Energetska pića odnosno gazirana pića s dodatkom kofeina česta su pojava na tržištu. Zbog svojih šarenih pakiranja i slatkog okusa, veoma su privlačna djeci (ali i odraslima).
I dok je njihov utjecaj na odrasle osobe dobro poznat, znanstvenici iz Južne Koreje i SAD-a željeli su utvrditi kako utječu na djecu.
Studija objavljena u časopisu Uporaba i zlouporaba tvari, proučavala je više od 2000 djece u SAD-u u dobi od devet do deset godina te kako konzumacija energetskih pića utječe na njihovo ponašanje.
Loša radna memorija
Znanstvenici su otkrili kako djeca koja svakodnevno piju gazirana pića s kofeinom impulzivnija, imaju lošu radnu memoriju - i, što zabrinjava, vjerojatnije je da će pokušati piti alkohol u mlađoj dobi.
Naša otkrića upućuju na to da dnevna konzumacija gaziranih sokova s kofeinom kod djece utječe i na ranije korištenje zabranjenih tvari u bliskoj budućnosti, rekla je studentica psihologije Nacionalnog sveučilišta u Seulu i glavna autorica studije Mina Kwon.
Jedno od mogućih objašnjenja je da bi tvari sadržane u gaziranom piću s kofeinom (kofein i šećer) mogle izazvati toksikološki učinak na mozak, čineći pojedinca osjetljivijim na pojačavajuće učinke težih supstanci poput alkohola.
Istraživački tim ispitao je podatke Nacionalnog instituta za zdravlje objavljene u Studiji kognitivnog razvoja mozga adolescenata i proveli statističku analizu kako bi vidjeli postoji li korelacija između svakodnevnog pijenja gaziranih pića s kofeinom i dobro poznatih čimbenika rizika od zlouporabe tvari poput slabijeg pamćenja, visoke impulzivnosti i nenormalnog procesuiranja nagrada.
Moždana (ne)aktivnosti
Također su ispitali moždanu aktivnost djece koja su zamoljena da obave određene zadatke kako bi procijenili njihovu radnu memoriju i razinu impulzivnosti.
Istraživači su otkrili da su djeca koja su svakodnevno pila energetska i gazirana pića bila povezana s neurobihevioralnim čimbenicima rizika za zlouporabu supstanci, kao što su viši rezultati impulzivnosti i slabija radna memorija.
Također su otkrili da je kod ove djece dvostruko veća vjerojatnost da će probati i početi piti alkohol u roku od godine dana.
Prvi korak prema alkoholu
Njihovo istraživanje sugerira da su pića s kofeinom prvi korak prema konzumaciji alkohola.
Jedno od mogućih objašnjenja je da su tvari sadržane u gaziranim pićima s kofeinom (kofein i šećer) mogle imati neurofiziološke učinke i potaknuti redovite konzumente gaziranih sokova da probaju alkohol u roku od 12 mjeseci, napisali su znanstvenici.
No, znanstvenici upozoravaju da su djeca koja nastave koristiti jače tvari već genetski predisponirana za ovisnička ponašanja. Naime, dijete bi već moglo imati lošu kontrolu impulsa prije nego što uopće isproba gazirana pića.
Tim je pozvao na daljnja istraživanja kako bi se otkrili svi čimbenici rizika, a istovremeno se zalaže za određivanje sigurne, preporučene doze gaziranih pića s kofeinom za djecu.
Ne postoji konsenzus o sigurnoj dozi kofeina kod djece, a neka bi djeca mogla biti osjetljivija na štetne učinke povezane s čestim konzumiranjem kofeina od druge, rekao je glavni istraživač i profesor Woo-Young Ahn sa Sveučilišta u Seulu.
I dok je njihov utjecaj na odrasle osobe dobro poznat, znanstvenici iz Južne Koreje i SAD-a željeli su utvrditi kako utječu na djecu.
Studija objavljena u časopisu Uporaba i zlouporaba tvari, proučavala je više od 2000 djece u SAD-u u dobi od devet do deset godina te kako konzumacija energetskih pića utječe na njihovo ponašanje.
Loša radna memorija
Znanstvenici su otkrili kako djeca koja svakodnevno piju gazirana pića s kofeinom impulzivnija, imaju lošu radnu memoriju - i, što zabrinjava, vjerojatnije je da će pokušati piti alkohol u mlađoj dobi.
Naša otkrića upućuju na to da dnevna konzumacija gaziranih sokova s kofeinom kod djece utječe i na ranije korištenje zabranjenih tvari u bliskoj budućnosti, rekla je studentica psihologije Nacionalnog sveučilišta u Seulu i glavna autorica studije Mina Kwon.
Jedno od mogućih objašnjenja je da bi tvari sadržane u gaziranom piću s kofeinom (kofein i šećer) mogle izazvati toksikološki učinak na mozak, čineći pojedinca osjetljivijim na pojačavajuće učinke težih supstanci poput alkohola.
Istraživački tim ispitao je podatke Nacionalnog instituta za zdravlje objavljene u Studiji kognitivnog razvoja mozga adolescenata i proveli statističku analizu kako bi vidjeli postoji li korelacija između svakodnevnog pijenja gaziranih pića s kofeinom i dobro poznatih čimbenika rizika od zlouporabe tvari poput slabijeg pamćenja, visoke impulzivnosti i nenormalnog procesuiranja nagrada.
Moždana (ne)aktivnosti
Također su ispitali moždanu aktivnost djece koja su zamoljena da obave određene zadatke kako bi procijenili njihovu radnu memoriju i razinu impulzivnosti.
Istraživači su otkrili da su djeca koja su svakodnevno pila energetska i gazirana pića bila povezana s neurobihevioralnim čimbenicima rizika za zlouporabu supstanci, kao što su viši rezultati impulzivnosti i slabija radna memorija.
Također su otkrili da je kod ove djece dvostruko veća vjerojatnost da će probati i početi piti alkohol u roku od godine dana.
Prvi korak prema alkoholu
Njihovo istraživanje sugerira da su pića s kofeinom prvi korak prema konzumaciji alkohola.
Jedno od mogućih objašnjenja je da su tvari sadržane u gaziranim pićima s kofeinom (kofein i šećer) mogle imati neurofiziološke učinke i potaknuti redovite konzumente gaziranih sokova da probaju alkohol u roku od 12 mjeseci, napisali su znanstvenici.
No, znanstvenici upozoravaju da su djeca koja nastave koristiti jače tvari već genetski predisponirana za ovisnička ponašanja. Naime, dijete bi već moglo imati lošu kontrolu impulsa prije nego što uopće isproba gazirana pića.
Tim je pozvao na daljnja istraživanja kako bi se otkrili svi čimbenici rizika, a istovremeno se zalaže za određivanje sigurne, preporučene doze gaziranih pića s kofeinom za djecu.
Ne postoji konsenzus o sigurnoj dozi kofeina kod djece, a neka bi djeca mogla biti osjetljivija na štetne učinke povezane s čestim konzumiranjem kofeina od druge, rekao je glavni istraživač i profesor Woo-Young Ahn sa Sveučilišta u Seulu.
