Početkom 2025. godine SAD se suočava s ključnim pitanjem migracijske politike. Javna rasprava, posebice o migracijama preko južne granice, intenzivirala se nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću i zbog retorike utjecajnih osoba poput Elona Muska.
Dok vladajući predstavljaju migracije prvenstveno kao sigurnosnu prijetnju na koju je potrebno vojno odgovoriti, stvarnost je složenija. Suvremeni migracijski trendovi oblikovani su isprepletenim utjecajima oružanih sukoba i ekoloških katastrofa – od kojih su mnogi povezani s odlukama američke vanjske politike.
Istraživanje Sveučilišta Brown kaže da su američki ratovi nakon 11. rujna na Bliskom istoku i u dijelu Azije utjecali na raseljavanje više od 30 milijuna ljudi, dok se zbog klimatskih promjena godišnje seli preko 20 milijuna ljudi. Više o svemu slijedi u tekstu ispod.
Trump zaoštrio retoriku prema migrantima
Od povratka u Bijelu kuću predsjednik Trump uveo je restriktivne imigracijske politike, uključujući proglašenje "izvanrednog stanja" na južnoj granici. Ovaj pristup nastavak je retorike iz njegovog prvog mandata kad je obećao "najveći program deportacije", "slanje vojske na južnu granicu kako bi zaustavio invaziju" i gradnju zida duž granice s Meksikom.
Prikazivanje migracija kao "invazije" stvara ratni kontekst i za kretanje običnih ljudi.
Musk kaže da SAD čeka napad gori od onog 11. rujna
Elon Musk također širi narative o migracijama kao prijetnji upozoravajući da bi SAD mogao doživjeti teroristički napad sličan onom 11. rujna ako se ne riješi "kriza na južnoj granici". Također je tvrdio da je građanski rat u Europi "neizbježan" zbog migracija, što je izazvalo oštru reakciju britanskog premijera i drugih političara.
"Ova administracija uvozi glasače i stvara prijetnju nacionalnoj sigurnosti dopuštajući neprovjerene ilegalne imigrante. Vrlo je vjerojatno da se postavljaju temelji za nešto puno gore od napada 11. rujna. Samo je pitanje vremena", napisao je Musk prije godinu dana na svojoj društvenoj mreži X.
Godišnje se preko 20 milijuna ljudi preseli zbog klimatskih promjena
Klimatolozi i međunarodne organizacije sve više prepoznaju okolišne čimbenike kao glavne pokretače ljudskog raseljavanja.
Učinci klimatskih promjena već prisiljavaju ljude na selidbu diljem svijeta. Institut za političke studije ističe da klimatski utjecaji poput suše, nedostatka resursa i ekstremnih vremenskih događaja čine dijelove svijeta nenastanjivima, djelujući kao "potisni faktori" migracija.
Između 2008. i 2015. godine u prosjeku je 21.5 milijuna ljudi godišnje bilo raseljeno zbog "klimatskih opasnosti". Procjene predviđaju da će oko 200 milijuna ljudi biti raseljeno do sredine stoljeća zbog klimatskih promjena, a izvješće iz 2022. predviđa čak 1.2 milijarde raseljenih do 2050. godine.
Istraživanja naglašavaju da će klimatske promjene nerazmjerno pogoditi najmanje razvijene zemlje svijeta, koje su minimalno pridonijele globalnim emisijama. SAD kao najveći povijesni zagađivač snosi veliku odgovornost za rješavanje ove krize.
Zbog američkih ratova nakon 11.9. raseljeno je preko 37 milijuna ljudi
Prema istraživanju projekta Troškovi rata, koje provodi Institut Watson za međunarodne i javne poslove pri Sveučilištu Brown, američki ratovi nakon 11. rujna prisilno su raselili najmanje 37 milijuna ljudi iz Afganistana, Iraka, Pakistana, Jemena, Somalije, Filipina, Libije i Sirije. Ova konzervativna procjena mogla bi u stvarnosti dosezati 48-59 milijuna ljudi.
