Kuba je spremna na "smislen" dijalog sa Sjedinjenim Državama, ali nije voljna pregovarati o promjeni svoje vlasti, izjavio je u srijedu za CNN zamjenik kubanskog ministra vanjskih poslova. Njegova izjava dolazi u trenutku kada Trumpova administracija pojačava pritisak na otok retorikom o promjeni režima, piše CNN.
"O našem sustavu nećemo razgovarati"
"Nismo spremni razgovarati o našem ustavnom poretku, kao što pretpostavljamo da ni SAD nije spreman razgovarati o svojem ustavnom poretku, političkom sustavu ili ekonomskoj stvarnosti", rekao je Carlos Fernández de Cossío.
Naveo je da dvije zemlje još nisu uspostavile "bilateralni dijalog", ali je bilo "određene razmjene poruka" koje su doprle do najviših razina kubanske vlade.
Njegove izjave uslijedile su nekoliko dana nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio rekao da bi SAD "volio vidjeti" promjenu režima na Kubi, iako ne bi nužno vojno djelovao u tom smjeru.
Pojačan američki pritisak
Istovremeno, Trumpova administracija pojačala je pritisak na karipski otok pokušavajući prekinuti isporuke nafte. SAD je već poremetio opskrbu Kube naftom iz Venezuele nakon što je svrgnuo predsjednika te zemlje s vlasti.
Prošlog tjedna SAD je zaprijetio carinama zemljama koje izvoze naftu na Kubu, tvrdeći da Havana predstavlja "izvanrednu prijetnju" jer se svrstava uz "neprijateljske zemlje i zlonamjerne aktere te pruža utočište njihovim vojnim i obavještajnim kapacitetima".
De Cossío je odbacio američko obrazloženje. "Kuba ne predstavlja prijetnju Sjedinjenim Državama. Nije agresivna, nije neprijateljski nastrojena. Ne skriva niti sponzorira terorizam", rekao je.
Teške posljedice za stanovništvo
Pozvao je SAD da ublaži kampanju pritiska, za koju kaže da je već nanijela štetu zemlji. Kubanci se suočavaju sa stalnim nestašicama struje i dugim redovima na benzinskim postajama zbog sve manjih zaliha goriva.
Kubanski dužnosnici tvrde da su za kolaps energetskog sektora uglavnom krive postojeće američke ekonomske sankcije, iako kritičari navode i nedostatak vladinih ulaganja u infrastrukturu.
De Cossío je rekao da će Kuba možda morati razmotriti mjere štednje i nespecificirane žrtve kako bi očuvala zalihe goriva, no nije otkrio kolike su preostale rezerve.
"Ekonomska prisila koju Kuba trpi ravna je ratnom stanju", poručio je.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi Kuba mogla izbjeći potpunu obustavu opskrbe sklapanjem "dogovora", koji bi potencijalno uključivao povrat imovine oduzete kubanskim izbjeglicama koje su napustile otok nakon revolucije 1959. godine.
Strah nakon akcije u Venezueli
Kubance je šokirala američka operacija iz siječnja u kojoj je uhićen njihov ključni saveznik, venezuelanski vođa Nicolas Maduro, a koja je rezultirala smrću više od 30 pripadnika kubanskih snaga sigurnosti koji su ga štitili. Dužnosnici su obećali da će se boriti protiv bilo kakve slične američke vojne akcije protiv Kube. Državni mediji posljednjih tjedana izvještavaju o pojačanim vojnim vježbama i pripremama.
Trump je u ponedjeljak rekao da će i Meksiko - još jedan bliski saveznik kubanske vlade - obustaviti isporuke nafte zbog pojačanog američkog pritiska. Meksiko je u srijedu objavio da su njegovi naftni ugovori s Kubom i dalje na snazi, ali da traži alternativne načine kako pomoći Kubi da izbjegne posljedice američkih carina.
Ponuda za suradnju umjesto prisile
U utorak je američko veleposlanstvo u Havani pozvalo američke državljane na Kubi na oprez usred energetske krize, preporučivši im da štede gorivo, vodu i hranu te da napune mobitele. Upozorilo je i na slučajeve u kojima je američkim državljanima zabranjen ulazak u zemlju, kao i na porast prosvjeda protiv SAD-a koje organizira vlada.
De Cossío je ustvrdio da je dijalog bolja alternativa za SAD od prisile. Iako Kuba s američkim dužnosnicima ne bi razgovarala o promjeni režima, rekao je da je spremna razgovarati o temama od obostrane koristi, uključujući regionalnu sigurnost.
