Papa Lav XIV. danas će iza zatvorenih vrata okupiti kardinale iz cijelog svijeta kako bi razmotrili nove smjernice o tome kada se rat može smatrati opravdanim.
Tema dolazi u trenutku pojačanih napetosti između Vatikana i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, posebno nakon rasprava o sukobu s Iranom.
Nakon što je Lav poručio da Kristovi učenici nikada nisu na strani onih koji su ''nekad mahali mačem, a danas bacaju bombe'', američki potpredsjednik JD Vance odgovorio je da bi Papa trebao biti ''oprezan'' u svojim teološkim stavovima, podsjećajući na dugogodišnju crkvenu doktrinu pravednog rata.
Preispitivanje stare doktrine
Umjesto opreza prema višestoljetnom nauku o pravednom ratu, koji se veže uz svetog Augustina u 5. stoljeću i svetog Tomu Akvinskog u 13. stoljeću, Lav smatra da Crkva treba preispitati vrijedi li taj okvir i danas, u vremenu dronova, kibernetičkog ratovanja i nuklearnog oružja.
U enciklici objavljenoj prošlog mjeseca Lav je napisao da je teorija pravednog rata, ''koja je prečesto služila za opravdavanje bilo kakvog rata, danas zastarjela''.
Nekoliko dana poslije novinarima je rekao kako ''pojam pravednog rata više nije primjenjiv''.
''Ta je teorija nastala u stoljećima kada nitko nije mogao zamisliti oružje kakvo danas imamo niti razmjere ljudske sposobnosti za uništavanje'', rekao je Lav, piše Politico.
Stroži kriteriji
Visoki crkveni dužnosnici očekuju da bi okupljanje kardinala moglo dovesti do strožih kriterija za procjenu kada je rat opravdan u samoobrani, što je posebno važno u kontekstu Irana, ali i do većeg naglaska na obvezu pregovora prije mogućih sukoba.
Nadbiskup Timothy Broglio, čelnik Američke vojne nadbiskupije, smatra da američki rat protiv Irana ne ispunjava uvjete pravednog rata. Rekao je kako promijenjena priroda ratovanja zahtijeva novo promišljanje te doktrine.
''Zbog katastrofalnih sukoba koje smo doživjeli, ali i opasnosti koje postoje danas, mislim da Papa želi uzeti u obzir sve suvremene okolnosti koje su na vrlo stvaran način promijenile prirodu ratovanja'', rekao je Broglio.
''Lav daje gas''
Monsinjor Vincenzo Paglia, počasni predsjednik Papinske akademije za život i jedan od istaknutijih mirovnih pregovarača Katoličke Crkve, rekao je da Lav ''pritišće gas'' procesa koji su započeli njegovi prethodnici. Nazvao je to ''prvim velikim Lavovim potezom''.
Papa Benedikt XVI. ponovno je potvrdio pravo i dužnost na samoobranu, dok je papa Franjo sve češće dovodio u pitanje može li moderno ratovanje uopće zadovoljiti tradicionalne kriterije pravednog rata.
''Vjerujem da pape razvijaju teološki nauk o miru'', rekao je Paglia.
''Crkva nije muzej. Ona je živo tijelo'', dodao je.
Izvanredni konzistorij kardinala u petak daje Lavu mogućnost da svoj stav ne zadrži samo na osobnoj razini, nego da oko njega okupi kolektivni autoritet Kardinalskog zbora. Analitičari smatraju da bi se time njegovo učenje moglo pretvoriti u širi crkveni konsenzus.
''Situacija je vrlo zamršena''
Francesco Sisci, direktor rimskog think tanka Appia Institute, rekao je da bi svaka izjava proizašla s tog sastanka ''imala znatno veću težinu''.
Iako očekuje široko slaganje među kardinalima, Sisci smatra da manji broj svećenika i dalje pruža teološko opravdanje zagovornicima rata.
''Situacija je vrlo zamršena'', rekao je Sisci.
''Ako JD Vance i tehnološki milijarder Peter Thiel tvrde da je rat protiv Irana pravedan, možda je to zato što postoje svećenici koji njihovim tvrdnjama daju vjerodostojnost'', dodao je.
Dok dio katoličkih mirovnih aktivista traži potpuno napuštanje doktrine pravednog rata, visoki crkveni dužnosnici smatraju da bi Lavov krajnji cilj mogao biti njezino znatno sužavanje. Time bi moralne uvjete opravdanosti mogli ispuniti samo najstroži slučajevi samoobrane.
Pregovori prije sukoba
Broglio smatra da bi se doktrina mogla razvijati tako da jasnije razlikuje obrambene ratove od preventivnih vojnih akcija.
''Situaciju u Ukrajini, koja je bila napadnuta, vidim kao nešto bitno drukčije od preventivnog pristupa prema zemlji poput Irana'', rekao je.
Prema njegovim riječima, globalni sastav kardinala, uključujući biskupe iz područja koja su desetljećima pogođena nasiljem, mogao bi raspravi dati dodatnu širinu.
Broglio očekuje da će najvažnija poruka sastanka biti manje usmjerena na preoblikovanje teologije, a više na promjenu načina na koji vlade pristupaju sukobima.
