Predsjednik Haaškoga suda Carmel Agius i glavni tužitelj Serge Brammertz imali su očito potrebu u Ujedinjenim narodima snažno istaknuti da ICTY nije sudio i presuđivao narodima i državama, već pojedincima, piše Večernji list BiH. Agius je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku ocijenio kako je Haaški sud ispunio svoje zadatke i donosio “nepristranu, neovisnu i učinkovitu pravdu za zločine koje su počinili pojedinci, a ne narodi ili vlade”.
Suđenje samo pojedincima
Ističući da su i tužitelji i suci ustrajali na tome da se sudilo pojedincima, a ne narodima i državama, Serge Brammertz je pak priznao kako je “očito da tu poruku nismo uspješno prenijeli i da je prihvaćanje zločina posvuda problem”. Upravo taj “neuspjeh” Haaškoga suda ogleda se u masovnim pokušajima da se određene presude, a ponajviše ova zadnja, u slučaju “Prlić i drugi”, iskoristi za političko-medijsko, pa i pravno nametanje krivnje i odgovornosti cijeloj jednoj državi i narodu. Jasno je da nisu slučajno neke odredbe iz haaške presude mnogi prepoznali kao navodni argument za tužbu protiv Hrvatske, a drugi za političko problematiziranje kolektivnih prava Hrvata u BiH, pa čak i njihovo pravo da traže izmjene Izbornog zakona BiH. Ta dobro orkestrirana medijsko-politička akcija traje već danima i sigurno je da neće ubrzo prestati. Barem ne dok se ne poluče neki politički rezultati koje su njihovi kreatori zacrtali. Krivnja Haaškog suda je u tome što načelo individualne odgovornosti za ratne zločine nije uspio nametnuti i snažno elaborirati u svojim presudama.
Naprotiv, mnoga obrazloženja, pa i izjave dužnosnika Suda išle su upravo u prilog zloupotrebama i makinacijama kojima svjedočimo u Sarajevu nakon presude hercegbosanskoj “šestorci”. Zato je vrlo važno što je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pred Vijećem sigurnosti UN-a kazala kako Hrvati priznaju da su neki njihovi sunarodnjaci počinili ratne zločine, ali odbijaju kolektivnu krivnju koja im se pripisuje nakon presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata na Haaškom sudu. Istaknula je da postoji značajna razlika između pojedinačne odgovornosti i kolektivne krivnje, prenosi Večernji.ba
- Odbijamo tumačenja nedavne presude u predmetu “Prlić i drugi” da su Hrvatska, tadašnje hrvatsko vodstvo ili hrvatski narod optuženi ili proglašeni krivima - istaknula je Grabar-Kitarović u sjedištu svjetske organizacije. Dodala je kako svako tumačenje ove presude izvan pravnog okvira i nepostojanje izričitih nalaza nužnih za utvrđivanje kaznene odgovornosti Hrvatske ili njezina vodstva navodi na krivi trag i da je pogrešno. Zloupotreba presuda Upozorila je da se presuda Hrvatima u BiH ne smije zloupotrebljavati kako bi se implicirala kolektivna krivnja Hrvata u BiH ili onemogućavali njihovi legitimni politički ciljevi kao jednog od triju konstitutivnih naroda u toj zemlji. Upravo u tome leži velika opasnost zloupotrebe haaškoga nasljeđa.
Posebno u izbornoj godini u koju bosanskohercegovački Hrvati ulaze s ključnim zahtjevom da im se omogući da sami biraju svoje predstavnike u vlasti. Kako bi ih spriječili u tome, mnogi su spremni iskoristiti sve što im je na raspolaganju, pa i pogrešno tumačenje haaških presuda. Haaški sud i međunarodna zajednica, koja je stajala iza njega, bi zarad zaštite vlastitog integriteta trebali spriječiti takve pokušaje manipulacija presudama u političke svrhe. Odvjetnici optuženih Hrvata su poručili kako je trebalo omogućiti i njima da pred UN-om iznesu svoje mišljenje o radu Haaškoga suda jer je na ovakav način međunarodna zajednica čula samo jednu stranu priče. Još jednom su ocijenili da je suđenje Prliću i ostalima velika farsa.