"Ako SAD želi suradnju u borbi protiv krijumčarenja droge, Kuba može pomoći", rekao je. "Pomagali smo i prije i možemo nastaviti pomagati s obzirom na promet koji se odvija u regiji."
"O našem sustavu nećemo razgovarati"
"Nismo spremni razgovarati o našem ustavnom poretku, kao što pretpostavljamo da ni SAD nije spreman razgovarati o svojem ustavnom poretku, političkom sustavu ili ekonomskoj stvarnosti", rekao je Carlos Fernández de Cossío.
Naveo je da dvije zemlje još nisu uspostavile "bilateralni dijalog", ali je bilo "određene razmjene poruka" koje su doprle do najviših razina kubanske vlade.
Njegove izjave uslijedile su nekoliko dana nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio rekao da bi SAD "volio vidjeti" promjenu režima na Kubi, iako ne bi nužno vojno djelovao u tom smjeru.
Pojačan američki pritisak
Istovremeno, Trumpova administracija pojačala je pritisak na karipski otok pokušavajući prekinuti isporuke nafte. SAD je već poremetio opskrbu Kube naftom iz Venezuele nakon što je svrgnuo predsjednika te zemlje s vlasti.
Prošlog tjedna SAD je zaprijetio carinama zemljama koje izvoze naftu na Kubu, tvrdeći da Havana predstavlja "izvanrednu prijetnju" jer se svrstava uz "neprijateljske zemlje i zlonamjerne aktere te pruža utočište njihovim vojnim i obavještajnim kapacitetima".
De Cossío je odbacio američko obrazloženje. "Kuba ne predstavlja prijetnju Sjedinjenim Državama. Nije agresivna, nije neprijateljski nastrojena. Ne skriva niti sponzorira terorizam", rekao je.
Teške posljedice za stanovništvo
Pozvao je SAD da ublaži kampanju pritiska, za koju kaže da je već nanijela štetu zemlji. Kubanci se suočavaju sa stalnim nestašicama struje i dugim redovima na benzinskim postajama zbog sve manjih zaliha goriva.
Kubanski dužnosnici tvrde da su za kolaps energetskog sektora uglavnom krive postojeće američke ekonomske sankcije, iako kritičari navode i nedostatak vladinih ulaganja u infrastrukturu.
De Cossío je rekao da će Kuba možda morati razmotriti mjere štednje i nespecificirane žrtve kako bi očuvala zalihe goriva, no nije otkrio kolike su preostale rezerve.
"Ekonomska prisila koju Kuba trpi ravna je ratnom stanju", poručio je.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi Kuba mogla izbjeći potpunu obustavu opskrbe sklapanjem "dogovora", koji bi potencijalno uključivao povrat imovine oduzete kubanskim izbjeglicama koje su napustile otok nakon revolucije 1959. godine.
Strah nakon akcije u Venezueli
Kubance je šokirala američka operacija iz siječnja u kojoj je uhićen njihov ključni saveznik, venezuelanski vođa Nicolas Maduro, a koja je rezultirala smrću više od 30 pripadnika kubanskih snaga sigurnosti koji su ga štitili. Dužnosnici su obećali da će se boriti protiv bilo kakve slične američke vojne akcije protiv Kube. Državni mediji posljednjih tjedana izvještavaju o pojačanim vojnim vježbama i pripremama.
Trump je u ponedjeljak rekao da će i Meksiko - još jedan bliski saveznik kubanske vlade - obustaviti isporuke nafte zbog pojačanog američkog pritiska. Meksiko je u srijedu objavio da su njegovi naftni ugovori s Kubom i dalje na snazi, ali da traži alternativne načine kako pomoći Kubi da izbjegne posljedice američkih carina.
Ponuda za suradnju umjesto prisile
U utorak je američko veleposlanstvo u Havani pozvalo američke državljane na Kubi na oprez usred energetske krize, preporučivši im da štede gorivo, vodu i hranu te da napune mobitele. Upozorilo je i na slučajeve u kojima je američkim državljanima zabranjen ulazak u zemlju, kao i na porast prosvjeda protiv SAD-a koje organizira vlada.
De Cossío je ustvrdio da je dijalog bolja alternativa za SAD od prisile. Iako Kuba s američkim dužnosnicima ne bi razgovarala o promjeni režima, rekao je da je spremna razgovarati o temama od obostrane koristi, uključujući regionalnu sigurnost.
"Ako SAD želi suradnju u borbi protiv krijumčarenja droge, Kuba može pomoći", rekao je. "Pomagali smo i prije i možemo nastaviti pomagati s obzirom na promet koji se odvija u regiji."
