U Turskoj, za razliku od Sirije, nema rata, ali to nije povećalo sigurnost njezinih stanovnika, pokazao je razorni potres ovog ponedjeljka. Iako stručnjaci upozoravaju da ne treba žuriti s donošenjem zaključaka, vjerojatnim razlogom, ili barem dijelom razloga, smatra se loša gradnja.
New York Times prisjetio se intervjua koji je časopisu Scientific American dao Ross Stein, seizmolog i izvršni direktor tvrtke Temblor koja se bavi procjenom rizika od potresa. Stein je nakon strašnog potresa 1999. godine posjetio jednu oštećenu tursku tvornicu. Iz jednog razrovanog zida virio je stiropor. "Svijet bi bio sigurnije mjesto da je beton proziran. U tome leži problem: previše je lako varati", poentirao je, prenosi Jutarnji list.
Siromaštvo i korupcija
I mnogi Turci pitaju se kako je moguće da su neke zgrade ostale stajati, a druge, odmah pokraj njih, srušile su se poput kula od karata. Turska je nakon velikog potresa u industrijaliziranom zapadnom dijelu zemlje uvela poreze namijenjene prevenciji i pomoći nakon potresa, a 2007. postrožila je zakone o gradnji. Međutim, pitanje je koliko su ih građevinari poštivali. Naime, zakoni su jedno, a poštivanje i nadzor drugo.
Turska nije jedina zemlja čiji su se stanovnici opekli na lošoj politici. U članku pod naslovom "Korupcija ubija" iz 2011. u časopisu Nature američki seizmolozi podastiru dokaze da se 83 posto smrtnih slučajeva od potresa dogodi u siromašnim zemljama. Međutim, često zemlje nisu toliko siromašne koliko su korumpirane.
Kao primjer navode potres u Ciudad de Mexicu 2017. godine kada se u glavnom gradu srušilo nekoliko zgrada, a poginulo nekoliko stotina ljudi. Meksički zakoni za zaštitu od potresa pritom su jedni od najboljih na svijetu, a mnoge od srušenih zgrada bile su novije gradnje, podignute nakon što su stroge mjere bile na snazi. Kasnija istraga pokazala je da su građevinari podmitili gradsku upravu kako bi mogli jeftino graditi zgrade.
Tri dana nakon katastrofalnog potresa jača gnjev Turaka zbog standarda gradnje i mogućnosti da je upravo neodgovorna gradnja kriva za toliki broj žrtava i devastaciju. BBC javlja kako je potvrdio primjere nedavno sagrađenih zgrada koje su se srušile u velikom potresu. Jedna zgrada u gradu Malatyji, čije je urušavanje uhvaćeno kamerom, dovršena je prošle godine, navodno u skladu s protupotresnim smjernicama.
Na društvenim mrežama pojavio se oglas za prodaju stanova u zgradi na kojem investitor tvrdi da su korišteni prvoklasni materijali. Među uništenim novim zgradama je i dio nebodera u gradu Iskenderunu. Građevinska tvrtka koje ju je sagradila navodi da je dovršena 2019. godine, a BBC objavljuje da je potvrdio lokaciju fotografije prije i poslije te da je prema svemu sudeći riječ o istoj zgradi.
Kontaktirali su i izvođača radova i naveli da još čekaju odgovor. BBC je verificirao informacije o zgradi u Antalyji koja je otvorena za korištenje 2019. godine. "Ova se zgrada posebice ističe u odnosu na druge u smislu lokacije i kvalitete gradnje", govori vlasnik kompanije koja ju je sagradila na otvorenju 2019. godine, prema snimci do koje je došao BBC. Na slici od ovog tjedna vidi se da je stambeni kompleks gotovo u potpunosti srušen.
Bukte rasprave
Potres koji je pogodio Tursku u ponedjeljak bio je izuzetno snažan, ali stručnjaci kažu da su mnoge zgrade, pogotovo one novije gradnje, trebale bolje izdržati trešnju.
"Ovo nije nužno bio takav potres koji je neizbježno mogao srušiti konstrukcije", komentirao je za BBC David Alexander, profesor za izvanredno planiranje i upravljanje s University Collegea London.
U raspravama koje bukte nakon potresa iznose se šokantni detalji, poput onih da je nadležno ministarstvo 2018. u jednom izvještaju otkrilo da je više od 50 posto građevina u Turskoj - oko 13 milijuna zgrada - sagrađeno na način koji krši postojeća pravila. Još je šokantniji podatak koji iznosi Pelin Pinar Giritlioğlu, predstavnica komora turskih inženjera, arhitekata i urbanista, o tome da je 75.000 zgrada na potresom pogođenom području dobilo tzv. građevinsku amnestiju. Riječ je o izuzeću od plaćanja globe zbog gradnje bez potrebnih certifikata o sigurnosti zgrade. Poznati turski geolog Celâl Şengör ranije ove godine komentirao je da je davanje građevinskih amnestija jednako zločinu.
Sigurnost ljudi
Prijašnji izvještaji o stanju turskih zgrada pokazali su da je više od trećine građevina u zemlji u lošem stanju. Krov im prokišnjava, zidovi su vlažni, a prozori istrunuli. Siromašni stanovnici Turske žive u više od 60 posto takvih građevina, što govori da su siromašni ranjiviji na prirodne katastrofe poput potresa magnitude 7,8 po Richteru.