Rat u Afganistanu zorno prikazuje složenu povezanost između američke vojne intervencije i migracija. Nakon dvadeset godina rata i američkog povlačenja 2021. godine tisuće afganistanskih izbjeglica čekale su u vojnim bazama ili trećim zemljama.
Situacija je podsjećala na posljedice Vijetnamskog rata, kad je predsjednik Ford priznao moralnu obvezu prema Vijetnamcima ostavljenima u opasnosti nakon američkog povlačenja.
Povezanost klime, sukoba i migracija
Odnos između klimatskih promjena, sukoba i migracija čini složenu mrežu u kojoj svaki faktor može pojačati one druge.
Sukob u Darfuru često se naziva "prvim modernim sukobom klimatskih promjena", što je naglašeno u UNEP-ovom izvješću iz 2007., a podržao ga je i Ban Ki Moon tvrdeći da je nasilje ukorijenjeno u suši koja je započela 1980-ih. Analiza u Adelphi Papers (IISS, 2009.) dodatno podupire ovu povezanost.
Klimatske promjene utječu na migracije kroz postupnu degradaciju okoliša i iznenadne prirodne katastrofe. U nekim slučajevima okolišni stres pridonosi sukobima oko oskudnijih resursa, što potiče daljnje raseljavanje. Okolišni stres je naziv za skup negativnih utjecaja iz okoline koji mogu izazvati fiziološke, psihološke ili emocionalne reakcije kod ljudi, životinja i biljaka.
Umjesto rješavanja ove složene dinamike, mnoge bogate nacije odgovorile su militarizacijom granica. Američka granična i imigracijska kontrola prošla je kroz vojnu eskalaciju pretvarajući granicu u "zamišljenu ratnu zonu" s napuhanim proračunom koji financira naoružane službenike i napredne tehnologije nadzora.
Etička pitanja i međunarodna odgovornost
Papa Franjo uputio je oštru kritiku Trumpovoj administraciji zbog masovne deportacije migranata u veljači 2025. upozoravajući da prisilno uklanjanje ljudi samo zbog njihovog ilegalnog statusa oduzima njihovo dostojanstvo. Priznajući da nacije imaju pravo na samoobranu, Franjo je naglasio štetu od deportacije ljudi koji su pobjegli od siromaštva, nesigurnosti ili uništavanja okoliša.
"Potičem sve vjernike Katoličke crkve da ne pokleknu pred narativima koji diskriminiraju i uzrokuju nepotrebnu patnju naše braće i sestara migranata i izbjeglica", napisao je Papa ranije ove godine. "Ono što se gradi na temelju sile, a ne na istini o jednakosti u dostojanstvu svakog ljudskog bića, počinje loše i završit će loše", dodao je.
Liječnici bez granica upozorili su na očekivane humanitarne posljedice Trumpovih izvršnih naredbi pozivajući na "razvoj sigurnih i humanih migracijskih politika".
Institut za političke studije tvrdi: "Nakon što je odigrao tako nerazmjerno veliku ulogu u uzrokovanju [klimatske] krize, SAD snosi nerazmjeran dio odgovornosti za njezino rješavanje, uključujući dug prema raseljenim ljudima diljem svijeta."
SAD ne može pobjeći od odgovornosti
Masovne migracije kompleksne su pojave, a SAD teško može pobjeći od svoje uloge u njima. 37 milijuna ljudi raseljenih u ratovima nakon 11. rujna uz američko sudjelovanje i projicirane stotine milijuna ljudi koji bi mogli biti raseljeni zbog klimatskih promjena predstavljaju humanitarne izazove koji su složeniji od pitanja zaštite granica.
SAD, s obzirom na svoj povijesni doprinos u emisijama ugljika i raseljavanju zbog sukoba, snosi posebnu odgovornost. Kao što je predsjednik Ford priznao obvezu prema vijetnamskim izbjeglicama, današnji kreatori politika suočavaju se sa sličnim obvezama prema onima koji su raseljeni nakon američkih vojnih intervencija i klimatskih utjecaja.
