Kina zatvara, uništava i prenamjenjuje džamije, tvrdi Human Rights Watch (HRW) u novom izvješću. "Represije su dio sustavnih napora da se suzbije prakticiranje islama u Kini", rekao je HRW, piše BBC.
U Kini, koja je službeno ateistička, ali kaže da dopušta vjersku slobodu, ima oko 20 milijuna muslimana. Promatrači, međutim, govore da je posljednjih godina došlo do pojačanog slamanja organizirane religije - pri čemu Peking traži veću kontrolu.
"Želi se obuzdati prakticiranje islama u Kini"
BBC je prije objavljivanja izvješća HRW-a kontaktirao kinesko ministarstvo vanjskih poslova i komisiju za etnička pitanja za komentar.
"Zatvaranje, uništavanje i prenamjena džamija dio je sustavnih napora da se obuzda prakticiranje islama u Kini", rekla je Maya Wang, vršiteljica dužnosti ravnateljice Kine u Human Rights Watchu.
Izvješće HRW-a slijedi sve veći broj dokaza o sustavnom kršenju ljudskih prava ujgurskih muslimana u kineskoj sjeverozapadnoj regiji Xinjiang. Peking negira optužbe za zlostavljanje.
Zatvaranje i preuređivanje džamija
Većina kineskih muslimana živi na sjeverozapadu zemlje, što uključuje Xinjiang, Qinghai, Gansu i Ningxiju. U većinski muslimanskom selu Liaoqiao, u autonomnoj regiji Ningxia, trima od šest džamija su skinute kupole i minareti, navodi HRW. Ostalima su uništene glavne molitvene dvorane, rečeno je.
Satelitska snimka do koje je došao HRW pokazala je kako je okrugla kupola na džamiji u selu Liaoqiao zamijenjena pagodom u kineskom stilu između listopada 2018. i siječnja 2020.
"Otprilike je 1300 džamija u Ningxiji zatvoreno ili preuređeno od 2020.", rekla je za BBC Hannah Theaker, stručnjakinja za kineske muslimane. Taj broj predstavlja trećinu ukupnog broja džamija u regiji.
"Izgradnja, raspored i financiranje džamija u Kini moraju se strogo nadzirati"
Pod kineskim predsjednikom Xi Jinpingom Komunistička partija nastojala je uskladiti religiju s vlastitom političkom ideologijom i kineskom kulturom.
Godine 2018. središnji komitet Komunističke partije Kine objavio je dokument koji se odnosio na kontrolu i konsolidaciju džamija. Pozvalo je državne vlade da "više ruše i grade manje te ulože napore da se smanji ukupan broj" takvih građevina.
"Izgradnja, raspored i financiranje džamija moraju se strogo nadzirati", navodi se u dokumentu. Takva je represija bila najdugotrajnija i najstroža u Tibetu i Xinjiangu, ali se proširila i na druga područja.
U Kini postoje dvije velike muslimanske etničke skupine. Hui potječu od muslimana koji su u Kinu stigli u 8. stoljeću, za vrijeme dinastije Tang. Druga skupina su Ujguri, koji uglavnom žive u Xinjiangu. Otprilike dvije trećine džamija u Xinjiangu oštećene su ili uništene od 2017., prema izvješću Australskog instituta za stratešku politiku.
Sinizacija
"Općenito govoreći, Ningxia je bila pilot-mjesto za provedbu politike sinizacije i stoga se čini da su i obnove i spajanja započeli u Ningxiji prije nego u drugim provincijama", kaže dr. Theaker, jedna od autorica izvješća o Hui muslimanima s američkim akademikom Davidom Stroupom.
Sinizacija se odnosi na Xijeve napore da transformira vjerska uvjerenja kako bi odražavala kinesku kulturu i društvo. Kineska vlada tvrdi da konsolidacija džamija, što se često događa kada se seljaci presele ili spoje, pomaže smanjiti ekonomski teret muslimana, ali neki Hui muslimani vjeruju da je to dio napora da se njihova lojalnost preusmjeri prema Partiji.
Neki stanovnici su se javno usprotivili ovoj politici sinizacije, ali njihov otpor je do sada bio uzaludan. Tijekom godina mnogi su bili zatvoreni ili pritvoreni nakon sukoba s vlastima oko zatvaranja ili rušenja džamija.
"Nakon uklanjanja vanjskih elemenata iz džamija, lokalne vlasti bi uklonile objekte bitne za vjerske aktivnosti, kao što su dvorane za pranje i podiji za propovjednike", govori Hui aktivist Ma Juu.
"Kada ljudi prestanu ići u džamije, vlasti bi to onda iskoristile kao izgovor za zatvaranje džamija", citiran je u izvješću HRW-a.
"Kina je islamofobna"
"Prije kampanje sinicizacije Hui muslimani su na mnogo načina dobivali podršku i ohrabrenje od države. Kampanja je radikalno suzila prostor u kojem je moguće biti musliman u Kini. Kina ima određenu viziju patriotizma i vjerskih obreda.
To odražava duboko islamofobnu orijentaciju države jer zahtijeva od muslimana da pokažu patriotizam iznad svega i gleda na svaki znak 'stranog' utjecaja kao na prijetnju. Kina je islamofobna zemlja", kazala je dr. Theaker za BBC.
"Arapski i muslimanski čelnici diljem svijeta trebali bi postavljati pitanja i izražavati zabrinutost, rekla je Elaine Pearson, direktorica HRW-a za Aziju.
Vladina kampanja pogodila je i druge etničke i vjerske manjine. Primjerice, Peking je posljednjih mjeseci u službenim diplomatskim dokumentima zamijenio upotrebu "Tibeta" s "Xizang" - imenom regije na mandarinskom. Vlasti su također uklonile križeve s crkava, uhitile pastore i povukle Biblije iz internetskih trgovina.