Međutim, snimke novih i navodno kvalitetnih građevina pokazuju da su mnogi građevinari zbog profita bili voljni žrtvovati sigurnost ljudi kojima su prodali stanove na području koje je vrlo izloženo potresima. Ministarstvo graditeljstva na upit medija odgovorilo je da dobiva prijave i istražuje navode kako bi se utvrdili propusti. "Sve građevine koje smo mi podigli odoljele su potresu", poručilo je Ministarstvo, prenosi Jutarnji list
New York Times prisjetio se intervjua koji je časopisu Scientific American dao Ross Stein, seizmolog i izvršni direktor tvrtke Temblor koja se bavi procjenom rizika od potresa. Stein je nakon strašnog potresa 1999. godine posjetio jednu oštećenu tursku tvornicu. Iz jednog razrovanog zida virio je stiropor. "Svijet bi bio sigurnije mjesto da je beton proziran. U tome leži problem: previše je lako varati", poentirao je, prenosi Jutarnji list.
Siromaštvo i korupcija
I mnogi Turci pitaju se kako je moguće da su neke zgrade ostale stajati, a druge, odmah pokraj njih, srušile su se poput kula od karata. Turska je nakon velikog potresa u industrijaliziranom zapadnom dijelu zemlje uvela poreze namijenjene prevenciji i pomoći nakon potresa, a 2007. postrožila je zakone o gradnji. Međutim, pitanje je koliko su ih građevinari poštivali. Naime, zakoni su jedno, a poštivanje i nadzor drugo.
Turska nije jedina zemlja čiji su se stanovnici opekli na lošoj politici. U članku pod naslovom "Korupcija ubija" iz 2011. u časopisu Nature američki seizmolozi podastiru dokaze da se 83 posto smrtnih slučajeva od potresa dogodi u siromašnim zemljama. Međutim, često zemlje nisu toliko siromašne koliko su korumpirane.
Kao primjer navode potres u Ciudad de Mexicu 2017. godine kada se u glavnom gradu srušilo nekoliko zgrada, a poginulo nekoliko stotina ljudi. Meksički zakoni za zaštitu od potresa pritom su jedni od najboljih na svijetu, a mnoge od srušenih zgrada bile su novije gradnje, podignute nakon što su stroge mjere bile na snazi. Kasnija istraga pokazala je da su građevinari podmitili gradsku upravu kako bi mogli jeftino graditi zgrade.
Tri dana nakon katastrofalnog potresa jača gnjev Turaka zbog standarda gradnje i mogućnosti da je upravo neodgovorna gradnja kriva za toliki broj žrtava i devastaciju. BBC javlja kako je potvrdio primjere nedavno sagrađenih zgrada koje su se srušile u velikom potresu. Jedna zgrada u gradu Malatyji, čije je urušavanje uhvaćeno kamerom, dovršena je prošle godine, navodno u skladu s protupotresnim smjernicama.
Na društvenim mrežama pojavio se oglas za prodaju stanova u zgradi na kojem investitor tvrdi da su korišteni prvoklasni materijali. Među uništenim novim zgradama je i dio nebodera u gradu Iskenderunu. Građevinska tvrtka koje ju je sagradila navodi da je dovršena 2019. godine, a BBC objavljuje da je potvrdio lokaciju fotografije prije i poslije te da je prema svemu sudeći riječ o istoj zgradi.
Kontaktirali su i izvođača radova i naveli da još čekaju odgovor. BBC je verificirao informacije o zgradi u Antalyji koja je otvorena za korištenje 2019. godine. "Ova se zgrada posebice ističe u odnosu na druge u smislu lokacije i kvalitete gradnje", govori vlasnik kompanije koja ju je sagradila na otvorenju 2019. godine, prema snimci do koje je došao BBC. Na slici od ovog tjedna vidi se da je stambeni kompleks gotovo u potpunosti srušen.
Bukte rasprave
Potres koji je pogodio Tursku u ponedjeljak bio je izuzetno snažan, ali stručnjaci kažu da su mnoge zgrade, pogotovo one novije gradnje, trebale bolje izdržati trešnju.
"Ovo nije nužno bio takav potres koji je neizbježno mogao srušiti konstrukcije", komentirao je za BBC David Alexander, profesor za izvanredno planiranje i upravljanje s University Collegea London.
U raspravama koje bukte nakon potresa iznose se šokantni detalji, poput onih da je nadležno ministarstvo 2018. u jednom izvještaju otkrilo da je više od 50 posto građevina u Turskoj - oko 13 milijuna zgrada - sagrađeno na način koji krši postojeća pravila. Još je šokantniji podatak koji iznosi Pelin Pinar Giritlioğlu, predstavnica komora turskih inženjera, arhitekata i urbanista, o tome da je 75.000 zgrada na potresom pogođenom području dobilo tzv. građevinsku amnestiju. Riječ je o izuzeću od plaćanja globe zbog gradnje bez potrebnih certifikata o sigurnosti zgrade. Poznati turski geolog Celâl Şengör ranije ove godine komentirao je da je davanje građevinskih amnestija jednako zločinu.
Sigurnost ljudi
Prijašnji izvještaji o stanju turskih zgrada pokazali su da je više od trećine građevina u zemlji u lošem stanju. Krov im prokišnjava, zidovi su vlažni, a prozori istrunuli. Siromašni stanovnici Turske žive u više od 60 posto takvih građevina, što govori da su siromašni ranjiviji na prirodne katastrofe poput potresa magnitude 7,8 po Richteru.
Međutim, snimke novih i navodno kvalitetnih građevina pokazuju da su mnogi građevinari zbog profita bili voljni žrtvovati sigurnost ljudi kojima su prodali stanove na području koje je vrlo izloženo potresima. Ministarstvo graditeljstva na upit medija odgovorilo je da dobiva prijave i istražuje navode kako bi se utvrdili propusti. "Sve građevine koje smo mi podigli odoljele su potresu", poručilo je Ministarstvo, prenosi Jutarnji list