Dnevnik.ba
Suđenje samo pojedincima
Ističući da su i tužitelji i suci ustrajali na tome da se sudilo pojedincima, a ne narodima i državama, Serge Brammertz je pak priznao kako je “očito da tu poruku nismo uspješno prenijeli i da je prihvaćanje zločina posvuda problem”. Upravo taj “neuspjeh” Haaškoga suda ogleda se u masovnim pokušajima da se određene presude, a ponajviše ova zadnja, u slučaju “Prlić i drugi”, iskoristi za političko-medijsko, pa i pravno nametanje krivnje i odgovornosti cijeloj jednoj državi i narodu. Jasno je da nisu slučajno neke odredbe iz haaške presude mnogi prepoznali kao navodni argument za tužbu protiv Hrvatske, a drugi za političko problematiziranje kolektivnih prava Hrvata u BiH, pa čak i njihovo pravo da traže izmjene Izbornog zakona BiH. Ta dobro orkestrirana medijsko-politička akcija traje već danima i sigurno je da neće ubrzo prestati. Barem ne dok se ne poluče neki politički rezultati koje su njihovi kreatori zacrtali. Krivnja Haaškog suda je u tome što načelo individualne odgovornosti za ratne zločine nije uspio nametnuti i snažno elaborirati u svojim presudama.
Naprotiv, mnoga obrazloženja, pa i izjave dužnosnika Suda išle su upravo u prilog zloupotrebama i makinacijama kojima svjedočimo u Sarajevu nakon presude hercegbosanskoj “šestorci”. Zato je vrlo važno što je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pred Vijećem sigurnosti UN-a kazala kako Hrvati priznaju da su neki njihovi sunarodnjaci počinili ratne zločine, ali odbijaju kolektivnu krivnju koja im se pripisuje nakon presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata na Haaškom sudu. Istaknula je da postoji značajna razlika između pojedinačne odgovornosti i kolektivne krivnje, prenosi Večernji.ba
- Odbijamo tumačenja nedavne presude u predmetu “Prlić i drugi” da su Hrvatska, tadašnje hrvatsko vodstvo ili hrvatski narod optuženi ili proglašeni krivima - istaknula je Grabar-Kitarović u sjedištu svjetske organizacije. Dodala je kako svako tumačenje ove presude izvan pravnog okvira i nepostojanje izričitih nalaza nužnih za utvrđivanje kaznene odgovornosti Hrvatske ili njezina vodstva navodi na krivi trag i da je pogrešno. Zloupotreba presuda Upozorila je da se presuda Hrvatima u BiH ne smije zloupotrebljavati kako bi se implicirala kolektivna krivnja Hrvata u BiH ili onemogućavali njihovi legitimni politički ciljevi kao jednog od triju konstitutivnih naroda u toj zemlji. Upravo u tome leži velika opasnost zloupotrebe haaškoga nasljeđa.
Posebno u izbornoj godini u koju bosanskohercegovački Hrvati ulaze s ključnim zahtjevom da im se omogući da sami biraju svoje predstavnike u vlasti. Kako bi ih spriječili u tome, mnogi su spremni iskoristiti sve što im je na raspolaganju, pa i pogrešno tumačenje haaških presuda. Haaški sud i međunarodna zajednica, koja je stajala iza njega, bi zarad zaštite vlastitog integriteta trebali spriječiti takve pokušaje manipulacija presudama u političke svrhe. Odvjetnici optuženih Hrvata su poručili kako je trebalo omogućiti i njima da pred UN-om iznesu svoje mišljenje o radu Haaškoga suda jer je na ovakav način međunarodna zajednica čula samo jednu stranu priče. Još jednom su ocijenili da je suđenje Prliću i ostalima velika farsa.
Dnevnik.ba
