"Ja sam jedan od onih političara koji su više puta ponovili da nije fer da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva i to ću reći opet. Interesantno je da je to nekad govorio i Bakir Izetbegović. To su govorili i Fahrudin Radončić i reis Kavazović. Prvi je na to upozorio Haris Silajdžić 2006. godine, upozorivši Željka Komšića da to nije dobra ideja. Silajdžić je tada rekao jednu važnu rečenicu, koju i danas možete vidjeti na YouTubeu: 'Ogadit ćete Hrvatima Bosnu i Hercegovinu', rekao je Dino Konaković, predsjednik Naroda i pravde u velikom intervjuu za hrvatski portal Index.hr.
Nije fer da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva
Komentirajući koaliciju Osmorke i HDZ-a BiH koja je danas u Konjicu i službeno dogovorena kao i tema Izbornog zakona i preglasavanja bh. Hrvata, Konaković je kazao da „u BiH postoji diskriminacija kakve nema nigdje u Europi, a možda ni u svijetu“.
U ovom trenutku, istaknuo je Konaković, nam treba hrabrost da se suočimo sa stvarima koje Bosni i Hercegovini ne donose dobro.
“Pritom su loši pregovarači s bošnjačke strane dozvolili da se HDZ-u isporuče deseci drugih pozicija, koje su jednako važne kao i pozicija člana Predsjedništva. Izborni zakon mora biti usklađen s europskim normama i standardima te odrediti pravu mjeru etničkom i građanskom u BiH.“
San su mu građanska država i jedan predsjednik
Konaković je otkrio i kako je njegov san da BiH bira jednog predsjedniak na cijelom svom teritoriju.
“Biramo ga na temelju njegovog programa i ljudskih kvaliteta, na temelju meritokracije i bez toga da se primarno bavimo njegovom etničkom pripadnošću. To je moja vizija BiH. Bio bih sretan i da nemamo tako veliki koruptivni aparat koji postoji zahvaljujući raznim nivoima vlasti. Istovremeno bi intencija takvog građanskog uređenja podrazumijevala i sve slobode, naročito u vjerskom i etničkom smislu, zbog vrele prošlosti na ovim prostorima“, izjavio je i dodao kako je „svjestan da, kada Bošnjaci krenu o tome pričati, hrvatski i srpski narod te njihovi predstavnici uplaše na neki način jer Bošnjaka ima brojčano najviše u BiH.
"Smatrali bi to dominacijom jednog naroda. Znam da to danas nije realno ni moguće izglasati u parlamentima“.
Ne prodaje glasačima šarenu lažu tvrdeći da će, ako glasaju za njega, sutra imati građansku BiH, kao što rade neki drugi političari.
"Ta se odluka može donijeti samo u Parlamentu BiH dvotrećinskom većinom. Svi se oko toga moramo složiti. To je moj san za BiH, ali ja živim realnost i glasačima ne prodajem svoje snove. Trudim se biti pragmatičan i realan političar", rekao je.
Sporazum
Govoreći o razlozima razlaza sa SDA čiji je dugogodišnji istaknuti kadar bio i osnivanju koalicije Osmorka, Konaković je istaknuo kako je "veći problem s nekim općinskim organizacijama i njihovim željama, nego s koalicijskim partnerima“.
“Još jedno dobro iskustvo je ono koalicije Šestorka od prije četiri godine na nivou Kantona Sarajevo. Završili smo kao Trojka, ali je ta priča izbrusila model u kojem mi s SDP-om i Našom strankom, bez obzira na ideološke razlike, vrlo dobro funkcioniramo“, rekao je Konaković i dodao kako je „moguće da više stranaka uspostavi zajednički model ponašanja i vladanja, koji se temelji na potpisanom programskom sporazumu, koji se javno prezentira.
O LGBT zajednici: Povorka nije pravi način borbe za prava
Konaković je, između ostalog, komentirao i položaj LGBT osoba u BiH i Povorku ponosa protiv koje je bio protiv, te kazao:"Najbolji način borbe za prava svih ljudi je pravna država koja postavlja pravni okvir u kojem svi ljudi imaju ista prava.
"Kao konzervativac i vjernik ne gledam na LGBT zajednicu na isti način na koji gledaju njeni pripadnici. S druge strane, u svakom svom nastupu o toj temi sam se trudio pokazati da nikad ne bih napravio diskriminaciju prema LGBT ljudima, u smislu da osporavam pravo na posao, na osnovna ljudska prava bilo kome, pa i po osnovi seksualne orijentacije."
Moj pogled na Povorku ponosa je, dodaje, da to nije pravi način borbe za prava.
O Dodiku: Pragmatik kakav se rijetko viđa
"Znam da me pripadnici LGBT zajednice tu ne razumiju i da to ne gledamo isto. Nikad nisam radikalizirao tu temu niti ikome s kime se ne slažem rekao neku ružnu riječ", izjavio.