Dok vladajući predstavljaju migracije prvenstveno kao sigurnosnu prijetnju na koju je potrebno vojno odgovoriti, stvarnost je složenija. Suvremeni migracijski trendovi oblikovani su isprepletenim utjecajima oružanih sukoba i ekoloških katastrofa – od kojih su mnogi povezani s odlukama američke vanjske politike.
Istraživanje Sveučilišta Brown kaže da su američki ratovi nakon 11. rujna na Bliskom istoku i u dijelu Azije utjecali na raseljavanje više od 30 milijuna ljudi, dok se zbog klimatskih promjena godišnje seli preko 20 milijuna ljudi. Više o svemu slijedi u tekstu ispod.
Trump zaoštrio retoriku prema migrantima
Od povratka u Bijelu kuću predsjednik Trump uveo je restriktivne imigracijske politike, uključujući proglašenje "izvanrednog stanja" na južnoj granici. Ovaj pristup nastavak je retorike iz njegovog prvog mandata kad je obećao "najveći program deportacije", "slanje vojske na južnu granicu kako bi zaustavio invaziju" i gradnju zida duž granice s Meksikom.
Prikazivanje migracija kao "invazije" stvara ratni kontekst i za kretanje običnih ljudi.
Musk kaže da SAD čeka napad gori od onog 11. rujna
Elon Musk također širi narative o migracijama kao prijetnji upozoravajući da bi SAD mogao doživjeti teroristički napad sličan onom 11. rujna ako se ne riješi "kriza na južnoj granici". Također je tvrdio da je građanski rat u Europi "neizbježan" zbog migracija, što je izazvalo oštru reakciju britanskog premijera i drugih političara.
"Ova administracija uvozi glasače i stvara prijetnju nacionalnoj sigurnosti dopuštajući neprovjerene ilegalne imigrante. Vrlo je vjerojatno da se postavljaju temelji za nešto puno gore od napada 11. rujna. Samo je pitanje vremena", napisao je Musk prije godinu dana na svojoj društvenoj mreži X.
Godišnje se preko 20 milijuna ljudi preseli zbog klimatskih promjena
Klimatolozi i međunarodne organizacije sve više prepoznaju okolišne čimbenike kao glavne pokretače ljudskog raseljavanja.
Učinci klimatskih promjena već prisiljavaju ljude na selidbu diljem svijeta. Institut za političke studije ističe da klimatski utjecaji poput suše, nedostatka resursa i ekstremnih vremenskih događaja čine dijelove svijeta nenastanjivima, djelujući kao "potisni faktori" migracija.
Između 2008. i 2015. godine u prosjeku je 21.5 milijuna ljudi godišnje bilo raseljeno zbog "klimatskih opasnosti". Procjene predviđaju da će oko 200 milijuna ljudi biti raseljeno do sredine stoljeća zbog klimatskih promjena, a izvješće iz 2022. predviđa čak 1.2 milijarde raseljenih do 2050. godine.
Istraživanja naglašavaju da će klimatske promjene nerazmjerno pogoditi najmanje razvijene zemlje svijeta, koje su minimalno pridonijele globalnim emisijama. SAD kao najveći povijesni zagađivač snosi veliku odgovornost za rješavanje ove krize.
Zbog američkih ratova nakon 11.9. raseljeno je preko 37 milijuna ljudi
Prema istraživanju projekta Troškovi rata, koje provodi Institut Watson za međunarodne i javne poslove pri Sveučilištu Brown, američki ratovi nakon 11. rujna prisilno su raselili najmanje 37 milijuna ljudi iz Afganistana, Iraka, Pakistana, Jemena, Somalije, Filipina, Libije i Sirije. Ova konzervativna procjena mogla bi u stvarnosti dosezati 48-59 milijuna ljudi.
