Kina je priopćila u ponedjeljak kako će suspendirati posjete američkih ratnih brodova i aviona Hong Kongu i da će sankcionirati nekoliko američkih prodemokratskih i grupa za ljudska prava, u znak odmazde za usvajanje prijedloga zakona kojim se podržavaju antivladini prosvjedi u toj poluautonomnoj kineskoj teritoriji.
Iako je priroda sankcija ostala nejasna, potez je uslijedio nakon kineskih upozorenja da će SAD snositi posljedice nakon usvajanja Akta o ljudskim pravima i demokraciji u Hong Kongu.
Te mjere su ''odgovor na nerazumno američko ponašanje'', izjavila je na brifingu za novinare u Pekingu glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying, dodajući da američki prijedlog zakona predstavlja ozbiljno uplitanje u kineska unutarnja pitanja.
Prijedlog zakona koji je prošli tjedan potpisao američki predsjednik Donald Treump podrazumijeva uvođenje sankcija dužnosnicima iz Kine i Hong Konga zbog kršenja ljudskih prava i zahtijeva redovno godišnje razmatranje preferencijalnog trgovinskog statusa koji je Washington odobrio Hong Kongu.
Prijedlog zakona podržali su američki poslanici koji su izrazili solidarnost s demonstrantima i kritizirali su honkonšku policiju zbog slamanja prodemokratskog pokreta.
Policija je priopćila da su njeni pripadnici koristili suzavac, gumene metke i druge vrste sile u nužnom odgovoru na eskalirajuće nasilje demonstranata, koji su blokirali velike ceste i bacali su molotovljeve koktele na policajce u opremi za suzbijanje nemira.
Hong Kong potresaju skoro neprekidni prosvjedi već šest mjeseci. Zahtjevi prodemokratskog pokreta uključuju demokratske izbore i istragu policijskih akcija. Demonstranti u osnovi strahuju da Kina slabi građanska prava i slobode u Hong Kongu u okviru svoje politike ''jedna zemlja, dva sustava''.
Hua je kazala da se kineske sankcije odnose na Nacionalnu zadužbinu za demokraciju, Nacionalni demokratski institut za vanjsku politiku, Human Rights Watch, Međunarodni republički institut, Kuću slobode i druge organizacije za koje je izjavila da su se ''loše ponašale'' u nemirima u Hong Kongu.
''Kina traži od Sjedinjenih Država da isprave svoje greške i da prekinu svaku retoriku i djela koja predstavljaju miješanje u kineska unutarnja pitanja'', kazala je ona, dodajući da bi Kina mogla poduzeti ''daljnje neophodne akcije'' u ovisnosti od razvoja situacije.
Hua je optužila te grupe da potiču demonstrante da sudjeluju u ''radikalnim nasilnim zločinima i pozivaju na separatističke aktivnosti''.
''Te organizacije zaslužuju da budu sankcionirane i one moraju platiti cijenu za svoje akcije'', kazala je Hua.
Kina već dugo vremena optužuje strane grupe i vlade za poticanje na demonstracije u Hong Kongu, posebno naglašavajući bivšu kolonijalnu silu Britaniju, i u poluautonomnoj demokratskom otoku Tajvanu, za koji tvrdi da je njena teritorija koju će pripojiti i silom ako bude neophodno, prenosi Associated Press.
Iako je priroda sankcija ostala nejasna, potez je uslijedio nakon kineskih upozorenja da će SAD snositi posljedice nakon usvajanja Akta o ljudskim pravima i demokraciji u Hong Kongu.
Te mjere su ''odgovor na nerazumno američko ponašanje'', izjavila je na brifingu za novinare u Pekingu glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying, dodajući da američki prijedlog zakona predstavlja ozbiljno uplitanje u kineska unutarnja pitanja.
Prijedlog zakona koji je prošli tjedan potpisao američki predsjednik Donald Treump podrazumijeva uvođenje sankcija dužnosnicima iz Kine i Hong Konga zbog kršenja ljudskih prava i zahtijeva redovno godišnje razmatranje preferencijalnog trgovinskog statusa koji je Washington odobrio Hong Kongu.
Prijedlog zakona podržali su američki poslanici koji su izrazili solidarnost s demonstrantima i kritizirali su honkonšku policiju zbog slamanja prodemokratskog pokreta.
Policija je priopćila da su njeni pripadnici koristili suzavac, gumene metke i druge vrste sile u nužnom odgovoru na eskalirajuće nasilje demonstranata, koji su blokirali velike ceste i bacali su molotovljeve koktele na policajce u opremi za suzbijanje nemira.
Hong Kong potresaju skoro neprekidni prosvjedi već šest mjeseci. Zahtjevi prodemokratskog pokreta uključuju demokratske izbore i istragu policijskih akcija. Demonstranti u osnovi strahuju da Kina slabi građanska prava i slobode u Hong Kongu u okviru svoje politike ''jedna zemlja, dva sustava''.
Hua je kazala da se kineske sankcije odnose na Nacionalnu zadužbinu za demokraciju, Nacionalni demokratski institut za vanjsku politiku, Human Rights Watch, Međunarodni republički institut, Kuću slobode i druge organizacije za koje je izjavila da su se ''loše ponašale'' u nemirima u Hong Kongu.
''Kina traži od Sjedinjenih Država da isprave svoje greške i da prekinu svaku retoriku i djela koja predstavljaju miješanje u kineska unutarnja pitanja'', kazala je ona, dodajući da bi Kina mogla poduzeti ''daljnje neophodne akcije'' u ovisnosti od razvoja situacije.
Hua je optužila te grupe da potiču demonstrante da sudjeluju u ''radikalnim nasilnim zločinima i pozivaju na separatističke aktivnosti''.
''Te organizacije zaslužuju da budu sankcionirane i one moraju platiti cijenu za svoje akcije'', kazala je Hua.
Kina već dugo vremena optužuje strane grupe i vlade za poticanje na demonstracije u Hong Kongu, posebno naglašavajući bivšu kolonijalnu silu Britaniju, i u poluautonomnoj demokratskom otoku Tajvanu, za koji tvrdi da je njena teritorija koju će pripojiti i silom ako bude neophodno, prenosi Associated Press.
