Sudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglasilo je krivim bivšeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog zapovjednika Vojske RS-a, Radovana Karadžića za genocid u Srebrenici i još devet točaka optužnice koje se odnose na zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini. Karadžiću je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 40 godina zatvora.
Radovan Karadžić oslobođen optužbi za genocid u sedam općina u BiH
Karadžić je oslobođen odgovornosti po prvoj točki optužnice koja ga je teretila za genocid u sedam općina - Bratuncu, Ključu, Foči, Prijedoru, Sanskom Mostu,Vlasenici i Zvorniku.
Sudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju danas je odlučilo da Radovan Karadžić nije kriv za genocid u sedam općina u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).
"Vijeće se nije uvjerilo da je jedini razumni zaključak da je postojala namjera uništenja bosanskih Muslimana i Hrvata i da nema dokaza da izvan razumne sumnje zaključi da je u tim zločinima počinjen genocid", priopćio je danas u Haagu predsjedavajući sudskog vijeća O-Gon Kwon.
U točki 1 optužnice Karadžić je bio optužen da je sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se bosanski Muslimani i Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.
"Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku", stajalo je u optužnici.
Sudsko vijeće je zaključilo da optuženi za sedam općina snosi individualnu kaznenu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstva, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti i ubojstva kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
"Vijeće se nije uvjerilo da je počinjen genocid i optuženi se ne proglašava krivim za genocid po točki jedan", priopćeno je danas u Haagu.
Osuđen za udruženi zločinački poduhvat za opsadu Sarajeva
Prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić danas je u Haagu osuđen za udruženi zločinački poduhvat za opsadu Sarajeva od 1992. do 1995. godine za koji snosi i individualnu kaznenu odgovornost, javlja Anadolu Agency (AA).
Drugi udruženi zločinački poduhvat za koji je Karadžić optužen je opsada Sarajeva i zločini počinjeni od 1992. do 1995. godine tijekom opsade glavnog grada BiH.
Sudsko vijeće je jasno zaključilo da su civili bili direktna meta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske kao što ilustriraju snajperski incidenti ili su bili izloženi neselektivnoj i prekomjernoj vatri kao kad je SRK bacao aviobombe i ispaljivao granate na lokacije okupljanja civila.
Tročlano sudsko vijeće je odbacilo tvrdnje optuženog da su snage bosanskih Muslimana namjerno gađale svoje civile kako bi izazvali međunarodnu intervenciju.
"Optuženi snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstva, protupravni napad na civile i širenje terora kao kršenje zakona ili običaja ratovanja i za ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti", presudilo je sudsko vijeće.
Osuđen za uzimanje promatrača UN-a za taoce
Sudsko vijeće je proglasilo Radovana Karadžića krivim za uzimanje promatrača Ujedinjenih naroda (UN) za taoce, javlja Anadolu Agency (AA).
Vijeće je zaključilo da je Karadžić doprinio zajedničkom cilju da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se odvratio NATO od daljih zračnih napada. Suci su utvrdili da je Karadžić direktno sudjelovao u operaciji uzimanja pripadnika UN-a za taoce.
Karadžić je nadgledao uzimanje talaca, primao izvještaje i postavljao uvjete za oslobađanje.
Sudsko vijeće je zaključilo da snosi individualnu kaznenu odgovornost za uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
Vijeće je zaključilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat, čiji je član bio Karadžić, s ciljem uzimanja promatrača za taoce da bi se zaustavili NATO napadi.
Karadžić proglašen krivim za genocid u Srebrenici
Sudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju je osudilo Radovana Karadžića za genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, javlja Anadolu Agency.
Vijeće je konstatoiralo da su pripadnici snaga bosanskih Srba imali namjeru da unište bosanske Muslimane iz Srebrenice kao takve.
"Imajući u vidu stalno prisustvo i umiješanost Beare i Popovića u svemu tome, i provođenje operacije uz suštinsko učešće Mladića, pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata u Srebrenici imali su namjeru da svi vojno sposobni muškarci bosanski Muslimani budu ubijeni, a ta namjera je jedanka namjeri da se bosanski Muslimani iz Srebenice unište", zaključilo je vijeće.
Vijeće je zaključilo da su Karadžić i Mladić imali zajednički plan da prisilno uklone Bošnjake iz Srebrenice.
Sudsko vijeće je zaključilo da je Karadžić bio jedina osoba u RS koja je imala moć da intervenira da muškarci bosanski Muslimani budu pobijeni, ali "ne samo da nije spriječio ubijanje nego je osobno naredio da muškarci iz Bratunca budu prebačeni na druga mjesta kako bi bili ubijeni, nakon čega su ubijeni na području Zvornika".
Sudsko vijeće je konstatiralo da je 14. srpnja 1995. Karadžić proglasio ratno stanje na području općine Srebrenica - Skelani što je Drinskom korpusu VRS dopustilo korištenje svih materijalnih resursa i olakšalo akcije ubijanja.
