Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u izboru Večernjeg lista proglašena je osobom 2015. godine, a u intervjuu koji je tim povodom dala za nedjeljno izdanje tog lista svojim je najvećim uspjehom u prvoj godini svojeg mandata ocijenila brojne vanjskopolitičke iskorake.
"U nečemu se uspjelo više - u poslovima vanjske politike u proteklih godinu dana učinak je doista impresivan. Uz premještanje mojeg ureda, što se dogodilo nekoliko puta prošle godine, to su ključni pomaci koje je napravila moja 'administracija'", ocijenila je predsjednica u intervjuu. "Želim da hrvatska vanjska politika bude puno samosvjesnija, sigurnija, a da, kada je riječ o EU-u i NATO-u, više stvaramo politiku, a manje slijedimo druge", dodala je.
Tome je pridodala "pomicanje okomice, nezatvaranje u ovaj naš svijet jugoistoka Europe", te stvaranje veza, "uspravnice između Jadrana i Baltika, Crnog mora, dakle, povezivanje sjevera i juga, autentične srednje Europe kojoj smo oduvijek pripadali", što su, ocjenjuje, "naši ljudi vrlo pozitivno pozdravili".
Budućnost mora biti naš iskorak "u onaj drugi prostor kojemu prirodno pripadamo", smatra hrvatska predsjednica, napominjući kako to ne znači zanemariti druge hrvatske interese, kao što su zaštita hrvatskog naroda, naročito u BiH, dobrosusjedski odnosi i rješavanje otvorenih pitanja, te razvoj gospodarskih i drugih odnosa.
Iako je okosnica hrvatskog gospodarskog razvoja i ulaganja i dalje Njemačka, a sve je snažniji rast robne razmjene sa zemljama Višegradske skupine, Poljskom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom, plus Austrija i Slovenija, Grabar-Kitarović naglasak stavlja na širenje gospodarskih odnosa izvan EU-a, primarno s državama središnje Azije i Kine, gdje, kako je kazala, vidi puno prostora za prometno, infrastrukturno i energetsko povezivanje, te gdje ima mjesta i za hrvatsku brodogradnju.
Kao jednu od ključnih zadaća Grabar-Kitarović navodi zajedničko rješavanje migrantske krize kroz razgovor i suradnju sa susjedima. "Mislim da nam je jedna od prvih zadaća maknuti ovu žicu na granici s Mađarskom i Slovenijom", kazala je, ocijenivši kako "migrantsko pitanje kao dugoročna kriza, još uvijek nije dobro definirano unutar EU".
Na novinarsko pitanje očekuje li bolju suradnju s novim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem nego s vladom Zorana Milanovića, Grabar-Kitarović je kazala kako vjeruje i očekuje bolju sveukupnu suradnju i bolju usklađenost, istaknuvši kako to nema veze s ideološkom bliskošću.
Postavši predsjednica RH prihvatila sam biti predsjednicom svih hrvatskih građana, bez obzira na to kojoj tko političkoj opciji pripada, kazala je Grabar-Kitarović, napomenuvši kako je njezina primarna zadaća "iznositi koji su problemi u društvu i poticati njihovo rješavanje", a sve "u okviru svojih ustavnih ovlasti" koje, kako je istaknula, nema želje širiti.
"Tu nije riječ o povećanju ovlasti i uopće to u ovom trenutku i nije na dnevnome redu", kazala je. Ovlasti predsjednice u ovom su trenutku sasvim dovoljne, pod uvjetom da postoji dobra volja s druge, vladine strane za suradnju, smatra, ocijenivši kako ona i premijer Tihomir Orešković imaju "slični način razmišljanja i stil rada".
U Hrvatskoj joj najviše smeta "to što nam treba previše vremena da bismo se uopće pokrenuli raditi", kazala je, ocijenivši da je ova vlada bila izložena specifičnoj situaciji u procesu formiranja, "no svi mi zajedno ohrabrujemo vladu da se što brže uhvati konkretnih pitanja jer jako puno ulagača čeka".
Kolinda Grabar-Kitarović prva je političarka koja je pobijedila u Večernjakovu izboru osobe godine, u konkurenciji u kojoj je ove godine bilo još jedanaest uglednih osoba. Titulu Večernjakove osobe godine taj list dodjeljuje od 2011. želeći odati priznanje hrvatskim državljanima koji svoji radom pridonose napretku i imidžu naše žemlje.
U odluci o nominaciji Grabar-Kitarović, koja je i prva žena izabrana za predsjednicu RH, za tročlani je prosudbeni žiri presudno bilo to što je riječ o prvoj ženi u povijesti hrvatske države koja je postala predsjednica, to što se već u prvoj godini svojeg mandata zauzela za promjenu u vanjskoj politici, te čvrst stav koji je zauzela nakon parlamentarnih izbora da će mandat za sastavljanje nove vlade dati onome tko donese dokaz da ima podršku saborske većine.
