Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, komentirajući reakcije koje je izazvala njezina izjava o "sigurnosnim prijetnjama koje dolaze iz nekih dijelova BiH", kazala je kako je stabilnost BiH iznimno važna za Hrvatsku.
"Postoji problem radikalizacije određenih struktura društva, tome sam i sama svjedočila, znam da je toga svjesna i sama islamska zajednica u BiH, trude se izolirati radikale, država pokušava riješiti i pitanje odlaska na bojišta, no mislim da nedostaju dugoročni planovi deradikalizacije. Država može i treba tražiti pomoć islamske zajednice u Hrvatskoj koja se tako dobro uspijeva odmaknuti od bilo kakvih radikalnih pokušaja", kazala je Grabar-Kitarović u intervjuu za HRT.
Bosni i Hercegovini, istaknula je, želi sve najbolje, a posebno će se zalagati za konstitutivno pravo hrvatskog naroda koji se danas osjeća ugroženim, prenosi Hina.
"Stoga im treba pružiti potporu i osnažiti ih", kazala je hrvatska predsjednica.
Govoreći o Republici Srpskoj, ocijenila je da se, realno gledajući, RS ponaša kao zasebni identitet i gotovo kao samostalna država.
"Mislim da ih treba polako vratiti na zemlju", kazala je Grabar-Kitarović.
Naglasila je kako RS nije nastala 9. siječnja, nego je nastala temeljem Daytonskih ugovora.
"Cijeli taj datum ne samo da je veliki falsifikat nego je opet provokacija i jedan veliki mit koji se stvara", istaknula je.
Po njezinim riječima novi referendum koji je najavio Milorad Dodik mogao bi dodatno destabilizirati BiH.
"Međunarodna zajednica je reagirala, ali ne dovoljno čvrsto, i tu su moji napori u međunarodnoj zajednici da se obrati pozornost na BiH. Treba se napraviti nešto dobro, unaprijed spriječiti potencijalne sukobe bilo kakvih razmjera", rekla je Grabar-Kitarović.
Odgovarajući na pitanje o njezinom nedavnom posjetu SAD-u, koji je izazvao dosta pozornosti u hrvatskoj javnosti, Grabar-Kitarović je kazala kako je to bio službeni posjet koji je za cilj imao doznati više o vanjskoj politici novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"Put je bio, apsolutno, službeni. Radilo se o radnom posjetu SAD-u (...) kako bih doznala više o vanjskoj politici novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa te pozicionirala Hrvatsku kao tvorca politike. Trump prije nije djelovao u politici i ne zna se kakve će biti odrednice njegove vanjske politike", kazala je.
Prema njezinim riječima, Hrvatska ne smije čekati da netko nešto napravi pa da se onda tome prilagođava.
"Još kao hrvatska veleposlanica 2008. svjedočila sam tom razdoblju tranzicije između administracije predsjednika (Georgea W.) Busha i (Baracka) Obame i shvatila koliko je to razdoblje bitno za pozicioniranje države", istaknula je Grabar-Kitarović.
Naglasila je da se dolaskom Trumpa otvara sasvim drugi način djelovanja kojem se hitno trebamo prilagoditi, upozorivši da politika Trumpove administracije neće smatrati prostor jugoistoka Europe i Hrvatsku kao jednu od svojih velikih prioriteta jer ovdje nema rata i nema turbulencija.
"Fokusirat će se na Siriju, na Irak, Iran, na odnose s Rusijom i zbog toga je nužno uporno stavljati naglasak na prostor jugoistoka Europe. Jer ako SAD i EU izgube fokus, postoji velika vjerojatnost da će se i dalje komplicirati odnosi među državama i da će se proces pristupanja članstvu EU-a i NATO-a naših susjednih država još više usporiti. Moramo se pozicionirati kao sugovornik, kao susjedna država koja može raditi na stabilnosti i sigurnosti u regiji", ocijenila je šefica hrvatske države.
U SAD-u je, kaže, održala dvadesetak dogovorenih sastanaka s kongresnicima, političarima, analitičarima, pripadnicima nevladinih udruga, prijateljima Hrvatske, poznanicima koji su politički vrlo utjecajni, a putovala je i u Boston i New York kako bi se našla s nekim od Trumpovih bliskih suradnika.
"Razgovarali smo o odrednicama Trumpove vanjske politike, o tome kako Hrvatska u njima može i mora naći svoje mjesto, o našim stavovima u otvorenim pitanjima u susjedstvu i o odnosima sa susjednim državama i njihove integracije. Naravno, fokus je bio i na ukidanje vize za hrvatske državljane, na sklapanju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali i na potencijalima za ulaganja u Hrvatsku", istaknuo je Grabar-Kitarović.
Osvrnula se i na naoružavanje susjedne Srbije, tj. na nabavu Migova 29, kazavši kako na to ne gleda kao na utrku u naoružanju "jer Srbija ima pravo naoružavati se i braniti svoj zračni prostor".
"Nemam ništa protiv njihove suradnje s Rusijom, ali njihove vojne vježbe moraju biti transparentne, kao što su i NATO-ve. Voljela bih da nas informiraju što žele postići time i od koga se to brane", rekla je hrvatska predsjednica.
Naglasila je da Hrvatska nikada nije napala nijedan centimetar srbijanskoga teritorija i da je uvjerena u sposobnosti hrvatskih oružanih snaga da obrane Hrvatsku od bilo kakvih ugroza.
