Čak i ako svijet ostvari naizgled nemogući cilj i ograniči globalno zatopljenje na 1.5 °C iznad predindustrijske razine, Grenlandski i Antarktički ledeni pokrovi i dalje će se nezaustavljivo topiti, što bi moglo uzrokovati porast razine mora za nekoliko metara i masovne migracije iz obalnih područja, pokazuje novo međunarodno istraživanje.
Znanstvenici su pokušali utvrditi kolika je "sigurna granica" zagrijavanja za preživljavanje velikih ledenih masa. Analizirali su podatke iz satelita, klimatskih modela, ledenih jezgri, dubokomorskih sedimenata pa čak i DNK lignji.
Zaključak je zabrinjavajući. Čak i sadašnja razina zatopljenja od 1.2 °C može pokrenuti brzo povlačenje ledenih masa i katastrofalan porast mora, navodi se u radu objavljenom u časopisu Communications Earth and Environment.
Teorijski maksimum
Grenlandski i Antarktički ledeni pokrovi sadrže dovoljno leda da povise razinu mora za 213 metara što je ekstreman scenarij, ali znanstvenici upozoravaju da mora biti uzet u obzir kako bismo razumjeli razmjere rizika.
Od 1990-ih gubitak leda se učetverostručio i trenutno iznosi 370 milijardi tona godišnje. Ledenjaci su danas najveći pojedinačni doprinos rastu razine mora, a godišnji porast razine mora se udvostručio u posljednjih 30 godina.
"Na 1.5 stupnjeva ne usporavate porast razine mora – dapače, vidite ubrzanje", kaže Chris Stokes, glaciolog sa Sveučilišta Durham i jedan od autora studije.
"Milijuni ljudi bit će prisiljeni napustiti obale"
Oko 230 milijuna ljudi danas živi na visini manjoj od 1 metra iznad razine mora. Čak i male promjene u količini leda "bitno mijenjaju obalne linije širom svijeta", uzrokujući raseljavanje stotina milijuna ljudi i štete koje nadilaze kapacitete za prilagodbu.
Znanstvenici procjenjuju da bi do kraja stoljeća razina mora mogla rasti 1 cm godišnje što znači 40 cm u samo 100 godina.
"To bi značilo masovne migracije stanovništva u razmjerima nezabilježenim u modernoj povijesti," rekao je Jonathan Bamber, glaciolog sa Sveučilišta Bristol i koautor studije.
"Granica sigurnosti sve je niža"
Posebno zabrinjava činjenica da se procijenjeni pragovi sigurnosti za ledene mase stalno snižavaju kako znanost napreduje. Dok su raniji modeli predviđali da bi, primjerice, Grenland mogao kolabirati na +3 °C, danas se procjenjuje da bi dovoljno bilo i +1.5 °C.
Prema autorima, jedini način da se spriječi kolaps ledenih pokrova jest ograničiti zatopljenje na blizu 1 °C što bi zahtijevalo drastično smanjenje emisija i potpunu tranziciju s fosilnih goriva, nešto što u trenutnim globalnim politikama djeluje krajnje nevjerojatno.
"Već sada vidimo ostvarenje nekih od najcrnjih scenarija u pogledu gubitka leda", rekao je Stokes.
"Nema mnogo toga što nam ulijeva nadu. U najboljem slučaju, razina mora će rasti polako."
"Nema predaje, svaka desetinka je važna"
Autori naglašavaju da njihovi nalazi ne znače da se treba odustati od klimatskih ciljeva. Svaka desetinka zatopljenja znači razliku u posljedicama koje ćemo doživjeti.
"Ograničiti zatopljenje na 1.5 stupnjeva i dalje bi bio ogroman uspjeh. Trebamo to nastaviti ciljati – ali ne očekujmo da će to zaustaviti rast razine mora," zaključuje Stokes.
Znanstvenici su pokušali utvrditi kolika je "sigurna granica" zagrijavanja za preživljavanje velikih ledenih masa. Analizirali su podatke iz satelita, klimatskih modela, ledenih jezgri, dubokomorskih sedimenata pa čak i DNK lignji.
Zaključak je zabrinjavajući. Čak i sadašnja razina zatopljenja od 1.2 °C može pokrenuti brzo povlačenje ledenih masa i katastrofalan porast mora, navodi se u radu objavljenom u časopisu Communications Earth and Environment.
Teorijski maksimum
Grenlandski i Antarktički ledeni pokrovi sadrže dovoljno leda da povise razinu mora za 213 metara što je ekstreman scenarij, ali znanstvenici upozoravaju da mora biti uzet u obzir kako bismo razumjeli razmjere rizika.
Od 1990-ih gubitak leda se učetverostručio i trenutno iznosi 370 milijardi tona godišnje. Ledenjaci su danas najveći pojedinačni doprinos rastu razine mora, a godišnji porast razine mora se udvostručio u posljednjih 30 godina.
"Na 1.5 stupnjeva ne usporavate porast razine mora – dapače, vidite ubrzanje", kaže Chris Stokes, glaciolog sa Sveučilišta Durham i jedan od autora studije.
"Milijuni ljudi bit će prisiljeni napustiti obale"
Oko 230 milijuna ljudi danas živi na visini manjoj od 1 metra iznad razine mora. Čak i male promjene u količini leda "bitno mijenjaju obalne linije širom svijeta", uzrokujući raseljavanje stotina milijuna ljudi i štete koje nadilaze kapacitete za prilagodbu.
Znanstvenici procjenjuju da bi do kraja stoljeća razina mora mogla rasti 1 cm godišnje što znači 40 cm u samo 100 godina.
"To bi značilo masovne migracije stanovništva u razmjerima nezabilježenim u modernoj povijesti," rekao je Jonathan Bamber, glaciolog sa Sveučilišta Bristol i koautor studije.
"Granica sigurnosti sve je niža"
Posebno zabrinjava činjenica da se procijenjeni pragovi sigurnosti za ledene mase stalno snižavaju kako znanost napreduje. Dok su raniji modeli predviđali da bi, primjerice, Grenland mogao kolabirati na +3 °C, danas se procjenjuje da bi dovoljno bilo i +1.5 °C.
Prema autorima, jedini način da se spriječi kolaps ledenih pokrova jest ograničiti zatopljenje na blizu 1 °C što bi zahtijevalo drastično smanjenje emisija i potpunu tranziciju s fosilnih goriva, nešto što u trenutnim globalnim politikama djeluje krajnje nevjerojatno.
"Već sada vidimo ostvarenje nekih od najcrnjih scenarija u pogledu gubitka leda", rekao je Stokes.
"Nema mnogo toga što nam ulijeva nadu. U najboljem slučaju, razina mora će rasti polako."
"Nema predaje, svaka desetinka je važna"
Autori naglašavaju da njihovi nalazi ne znače da se treba odustati od klimatskih ciljeva. Svaka desetinka zatopljenja znači razliku u posljedicama koje ćemo doživjeti.
"Ograničiti zatopljenje na 1.5 stupnjeva i dalje bi bio ogroman uspjeh. Trebamo to nastaviti ciljati – ali ne očekujmo da će to zaustaviti rast razine mora," zaključuje Stokes.