U Kini, koja je službeno ateistička, ali kaže da dopušta vjersku slobodu, ima oko 20 milijuna muslimana. Promatrači, međutim, govore da je posljednjih godina došlo do pojačanog slamanja organizirane religije - pri čemu Peking traži veću kontrolu.
"Želi se obuzdati prakticiranje islama u Kini"
BBC je prije objavljivanja izvješća HRW-a kontaktirao kinesko ministarstvo vanjskih poslova i komisiju za etnička pitanja za komentar.
"Zatvaranje, uništavanje i prenamjena džamija dio je sustavnih napora da se obuzda prakticiranje islama u Kini", rekla je Maya Wang, vršiteljica dužnosti ravnateljice Kine u Human Rights Watchu.
Izvješće HRW-a slijedi sve veći broj dokaza o sustavnom kršenju ljudskih prava ujgurskih muslimana u kineskoj sjeverozapadnoj regiji Xinjiang. Peking negira optužbe za zlostavljanje.
Zatvaranje i preuređivanje džamija
Većina kineskih muslimana živi na sjeverozapadu zemlje, što uključuje Xinjiang, Qinghai, Gansu i Ningxiju. U većinski muslimanskom selu Liaoqiao, u autonomnoj regiji Ningxia, trima od šest džamija su skinute kupole i minareti, navodi HRW. Ostalima su uništene glavne molitvene dvorane, rečeno je.
Satelitska snimka do koje je došao HRW pokazala je kako je okrugla kupola na džamiji u selu Liaoqiao zamijenjena pagodom u kineskom stilu između listopada 2018. i siječnja 2020.
"Otprilike je 1300 džamija u Ningxiji zatvoreno ili preuređeno od 2020.", rekla je za BBC Hannah Theaker, stručnjakinja za kineske muslimane. Taj broj predstavlja trećinu ukupnog broja džamija u regiji.
"Izgradnja, raspored i financiranje džamija u Kini moraju se strogo nadzirati"
Pod kineskim predsjednikom Xi Jinpingom Komunistička partija nastojala je uskladiti religiju s vlastitom političkom ideologijom i kineskom kulturom.
Godine 2018. središnji komitet Komunističke partije Kine objavio je dokument koji se odnosio na kontrolu i konsolidaciju džamija. Pozvalo je državne vlade da "više ruše i grade manje te ulože napore da se smanji ukupan broj" takvih građevina.
"Izgradnja, raspored i financiranje džamija moraju se strogo nadzirati", navodi se u dokumentu. Takva je represija bila najdugotrajnija i najstroža u Tibetu i Xinjiangu, ali se proširila i na druga područja.
U Kini postoje dvije velike muslimanske etničke skupine. Hui potječu od muslimana koji su u Kinu stigli u 8. stoljeću, za vrijeme dinastije Tang. Druga skupina su Ujguri, koji uglavnom žive u Xinjiangu. Otprilike dvije trećine džamija u Xinjiangu oštećene su ili uništene od 2017., prema izvješću Australskog instituta za stratešku politiku.
Sinizacija
"Općenito govoreći, Ningxia je bila pilot-mjesto za provedbu politike sinizacije i stoga se čini da su i obnove i spajanja započeli u Ningxiji prije nego u drugim provincijama", kaže dr. Theaker, jedna od autorica izvješća o Hui muslimanima s američkim akademikom Davidom Stroupom.
Sinizacija se odnosi na Xijeve napore da transformira vjerska uvjerenja kako bi odražavala kinesku kulturu i društvo. Kineska vlada tvrdi da konsolidacija džamija, što se često događa kada se seljaci presele ili spoje, pomaže smanjiti ekonomski teret muslimana, ali neki Hui muslimani vjeruju da je to dio napora da se njihova lojalnost preusmjeri prema Partiji.
Neki stanovnici su se javno usprotivili ovoj politici sinizacije, ali njihov otpor je do sada bio uzaludan. Tijekom godina mnogi su bili zatvoreni ili pritvoreni nakon sukoba s vlastima oko zatvaranja ili rušenja džamija.
"Nakon uklanjanja vanjskih elemenata iz džamija, lokalne vlasti bi uklonile objekte bitne za vjerske aktivnosti, kao što su dvorane za pranje i podiji za propovjednike", govori Hui aktivist Ma Juu.
"Kada ljudi prestanu ići u džamije, vlasti bi to onda iskoristile kao izgovor za zatvaranje džamija", citiran je u izvješću HRW-a.
"Kina je islamofobna"
"Prije kampanje sinicizacije Hui muslimani su na mnogo načina dobivali podršku i ohrabrenje od države. Kampanja je radikalno suzila prostor u kojem je moguće biti musliman u Kini. Kina ima određenu viziju patriotizma i vjerskih obreda.
To odražava duboko islamofobnu orijentaciju države jer zahtijeva od muslimana da pokažu patriotizam iznad svega i gleda na svaki znak 'stranog' utjecaja kao na prijetnju. Kina je islamofobna zemlja", kazala je dr. Theaker za BBC.
"Arapski i muslimanski čelnici diljem svijeta trebali bi postavljati pitanja i izražavati zabrinutost, rekla je Elaine Pearson, direktorica HRW-a za Aziju.
Vladina kampanja pogodila je i druge etničke i vjerske manjine. Primjerice, Peking je posljednjih mjeseci u službenim diplomatskim dokumentima zamijenio upotrebu "Tibeta" s "Xizang" - imenom regije na mandarinskom. Vlasti su također uklonile križeve s crkava, uhitile pastore i povukle Biblije iz internetskih trgovina.