Rat u Afganistanu zorno prikazuje složenu povezanost između američke vojne intervencije i migracija. Nakon dvadeset godina rata i američkog povlačenja 2021. godine tisuće afganistanskih izbjeglica čekale su u vojnim bazama ili trećim zemljama.
Situacija je podsjećala na posljedice Vijetnamskog rata, kad je predsjednik Ford priznao moralnu obvezu prema Vijetnamcima ostavljenima u opasnosti nakon američkog povlačenja.
Povezanost klime, sukoba i migracija
Odnos između klimatskih promjena, sukoba i migracija čini složenu mrežu u kojoj svaki faktor može pojačati one druge.
Sukob u Darfuru često se naziva "prvim modernim sukobom klimatskih promjena", što je naglašeno u UNEP-ovom izvješću iz 2007., a podržao ga je i Ban Ki Moon tvrdeći da je nasilje ukorijenjeno u suši koja je započela 1980-ih. Analiza u Adelphi Papers (IISS, 2009.) dodatno podupire ovu povezanost.
Klimatske promjene utječu na migracije kroz postupnu degradaciju okoliša i iznenadne prirodne katastrofe. U nekim slučajevima okolišni stres pridonosi sukobima oko oskudnijih resursa, što potiče daljnje raseljavanje. Okolišni stres je naziv za skup negativnih utjecaja iz okoline koji mogu izazvati fiziološke, psihološke ili emocionalne reakcije kod ljudi, životinja i biljaka.
Umjesto rješavanja ove složene dinamike, mnoge bogate nacije odgovorile su militarizacijom granica. Američka granična i imigracijska kontrola prošla je kroz vojnu eskalaciju pretvarajući granicu u "zamišljenu ratnu zonu" s napuhanim proračunom koji financira naoružane službenike i napredne tehnologije nadzora.
Etička pitanja i međunarodna odgovornost
Papa Franjo uputio je oštru kritiku Trumpovoj administraciji zbog masovne deportacije migranata u veljači 2025. upozoravajući da prisilno uklanjanje ljudi samo zbog njihovog ilegalnog statusa oduzima njihovo dostojanstvo. Priznajući da nacije imaju pravo na samoobranu, Franjo je naglasio štetu od deportacije ljudi koji su pobjegli od siromaštva, nesigurnosti ili uništavanja okoliša.
"Potičem sve vjernike Katoličke crkve da ne pokleknu pred narativima koji diskriminiraju i uzrokuju nepotrebnu patnju naše braće i sestara migranata i izbjeglica", napisao je Papa ranije ove godine. "Ono što se gradi na temelju sile, a ne na istini o jednakosti u dostojanstvu svakog ljudskog bića, počinje loše i završit će loše", dodao je.
Liječnici bez granica upozorili su na očekivane humanitarne posljedice Trumpovih izvršnih naredbi pozivajući na "razvoj sigurnih i humanih migracijskih politika".
Institut za političke studije tvrdi: "Nakon što je odigrao tako nerazmjerno veliku ulogu u uzrokovanju [klimatske] krize, SAD snosi nerazmjeran dio odgovornosti za njezino rješavanje, uključujući dug prema raseljenim ljudima diljem svijeta."
SAD ne može pobjeći od odgovornosti
Masovne migracije kompleksne su pojave, a SAD teško može pobjeći od svoje uloge u njima. 37 milijuna ljudi raseljenih u ratovima nakon 11. rujna uz američko sudjelovanje i projicirane stotine milijuna ljudi koji bi mogli biti raseljeni zbog klimatskih promjena predstavljaju humanitarne izazove koji su složeniji od pitanja zaštite granica.
SAD, s obzirom na svoj povijesni doprinos u emisijama ugljika i raseljavanju zbog sukoba, snosi posebnu odgovornost. Kao što je predsjednik Ford priznao obvezu prema vijetnamskim izbjeglicama, današnji kreatori politika suočavaju se sa sličnim obvezama prema onima koji su raseljeni nakon američkih vojnih intervencija i klimatskih utjecaja.
