kuzmina Gospa ramska zapravo original u bronci.
Sinjski fratri su kako i dolikuje molili ramske fratre i gosp. Kuzmu Kovačića da bi napravili jedan odljev ovog Gospina lika za Gospinu crkvu u Sinju. Skoro identično su 2007. ukrasili ovaj Gospin lik u bronci. Tako ova dva skoro identična Gospina lika otada igraju ulogu točaka poveznica Rame i Sinja.
Gospin lik kako ga nudi skulptura gosp. Sikirice nije ni prepoznat niti prihvaćen u međuvremenu kao hodočasničko mjesto Gospi ramskoj. Zato držimo da dupliranje ili umnažanje ikonografskih rješenja samo može zbunjivati vjernike i hodočasnike.
To nitko ne radi ukoliko ima viziju nekog prostora kao čistog hodočasničkog mjesta, a upravo tako zamišljamo naš prostor u oko Gospine crkve u Rami na Šćitu.
Kulturološku, povijesnu funkciju koju nosi ideja projekta Staza Gospi sinjskoj ova skulptura može vršiti i u Galeriji. No, ni tu se ne bi trebala zvati Gospa ramska, jer je ona ikonografski jedno opće mjesto.
Srdačno vaši,
Uprava Franjevačkog samostana Rama-Šćit
Nisu pitali, a jesu o tome pisali.
Sapienti sat!
Ovo je informacija za zainteresirane Ramljake i prijatelje Rame:
Odlukom uprave Franjevačkog samostana Rama-Šćit skulptura kojoj se pridodao naziv „Gospa Ramska“ i koja je postavljena u samostanski perivoj u sklopu međunarodnog projekta Staza Gospi Sinjskoj, 2015. rad akad. kipara Stipe Sikirice nalazit će se od 25. travnja 2017. u Galeriji „fra Ljubo Lucić“ Franjevačkog samostana Rama-Šćit.
Obrazloženje:
Ne kanimo nipošto dovoditi u pitanje estetsku razinu spomenute skulpture gosp. Stipe Sikirice. Štoviše skulptura će biti u Galeriji među prvorazrednim skulpturama i slikama.
Istovremeno tvrdimo da koncepcijski ova skulptura ne spada u hodočasničko-molitveni prostor kako mi zamišljamo ne samo Gospinu crkvu na Šćitu već i perivoj oko crkve, gdje su skulpture postavljene ne slučajno, već su godinama stvarane ciljano, kao mjesta na kojima jezikom umjetnosti propitujemo svoje vertikale, tragedije i nade.
Zato je proglašavanje ovog prostora „svojevrsnom galerijom na otvorenom“ veliki nesporazum s našim originalnim konceptom, jer nitko ne hodočasti u galeriju, niti u samostan, niti u muzej, koliko god to bile vrijednosti, koje se bave duhom, kulturom, memorijama…
Funkciju koju je po projektu trebala dobiti skulptura gosp. Sikirice kao spajanje dvaju hrvatskih, katoličkih lokaliteta Rame i Sinja već je 1998. preuzela skulptura - reljef Gospe ramske, rad akad. kipara Kuzme Kovačića.
Kovačićeva Gospa ramska posve je preuzela funkciju hodočasničkog mjesta:
To je Gospin lik u bronci, ukrašen zavjetnim zlatnim zvijezdama i dragim kamenjem nalazi se pored oltara, a za Veliku Gospu i Malu Gospu iznosi se na postolju ispred crkve.
Ova Kuzmina skulptura, makar u bronci vrlo je prepoznatljiva, nježna, s karakterističnim naklonom majčinske blizine kao i ona originalna Gospina slika u ulju na platnu iz 15. stoljeća talijanskog, mletačkog slikarstva.
Netko je od sinjskih fratra rekao kako je ova Kuzmina Gospa ramska zapravo original u bronci.
Sinjski fratri su kako i dolikuje molili ramske fratre i gosp. Kuzmu Kovačića da bi napravili jedan odljev ovog Gospina lika za Gospinu crkvu u Sinju. Skoro identično su 2007. ukrasili ovaj Gospin lik u bronci. Tako ova dva skoro identična Gospina lika otada igraju ulogu točaka poveznica Rame i Sinja.
Gospin lik kako ga nudi skulptura gosp. Sikirice nije ni prepoznat niti prihvaćen u međuvremenu kao hodočasničko mjesto Gospi ramskoj. Zato držimo da dupliranje ili umnažanje ikonografskih rješenja samo može zbunjivati vjernike i hodočasnike.
To nitko ne radi ukoliko ima viziju nekog prostora kao čistog hodočasničkog mjesta, a upravo tako zamišljamo naš prostor u oko Gospine crkve u Rami na Šćitu.
Kulturološku, povijesnu funkciju koju nosi ideja projekta Staza Gospi sinjskoj ova skulptura može vršiti i u Galeriji. No, ni tu se ne bi trebala zvati Gospa ramska, jer je ona ikonografski jedno opće mjesto.
Srdačno vaši,
Uprava Franjevačkog samostana Rama-Šćit