Dodala je kako u vrijeme predsjedničkih izbora Srbija "podilazi vlastitoj javnosti i gradi mitove".
"Postoji problem radikalizacije određenih struktura društva, tome sam i sama svjedočila, znam da je toga svjesna i sama islamska zajednica u BiH, trude se izolirati radikale, država pokušava riješiti i pitanje odlaska na bojišta, no mislim da nedostaju dugoročni planovi deradikalizacije. Država može i treba tražiti pomoć islamske zajednice u Hrvatskoj koja se tako dobro uspijeva odmaknuti od bilo kakvih radikalnih pokušaja", kazala je Grabar-Kitarović u intervjuu za HRT.
Bosni i Hercegovini, istaknula je, želi sve najbolje, a posebno će se zalagati za konstitutivno pravo hrvatskog naroda koji se danas osjeća ugroženim, prenosi Hina.
"Stoga im treba pružiti potporu i osnažiti ih", kazala je hrvatska predsjednica.
Govoreći o Republici Srpskoj, ocijenila je da se, realno gledajući, RS ponaša kao zasebni identitet i gotovo kao samostalna država.
"Mislim da ih treba polako vratiti na zemlju", kazala je Grabar-Kitarović.
Naglasila je kako RS nije nastala 9. siječnja, nego je nastala temeljem Daytonskih ugovora.
"Cijeli taj datum ne samo da je veliki falsifikat nego je opet provokacija i jedan veliki mit koji se stvara", istaknula je.
Po njezinim riječima novi referendum koji je najavio Milorad Dodik mogao bi dodatno destabilizirati BiH.
"Međunarodna zajednica je reagirala, ali ne dovoljno čvrsto, i tu su moji napori u međunarodnoj zajednici da se obrati pozornost na BiH. Treba se napraviti nešto dobro, unaprijed spriječiti potencijalne sukobe bilo kakvih razmjera", rekla je Grabar-Kitarović.
Odgovarajući na pitanje o njezinom nedavnom posjetu SAD-u, koji je izazvao dosta pozornosti u hrvatskoj javnosti, Grabar-Kitarović je kazala kako je to bio službeni posjet koji je za cilj imao doznati više o vanjskoj politici novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"Put je bio, apsolutno, službeni. Radilo se o radnom posjetu SAD-u (...) kako bih doznala više o vanjskoj politici novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa te pozicionirala Hrvatsku kao tvorca politike. Trump prije nije djelovao u politici i ne zna se kakve će biti odrednice njegove vanjske politike", kazala je.
Prema njezinim riječima, Hrvatska ne smije čekati da netko nešto napravi pa da se onda tome prilagođava.
"Još kao hrvatska veleposlanica 2008. svjedočila sam tom razdoblju tranzicije između administracije predsjednika (Georgea W.) Busha i (Baracka) Obame i shvatila koliko je to razdoblje bitno za pozicioniranje države", istaknula je Grabar-Kitarović.
Naglasila je da se dolaskom Trumpa otvara sasvim drugi način djelovanja kojem se hitno trebamo prilagoditi, upozorivši da politika Trumpove administracije neće smatrati prostor jugoistoka Europe i Hrvatsku kao jednu od svojih velikih prioriteta jer ovdje nema rata i nema turbulencija.
"Fokusirat će se na Siriju, na Irak, Iran, na odnose s Rusijom i zbog toga je nužno uporno stavljati naglasak na prostor jugoistoka Europe. Jer ako SAD i EU izgube fokus, postoji velika vjerojatnost da će se i dalje komplicirati odnosi među državama i da će se proces pristupanja članstvu EU-a i NATO-a naših susjednih država još više usporiti. Moramo se pozicionirati kao sugovornik, kao susjedna država koja može raditi na stabilnosti i sigurnosti u regiji", ocijenila je šefica hrvatske države.
U SAD-u je, kaže, održala dvadesetak dogovorenih sastanaka s kongresnicima, političarima, analitičarima, pripadnicima nevladinih udruga, prijateljima Hrvatske, poznanicima koji su politički vrlo utjecajni, a putovala je i u Boston i New York kako bi se našla s nekim od Trumpovih bliskih suradnika.
"Razgovarali smo o odrednicama Trumpove vanjske politike, o tome kako Hrvatska u njima može i mora naći svoje mjesto, o našim stavovima u otvorenim pitanjima u susjedstvu i o odnosima sa susjednim državama i njihove integracije. Naravno, fokus je bio i na ukidanje vize za hrvatske državljane, na sklapanju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali i na potencijalima za ulaganja u Hrvatsku", istaknuo je Grabar-Kitarović.
Osvrnula se i na naoružavanje susjedne Srbije, tj. na nabavu Migova 29, kazavši kako na to ne gleda kao na utrku u naoružanju "jer Srbija ima pravo naoružavati se i braniti svoj zračni prostor".
"Nemam ništa protiv njihove suradnje s Rusijom, ali njihove vojne vježbe moraju biti transparentne, kao što su i NATO-ve. Voljela bih da nas informiraju što žele postići time i od koga se to brane", rekla je hrvatska predsjednica.
Naglasila je da Hrvatska nikada nije napala nijedan centimetar srbijanskoga teritorija i da je uvjerena u sposobnosti hrvatskih oružanih snaga da obrane Hrvatsku od bilo kakvih ugroza.
Dodala je kako u vrijeme predsjedničkih izbora Srbija "podilazi vlastitoj javnosti i gradi mitove".