"U nečemu se uspjelo više - u poslovima vanjske politike u proteklih godinu dana učinak je doista impresivan. Uz premještanje mojeg ureda, što se dogodilo nekoliko puta prošle godine, to su ključni pomaci koje je napravila moja 'administracija'", ocijenila je predsjednica u intervjuu. "Želim da hrvatska vanjska politika bude puno samosvjesnija, sigurnija, a da, kada je riječ o EU-u i NATO-u, više stvaramo politiku, a manje slijedimo druge", dodala je.
Tome je pridodala "pomicanje okomice, nezatvaranje u ovaj naš svijet jugoistoka Europe", te stvaranje veza, "uspravnice između Jadrana i Baltika, Crnog mora, dakle, povezivanje sjevera i juga, autentične srednje Europe kojoj smo oduvijek pripadali", što su, ocjenjuje, "naši ljudi vrlo pozitivno pozdravili".
Budućnost mora biti naš iskorak "u onaj drugi prostor kojemu prirodno pripadamo", smatra hrvatska predsjednica, napominjući kako to ne znači zanemariti druge hrvatske interese, kao što su zaštita hrvatskog naroda, naročito u BiH, dobrosusjedski odnosi i rješavanje otvorenih pitanja, te razvoj gospodarskih i drugih odnosa.
Iako je okosnica hrvatskog gospodarskog razvoja i ulaganja i dalje Njemačka, a sve je snažniji rast robne razmjene sa zemljama Višegradske skupine, Poljskom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom, plus Austrija i Slovenija, Grabar-Kitarović naglasak stavlja na širenje gospodarskih odnosa izvan EU-a, primarno s državama središnje Azije i Kine, gdje, kako je kazala, vidi puno prostora za prometno, infrastrukturno i energetsko povezivanje, te gdje ima mjesta i za hrvatsku brodogradnju.
Kao jednu od ključnih zadaća Grabar-Kitarović navodi zajedničko rješavanje migrantske krize kroz razgovor i suradnju sa susjedima. "Mislim da nam je jedna od prvih zadaća maknuti ovu žicu na granici s Mađarskom i Slovenijom", kazala je, ocijenivši kako "migrantsko pitanje kao dugoročna kriza, još uvijek nije dobro definirano unutar EU".
Na novinarsko pitanje očekuje li bolju suradnju s novim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem nego s vladom Zorana Milanovića, Grabar-Kitarović je kazala kako vjeruje i očekuje bolju sveukupnu suradnju i bolju usklađenost, istaknuvši kako to nema veze s ideološkom bliskošću.
Postavši predsjednica RH prihvatila sam biti predsjednicom svih hrvatskih građana, bez obzira na to kojoj tko političkoj opciji pripada, kazala je Grabar-Kitarović, napomenuvši kako je njezina primarna zadaća "iznositi koji su problemi u društvu i poticati njihovo rješavanje", a sve "u okviru svojih ustavnih ovlasti" koje, kako je istaknula, nema želje širiti.
"Tu nije riječ o povećanju ovlasti i uopće to u ovom trenutku i nije na dnevnome redu", kazala je. Ovlasti predsjednice u ovom su trenutku sasvim dovoljne, pod uvjetom da postoji dobra volja s druge, vladine strane za suradnju, smatra, ocijenivši kako ona i premijer Tihomir Orešković imaju "slični način razmišljanja i stil rada".
U Hrvatskoj joj najviše smeta "to što nam treba previše vremena da bismo se uopće pokrenuli raditi", kazala je, ocijenivši da je ova vlada bila izložena specifičnoj situaciji u procesu formiranja, "no svi mi zajedno ohrabrujemo vladu da se što brže uhvati konkretnih pitanja jer jako puno ulagača čeka".
Kolinda Grabar-Kitarović prva je političarka koja je pobijedila u Večernjakovu izboru osobe godine, u konkurenciji u kojoj je ove godine bilo još jedanaest uglednih osoba. Titulu Večernjakove osobe godine taj list dodjeljuje od 2011. želeći odati priznanje hrvatskim državljanima koji svoji radom pridonose napretku i imidžu naše žemlje.
U odluci o nominaciji Grabar-Kitarović, koja je i prva žena izabrana za predsjednicu RH, za tročlani je prosudbeni žiri presudno bilo to što je riječ o prvoj ženi u povijesti hrvatske države koja je postala predsjednica, to što se već u prvoj godini svojeg mandata zauzela za promjenu u vanjskoj politici, te čvrst stav koji je zauzela nakon parlamentarnih izbora da će mandat za sastavljanje nove vlade dati onome tko donese dokaz da ima podršku saborske većine.