''Poruka koja će proizaći iz konzistorija mogla bi biti poziv da se pregovara prije, a ne nakon izbijanja sukoba'', zaključio je Broglio, piše Politico.
Tema dolazi u trenutku pojačanih napetosti između Vatikana i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, posebno nakon rasprava o sukobu s Iranom.
Nakon što je Lav poručio da Kristovi učenici nikada nisu na strani onih koji su ''nekad mahali mačem, a danas bacaju bombe'', američki potpredsjednik JD Vance odgovorio je da bi Papa trebao biti ''oprezan'' u svojim teološkim stavovima, podsjećajući na dugogodišnju crkvenu doktrinu pravednog rata.
Preispitivanje stare doktrine
Umjesto opreza prema višestoljetnom nauku o pravednom ratu, koji se veže uz svetog Augustina u 5. stoljeću i svetog Tomu Akvinskog u 13. stoljeću, Lav smatra da Crkva treba preispitati vrijedi li taj okvir i danas, u vremenu dronova, kibernetičkog ratovanja i nuklearnog oružja.
U enciklici objavljenoj prošlog mjeseca Lav je napisao da je teorija pravednog rata, ''koja je prečesto služila za opravdavanje bilo kakvog rata, danas zastarjela''.
Nekoliko dana poslije novinarima je rekao kako ''pojam pravednog rata više nije primjenjiv''.
''Ta je teorija nastala u stoljećima kada nitko nije mogao zamisliti oružje kakvo danas imamo niti razmjere ljudske sposobnosti za uništavanje'', rekao je Lav, piše Politico.
Stroži kriteriji
Visoki crkveni dužnosnici očekuju da bi okupljanje kardinala moglo dovesti do strožih kriterija za procjenu kada je rat opravdan u samoobrani, što je posebno važno u kontekstu Irana, ali i do većeg naglaska na obvezu pregovora prije mogućih sukoba.
Nadbiskup Timothy Broglio, čelnik Američke vojne nadbiskupije, smatra da američki rat protiv Irana ne ispunjava uvjete pravednog rata. Rekao je kako promijenjena priroda ratovanja zahtijeva novo promišljanje te doktrine.
''Zbog katastrofalnih sukoba koje smo doživjeli, ali i opasnosti koje postoje danas, mislim da Papa želi uzeti u obzir sve suvremene okolnosti koje su na vrlo stvaran način promijenile prirodu ratovanja'', rekao je Broglio.
''Lav daje gas''
Monsinjor Vincenzo Paglia, počasni predsjednik Papinske akademije za život i jedan od istaknutijih mirovnih pregovarača Katoličke Crkve, rekao je da Lav ''pritišće gas'' procesa koji su započeli njegovi prethodnici. Nazvao je to ''prvim velikim Lavovim potezom''.
Papa Benedikt XVI. ponovno je potvrdio pravo i dužnost na samoobranu, dok je papa Franjo sve češće dovodio u pitanje može li moderno ratovanje uopće zadovoljiti tradicionalne kriterije pravednog rata.
''Vjerujem da pape razvijaju teološki nauk o miru'', rekao je Paglia.
''Crkva nije muzej. Ona je živo tijelo'', dodao je.
Izvanredni konzistorij kardinala u petak daje Lavu mogućnost da svoj stav ne zadrži samo na osobnoj razini, nego da oko njega okupi kolektivni autoritet Kardinalskog zbora. Analitičari smatraju da bi se time njegovo učenje moglo pretvoriti u širi crkveni konsenzus.
''Situacija je vrlo zamršena''
Francesco Sisci, direktor rimskog think tanka Appia Institute, rekao je da bi svaka izjava proizašla s tog sastanka ''imala znatno veću težinu''.
Iako očekuje široko slaganje među kardinalima, Sisci smatra da manji broj svećenika i dalje pruža teološko opravdanje zagovornicima rata.
''Situacija je vrlo zamršena'', rekao je Sisci.
''Ako JD Vance i tehnološki milijarder Peter Thiel tvrde da je rat protiv Irana pravedan, možda je to zato što postoje svećenici koji njihovim tvrdnjama daju vjerodostojnost'', dodao je.
Dok dio katoličkih mirovnih aktivista traži potpuno napuštanje doktrine pravednog rata, visoki crkveni dužnosnici smatraju da bi Lavov krajnji cilj mogao biti njezino znatno sužavanje. Time bi moralne uvjete opravdanosti mogli ispuniti samo najstroži slučajevi samoobrane.
Pregovori prije sukoba
Broglio smatra da bi se doktrina mogla razvijati tako da jasnije razlikuje obrambene ratove od preventivnih vojnih akcija.
''Situaciju u Ukrajini, koja je bila napadnuta, vidim kao nešto bitno drukčije od preventivnog pristupa prema zemlji poput Irana'', rekao je.
Prema njegovim riječima, globalni sastav kardinala, uključujući biskupe iz područja koja su desetljećima pogođena nasiljem, mogao bi raspravi dati dodatnu širinu.
Broglio očekuje da će najvažnija poruka sastanka biti manje usmjerena na preoblikovanje teologije, a više na promjenu načina na koji vlade pristupaju sukobima.
''Poruka koja će proizaći iz konzistorija mogla bi biti poziv da se pregovara prije, a ne nakon izbijanja sukoba'', zaključio je Broglio, piše Politico.
