Kina je svoju kupnju ruske nafte nazvala "legitimnom" i osudila "jednostrane mjere maltretiranja" od strane Sjedinjenih Država, dok se trgovinski spor između dviju velesila nastavlja zaoštravati. Reakcija je uslijedila nakon što je Trump u srijedu izjavio da mu je indijski premijer Narendra Modi obećao prekid kupnje ruske nafte te da će na isto prisiliti i Kinu, piše Kyiv Post.
Trump je optužio Kinu i Indiju da kupnjom energenata financiraju trogodišnji rat u Ukrajini te je zatražio od europskih saveznika da odmah prekinu uvoz nafte iz Rusije. Indija, s druge strane, nije ni potvrdila ni demantirala promjenu svoje politike.
Na pitanje o Trumpovoj namjeri da pojača pritisak, kinesko ministarstvo vanjskih poslova stalo je u obranu svoje "normalne, legitimne gospodarske, trgovinske i energetske suradnje sa zemljama diljem svijeta, uključujući Rusiju".
"Postupci Sjedinjenih Država tipičan su primjer jednostranog maltretiranja i ekonomske prisile", izjavio je glasnogovornik ministarstva Lin Jian na konferenciji za medije.
Upozorio je da će Kina, ako njezini interesi budu ugroženi, "poduzeti čvrste protumjere i odlučno zaštititi svoj suverenitet". Peking i Moskva ostaju ključni trgovinski partneri, a Kina do sada nije osudila rusku agresiju niti pozvala na povlačenje trupa, zbog čega je Kijev i zapadne vlade dugo optužuju za pružanje političke i ekonomske podrške Moskvi.
"Duboko štetni potezi"
Peking je također kritizirao nedavne američke poteze, poput proširenja kontrole izvoza i uvođenja novih lučkih pristojbi za kineske brodove, navodeći da te mjere imaju "duboko štetan" utjecaj na trgovinske pregovore. Iako su se napetosti između Washingtona i Pekinga smanjile u odnosu na prijašnje vrhunce, trenutno primirje ostaje krhko.
Nakon što je Peking uveo nove kontrole na izvoz tehnologije i rijetkih zemnih metala, Trump je najavio uvođenje dodatne carine od 100 posto na kinesku robu od 1. studenog. SAD je još u travnju najavio pristojbe na sve dolazeće brodove proizvedene i upravljane od strane Kine, pozivajući se na istragu prema "Odjeljku 301" Zakona o trgovini iz 1974. godine, koja je utvrdila da dominacija Pekinga u toj industriji nije poštena.
Kao odgovor, Peking je prošli tjedan najavio "posebne lučke pristojbe" za američke brodove koji uplovljavaju u kineske luke. Obje mjere stupile su na snagu ovog utorka.
Glasnogovornica Ministarstva trgovine, He Yongqian, izjavila je da su SAD nastavile s mjerama "zanemarujući iskrenost Kine u konzultacijama", što je uzrokovalo "ozbiljnu štetu kineskim interesima... (i) duboko štetan utjecaj".
"Kineska strana izražava snažno nezadovoljstvo i odlučno se protivi nizu akcija koje je poduzela američka strana", poručila je He Yongqian, pozvavši Washington da "odmah ispravi svoje pogrešne prakse" i poštuje rezultate nedavnih trgovinskih pregovora.
Trump je optužio Kinu i Indiju da kupnjom energenata financiraju trogodišnji rat u Ukrajini te je zatražio od europskih saveznika da odmah prekinu uvoz nafte iz Rusije. Indija, s druge strane, nije ni potvrdila ni demantirala promjenu svoje politike.
Na pitanje o Trumpovoj namjeri da pojača pritisak, kinesko ministarstvo vanjskih poslova stalo je u obranu svoje "normalne, legitimne gospodarske, trgovinske i energetske suradnje sa zemljama diljem svijeta, uključujući Rusiju".
"Postupci Sjedinjenih Država tipičan su primjer jednostranog maltretiranja i ekonomske prisile", izjavio je glasnogovornik ministarstva Lin Jian na konferenciji za medije.
Upozorio je da će Kina, ako njezini interesi budu ugroženi, "poduzeti čvrste protumjere i odlučno zaštititi svoj suverenitet". Peking i Moskva ostaju ključni trgovinski partneri, a Kina do sada nije osudila rusku agresiju niti pozvala na povlačenje trupa, zbog čega je Kijev i zapadne vlade dugo optužuju za pružanje političke i ekonomske podrške Moskvi.
"Duboko štetni potezi"
Peking je također kritizirao nedavne američke poteze, poput proširenja kontrole izvoza i uvođenja novih lučkih pristojbi za kineske brodove, navodeći da te mjere imaju "duboko štetan" utjecaj na trgovinske pregovore. Iako su se napetosti između Washingtona i Pekinga smanjile u odnosu na prijašnje vrhunce, trenutno primirje ostaje krhko.
Nakon što je Peking uveo nove kontrole na izvoz tehnologije i rijetkih zemnih metala, Trump je najavio uvođenje dodatne carine od 100 posto na kinesku robu od 1. studenog. SAD je još u travnju najavio pristojbe na sve dolazeće brodove proizvedene i upravljane od strane Kine, pozivajući se na istragu prema "Odjeljku 301" Zakona o trgovini iz 1974. godine, koja je utvrdila da dominacija Pekinga u toj industriji nije poštena.
Kao odgovor, Peking je prošli tjedan najavio "posebne lučke pristojbe" za američke brodove koji uplovljavaju u kineske luke. Obje mjere stupile su na snagu ovog utorka.
Glasnogovornica Ministarstva trgovine, He Yongqian, izjavila je da su SAD nastavile s mjerama "zanemarujući iskrenost Kine u konzultacijama", što je uzrokovalo "ozbiljnu štetu kineskim interesima... (i) duboko štetan utjecaj".
"Kineska strana izražava snažno nezadovoljstvo i odlučno se protivi nizu akcija koje je poduzela američka strana", poručila je He Yongqian, pozvavši Washington da "odmah ispravi svoje pogrešne prakse" i poštuje rezultate nedavnih trgovinskih pregovora.