Govoreći o Miloradu Dodiku, Konaković je istaknuo da je u pitanju pragmatik kakav se rijetko viđa.
"Da odluke donosim samo na bazi svojih emocija, vjerojatno ne bih s njim nikad razgovarao zbog onoga što je govorio o Srebrenici i Bošnjacima kao narodu", rekao je i dodao "u dejtonskoj BiH, u kojoj građani Republike Srpske biraju svoje predstavnike, tu nema puno izbora.
"Tj. imam izbor da na bazi tih razlika proizvodim dodatne konflikte kao što je sad slučaj, pa ćemo mi njega “po prstima”, pa će on nas. Takva politika je iz ove zemlje dosad otjerala milijunski broj ljudi. Prošle godine je 170 tisuća ljudi napustilo BiH", rekao je Konaković za Index.hr.
Konaković sebe vidi kao ministra vanjskih poslova BiH
"Mislim da neću biti samo zastupnik ako NiP bude dio vlasti na državnom nivou. Vjerojatno ću obnašati jednu funkciju u Vijeću ministara, ako to bude. Vanjska trgovina, vanjski poslovi, područje sigurnosti, civilni poslovi. To su četiri resora u kojima bih mogao dati doprinos. Znaju svi ljudi da ne bježim od te vrste odgovornosti. Ovo je vrijeme da se radi, a ne da se pametuje. Sada treba iskoristiti ovaj momentum koji BiH ima, naročito ako bismo dobili status kandidata za ulazak u Europsku uniju."
Predsjednik NiP-a o OHR-u i visokom predstavniku:
"Volio bih da se više nijedan stranac ne pita ništa o Bosni i Hercegovini. Živim za dan kada ćemo sve odluke donositi u institucijama BiH. Visoki predstavnik danas je nužnost, njegovo prisustvo je spasilo BiH u periodu kada je politika Milorada Dodika išla agresivno prema secesiji Republike Srpske od BiH. Visoki predstavnik je bio jedina brana tim namjerama, koje su možda bile dnevnopolitičke, a možda suštinske naravi. Institucije BiH su potpuno ruinirane jer su u njima sjedili poltroni, poslušnici stranačkih lidera, što posebno zamjeram ovoj našoj strani. Tu je bio i moj najveći sukob s SDA, jer je u institucije postavila ljude bez kompetencija, bez valjanih diploma, ponekad s kriminalnom prošlošću. Te institucije su slabe i visoki predstavnik je bio brana mnogim lošim procesima. Volio bih da imamo jake institucije koje će visokog predstavnika pretvoriti u promatrača, koji će onda otići iz BiH."
Nije fer da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva
Komentirajući koaliciju Osmorke i HDZ-a BiH koja je danas u Konjicu i službeno dogovorena kao i tema Izbornog zakona i preglasavanja bh. Hrvata, Konaković je kazao da „u BiH postoji diskriminacija kakve nema nigdje u Europi, a možda ni u svijetu“.
U ovom trenutku, istaknuo je Konaković, nam treba hrabrost da se suočimo sa stvarima koje Bosni i Hercegovini ne donose dobro.
“Pritom su loši pregovarači s bošnjačke strane dozvolili da se HDZ-u isporuče deseci drugih pozicija, koje su jednako važne kao i pozicija člana Predsjedništva. Izborni zakon mora biti usklađen s europskim normama i standardima te odrediti pravu mjeru etničkom i građanskom u BiH.“
San su mu građanska država i jedan predsjednik
Konaković je otkrio i kako je njegov san da BiH bira jednog predsjedniak na cijelom svom teritoriju.
“Biramo ga na temelju njegovog programa i ljudskih kvaliteta, na temelju meritokracije i bez toga da se primarno bavimo njegovom etničkom pripadnošću. To je moja vizija BiH. Bio bih sretan i da nemamo tako veliki koruptivni aparat koji postoji zahvaljujući raznim nivoima vlasti. Istovremeno bi intencija takvog građanskog uređenja podrazumijevala i sve slobode, naročito u vjerskom i etničkom smislu, zbog vrele prošlosti na ovim prostorima“, izjavio je i dodao kako je „svjestan da, kada Bošnjaci krenu o tome pričati, hrvatski i srpski narod te njihovi predstavnici uplaše na neki način jer Bošnjaka ima brojčano najviše u BiH.
"Smatrali bi to dominacijom jednog naroda. Znam da to danas nije realno ni moguće izglasati u parlamentima“.
Ne prodaje glasačima šarenu lažu tvrdeći da će, ako glasaju za njega, sutra imati građansku BiH, kao što rade neki drugi političari.
