Ovisno o vrsti podataka, kriminalci su spremni platiti do 2000 dolara za različite podatke koje mogu iskoristiti za prijevare, ucjene, zaradu i slično.
Podaci poput korisničkih imena i lozinki za brojne servise poput mailova, Facebooka, Twittera, Netflixa, podaci o bankovnim karticama, vozačkim dozvolama, putovnicama i slično tražena su roba na internetu te na Dark Webu hakeri i online kriminalci plaćaju velike svote novca kako bi se domogli tih informacija. Iako mnogi korisnici misle kako su njihova korisničko imena i šifre za npr. Netflix ili Spotify hakerima nevažni jer ne mogu ništa konkretno s njima napraviti, problem je što se često za različite servise koriste ista korisnička imena i lozinke.
Tako da su podaci s Netflixa kriminalcima možda ulaznica u vaš profil na Facebooku ili inbox maila gdje se mogu pronaći dragocjene informacije poput novih šifri i drugih osjetljivih podataka (npr. u mailovima korisnici nekada drže preslike osobnih iskaznica, bankovnih kartica, putovnica i slično), osobnih fotografija i videozapisa i slično.
Ti se podaci dalje mogu iskoristiti za ucjene (zamislite u kakvim problemima bi se mogli naći ako bi se hakeri dokopali intimnih fotografija i tražili novac kako te fotografije ne bi objavili na internetu), a jasno je koliko štetu mogu napraviti ako se dokopaju podataka s osobne iskaznice i bankovnih kartica.
Sigurnosni stručnjaci kompanije Experian, na temelju podataka s Dark Weba iz protekle dvije godine objavili su najtraženije podatke među hakerima i kriminalcima te njihov cjenik.
Pošto podaci?
Cifre koje se najčešće plaćaju za podatke iznose od jednog pa do 2 tisuće dolara, a za jedan dolar prodaju se podaci o identifikacijskom broju (social security broj u SAD-u) i općenito korisnička imena i šifre za nefinancijske servise. Ovakvi podaci, odnosno korisnička imena i šifre za servise za plaćanje poput npr. Paypala kupuju se po cijeni od 20 pa di 200 dolara, dok se informacije o kreditnim ili debitnim karticama plaćaju od 5 do 110 dolara – cijena s CCV brojem skuplja je za 5 dolara, a za 15 dolara više prodaju se i ostali podaci o banci koja je izdala te kartice.
Podaci za pretplatničke servise prodaju se po cijeni od 1 do 10 dolara, 20 dolara koštaju informacije o vozačkoj dozvoli, dok se za 30 dolara može se dobiti paket informacija o korisnicima (identifikacijski broj, adresa i drugi hakerima zanimljivi podaci).
Malo veće cifre potrebno je platiti za informacije o diplomi (između 100 i 400 dolara), medicinskim podacima (do tisuću dolara, no ovisi o kakvim je podacima riječ), dok najbolje kotira američka putovnica koja se na Dark Webu plaća između 1000 i 2000 dolara.
Ono što je važno napomenuti jest kako je veliki broj prijevara počinjen koristeći podatke ukradene prije dvije do šest godina, tako da je iznimno važno mijenjati šifre i koristiti složene šifre. Također, treba biti jako oprezan oko podataka koje se objavljuju na društvenim mrežama jer npr. ako imate otvoreni profil na Facebooku i objavljujete puno informacija, samo na temelju toga mogu se doznati podaci o rođendanima vas i vaših bližnjih, o imenima djece, adresi na kojoj stanujete i brojni slični podaci kojima nije mjesto na internetu, pogotovo ne na javnim profilima na Facebooku, prenosi Zimo.hr.
Podaci poput korisničkih imena i lozinki za brojne servise poput mailova, Facebooka, Twittera, Netflixa, podaci o bankovnim karticama, vozačkim dozvolama, putovnicama i slično tražena su roba na internetu te na Dark Webu hakeri i online kriminalci plaćaju velike svote novca kako bi se domogli tih informacija. Iako mnogi korisnici misle kako su njihova korisničko imena i šifre za npr. Netflix ili Spotify hakerima nevažni jer ne mogu ništa konkretno s njima napraviti, problem je što se često za različite servise koriste ista korisnička imena i lozinke.
Tako da su podaci s Netflixa kriminalcima možda ulaznica u vaš profil na Facebooku ili inbox maila gdje se mogu pronaći dragocjene informacije poput novih šifri i drugih osjetljivih podataka (npr. u mailovima korisnici nekada drže preslike osobnih iskaznica, bankovnih kartica, putovnica i slično), osobnih fotografija i videozapisa i slično.
Ti se podaci dalje mogu iskoristiti za ucjene (zamislite u kakvim problemima bi se mogli naći ako bi se hakeri dokopali intimnih fotografija i tražili novac kako te fotografije ne bi objavili na internetu), a jasno je koliko štetu mogu napraviti ako se dokopaju podataka s osobne iskaznice i bankovnih kartica.
Sigurnosni stručnjaci kompanije Experian, na temelju podataka s Dark Weba iz protekle dvije godine objavili su najtraženije podatke među hakerima i kriminalcima te njihov cjenik.
Pošto podaci?
Cifre koje se najčešće plaćaju za podatke iznose od jednog pa do 2 tisuće dolara, a za jedan dolar prodaju se podaci o identifikacijskom broju (social security broj u SAD-u) i općenito korisnička imena i šifre za nefinancijske servise. Ovakvi podaci, odnosno korisnička imena i šifre za servise za plaćanje poput npr. Paypala kupuju se po cijeni od 20 pa di 200 dolara, dok se informacije o kreditnim ili debitnim karticama plaćaju od 5 do 110 dolara – cijena s CCV brojem skuplja je za 5 dolara, a za 15 dolara više prodaju se i ostali podaci o banci koja je izdala te kartice.
Podaci za pretplatničke servise prodaju se po cijeni od 1 do 10 dolara, 20 dolara koštaju informacije o vozačkoj dozvoli, dok se za 30 dolara može se dobiti paket informacija o korisnicima (identifikacijski broj, adresa i drugi hakerima zanimljivi podaci).
Malo veće cifre potrebno je platiti za informacije o diplomi (između 100 i 400 dolara), medicinskim podacima (do tisuću dolara, no ovisi o kakvim je podacima riječ), dok najbolje kotira američka putovnica koja se na Dark Webu plaća između 1000 i 2000 dolara.
Ono što je važno napomenuti jest kako je veliki broj prijevara počinjen koristeći podatke ukradene prije dvije do šest godina, tako da je iznimno važno mijenjati šifre i koristiti složene šifre. Također, treba biti jako oprezan oko podataka koje se objavljuju na društvenim mrežama jer npr. ako imate otvoreni profil na Facebooku i objavljujete puno informacija, samo na temelju toga mogu se doznati podaci o rođendanima vas i vaših bližnjih, o imenima djece, adresi na kojoj stanujete i brojni slični podaci kojima nije mjesto na internetu, pogotovo ne na javnim profilima na Facebooku, prenosi Zimo.hr.