Vijeće je zaključilo da je Karadžić dijelio prošireni zajednički cilj da se muslimanski muškarci iz Srebrenice pobiju i doprinio sprovođenju ovog plana.
Radovan Karadžić oslobođen optužbi za genocid u sedam općina u BiH
Karadžić je oslobođen odgovornosti po prvoj točki optužnice koja ga je teretila za genocid u sedam općina - Bratuncu, Ključu, Foči, Prijedoru, Sanskom Mostu,Vlasenici i Zvorniku.
Sudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju danas je odlučilo da Radovan Karadžić nije kriv za genocid u sedam općina u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).
"Vijeće se nije uvjerilo da je jedini razumni zaključak da je postojala namjera uništenja bosanskih Muslimana i Hrvata i da nema dokaza da izvan razumne sumnje zaključi da je u tim zločinima počinjen genocid", priopćio je danas u Haagu predsjedavajući sudskog vijeća O-Gon Kwon.
U točki 1 optužnice Karadžić je bio optužen da je sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se bosanski Muslimani i Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.
"Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku", stajalo je u optužnici.
Sudsko vijeće je zaključilo da optuženi za sedam općina snosi individualnu kaznenu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstva, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti i ubojstva kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
"Vijeće se nije uvjerilo da je počinjen genocid i optuženi se ne proglašava krivim za genocid po točki jedan", priopćeno je danas u Haagu.
Osuđen za udruženi zločinački poduhvat za opsadu Sarajeva
Prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić danas je u Haagu osuđen za udruženi zločinački poduhvat za opsadu Sarajeva od 1992. do 1995. godine za koji snosi i individualnu kaznenu odgovornost, javlja Anadolu Agency (AA).
Drugi udruženi zločinački poduhvat za koji je Karadžić optužen je opsada Sarajeva i zločini počinjeni od 1992. do 1995. godine tijekom opsade glavnog grada BiH.
Sudsko vijeće je jasno zaključilo da su civili bili direktna meta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske kao što ilustriraju snajperski incidenti ili su bili izloženi neselektivnoj i prekomjernoj vatri kao kad je SRK bacao aviobombe i ispaljivao granate na lokacije okupljanja civila.
Tročlano sudsko vijeće je odbacilo tvrdnje optuženog da su snage bosanskih Muslimana namjerno gađale svoje civile kako bi izazvali međunarodnu intervenciju.
"Optuženi snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstva, protupravni napad na civile i širenje terora kao kršenje zakona ili običaja ratovanja i za ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti", presudilo je sudsko vijeće.
Osuđen za uzimanje promatrača UN-a za taoce
Sudsko vijeće je proglasilo Radovana Karadžića krivim za uzimanje promatrača Ujedinjenih naroda (UN) za taoce, javlja Anadolu Agency (AA).
Vijeće je zaključilo da je Karadžić doprinio zajedničkom cilju da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se odvratio NATO od daljih zračnih napada. Suci su utvrdili da je Karadžić direktno sudjelovao u operaciji uzimanja pripadnika UN-a za taoce.
Karadžić je nadgledao uzimanje talaca, primao izvještaje i postavljao uvjete za oslobađanje.
Sudsko vijeće je zaključilo da snosi individualnu kaznenu odgovornost za uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
Vijeće je zaključilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat, čiji je član bio Karadžić, s ciljem uzimanja promatrača za taoce da bi se zaustavili NATO napadi.
Karadžić proglašen krivim za genocid u Srebrenici
Sudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju je osudilo Radovana Karadžića za genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, javlja Anadolu Agency.
Vijeće je konstatoiralo da su pripadnici snaga bosanskih Srba imali namjeru da unište bosanske Muslimane iz Srebrenice kao takve.
"Imajući u vidu stalno prisustvo i umiješanost Beare i Popovića u svemu tome, i provođenje operacije uz suštinsko učešće Mladića, pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata u Srebrenici imali su namjeru da svi vojno sposobni muškarci bosanski Muslimani budu ubijeni, a ta namjera je jedanka namjeri da se bosanski Muslimani iz Srebenice unište", zaključilo je vijeće.
Vijeće je zaključilo da su Karadžić i Mladić imali zajednički plan da prisilno uklone Bošnjake iz Srebrenice.
Sudsko vijeće je zaključilo da je Karadžić bio jedina osoba u RS koja je imala moć da intervenira da muškarci bosanski Muslimani budu pobijeni, ali "ne samo da nije spriječio ubijanje nego je osobno naredio da muškarci iz Bratunca budu prebačeni na druga mjesta kako bi bili ubijeni, nakon čega su ubijeni na području Zvornika".
Sudsko vijeće je konstatiralo da je 14. srpnja 1995. Karadžić proglasio ratno stanje na području općine Srebrenica - Skelani što je Drinskom korpusu VRS dopustilo korištenje svih materijalnih resursa i olakšalo akcije ubijanja.
Vijeće je zaključilo da je Karadžić dijelio prošireni zajednički cilj da se muslimanski muškarci iz Srebrenice pobiju i doprinio sprovođenju ovog plana.