"Ta se odluka može donijeti samo u Parlamentu BiH dvotrećinskom većinom. Svi se oko toga moramo složiti. To je moj san za BiH, ali ja živim realnost i glasačima ne prodajem svoje snove. Trudim se biti pragmatičan i realan političar", rekao je.
Sporazum
Govoreći o razlozima razlaza sa SDA čiji je dugogodišnji istaknuti kadar bio i osnivanju koalicije Osmorka, Konaković je istaknuo kako je "veći problem s nekim općinskim organizacijama i njihovim željama, nego s koalicijskim partnerima“.
“Još jedno dobro iskustvo je ono koalicije Šestorka od prije četiri godine na nivou Kantona Sarajevo. Završili smo kao Trojka, ali je ta priča izbrusila model u kojem mi s SDP-om i Našom strankom, bez obzira na ideološke razlike, vrlo dobro funkcioniramo“, rekao je Konaković i dodao kako je „moguće da više stranaka uspostavi zajednički model ponašanja i vladanja, koji se temelji na potpisanom programskom sporazumu, koji se javno prezentira.
O LGBT zajednici: Povorka nije pravi način borbe za prava
Konaković je, između ostalog, komentirao i položaj LGBT osoba u BiH i Povorku ponosa protiv koje je bio protiv, te kazao:"Najbolji način borbe za prava svih ljudi je pravna država koja postavlja pravni okvir u kojem svi ljudi imaju ista prava.
"Kao konzervativac i vjernik ne gledam na LGBT zajednicu na isti način na koji gledaju njeni pripadnici. S druge strane, u svakom svom nastupu o toj temi sam se trudio pokazati da nikad ne bih napravio diskriminaciju prema LGBT ljudima, u smislu da osporavam pravo na posao, na osnovna ljudska prava bilo kome, pa i po osnovi seksualne orijentacije."
Moj pogled na Povorku ponosa je, dodaje, da to nije pravi način borbe za prava.
O Dodiku: Pragmatik kakav se rijetko viđa
"Znam da me pripadnici LGBT zajednice tu ne razumiju i da to ne gledamo isto. Nikad nisam radikalizirao tu temu niti ikome s kime se ne slažem rekao neku ružnu riječ", izjavio.
Govoreći o Miloradu Dodiku, Konaković je istaknuo da je u pitanju pragmatik kakav se rijetko viđa.
"Da odluke donosim samo na bazi svojih emocija, vjerojatno ne bih s njim nikad razgovarao zbog onoga što je govorio o Srebrenici i Bošnjacima kao narodu", rekao je i dodao "u dejtonskoj BiH, u kojoj građani Republike Srpske biraju svoje predstavnike, tu nema puno izbora.
"Tj. imam izbor da na bazi tih razlika proizvodim dodatne konflikte kao što je sad slučaj, pa ćemo mi njega “po prstima”, pa će on nas. Takva politika je iz ove zemlje dosad otjerala milijunski broj ljudi. Prošle godine je 170 tisuća ljudi napustilo BiH", rekao je Konaković za Index.hr.
Konaković sebe vidi kao ministra vanjskih poslova BiH
"Mislim da neću biti samo zastupnik ako NiP bude dio vlasti na državnom nivou. Vjerojatno ću obnašati jednu funkciju u Vijeću ministara, ako to bude. Vanjska trgovina, vanjski poslovi, područje sigurnosti, civilni poslovi. To su četiri resora u kojima bih mogao dati doprinos. Znaju svi ljudi da ne bježim od te vrste odgovornosti. Ovo je vrijeme da se radi, a ne da se pametuje. Sada treba iskoristiti ovaj momentum koji BiH ima, naročito ako bismo dobili status kandidata za ulazak u Europsku uniju."
Predsjednik NiP-a o OHR-u i visokom predstavniku:
"Volio bih da se više nijedan stranac ne pita ništa o Bosni i Hercegovini. Živim za dan kada ćemo sve odluke donositi u institucijama BiH. Visoki predstavnik danas je nužnost, njegovo prisustvo je spasilo BiH u periodu kada je politika Milorada Dodika išla agresivno prema secesiji Republike Srpske od BiH. Visoki predstavnik je bio jedina brana tim namjerama, koje su možda bile dnevnopolitičke, a možda suštinske naravi. Institucije BiH su potpuno ruinirane jer su u njima sjedili poltroni, poslušnici stranačkih lidera, što posebno zamjeram ovoj našoj strani. Tu je bio i moj najveći sukob s SDA, jer je u institucije postavila ljude bez kompetencija, bez valjanih diploma, ponekad s kriminalnom prošlošću. Te institucije su slabe i visoki predstavnik je bio brana mnogim lošim procesima. Volio bih da imamo jake institucije koje će visokog predstavnika pretvoriti u promatrača, koji će onda otići iz BiH."
