Libanonski predsjednik Joseph Aoun jučer je pozvao na izravne pregovore s Izraelom o "trajnim aranžmanima za sigurnost i stabilnost na našim granicama", istovremeno optuživši militantnu skupinu Hezbollah, koju podržava Iran, za izdaju zemlje, piše CNN.
Aoun je svoj plan iznio tijekom virtualnog sastanka s dužnosnicima Europske unije, na kojem je oštro kritizirao i Hezbollah i Izrael zbog, kako je rekao, "pokušaja da se moju zemlju stjera u kut". Optužio je Izrael da "ne poštuje ni ratno pravo ni međunarodne zakone". Prema Aounovim riječima, u izraelskim napadima na Libanon raseljeno je više od 600.000 ljudi, a ubijeno više od 400, uključujući brojne žene i djecu.
Oštre optužbe na račun Hezbollaha
Ipak, posebno je odjeknula njegova kritika Hezbollaha. Nazvavši tu šijitsku muslimansku skupinu "oružanom frakcijom kojoj nije stalo do interesa Libanona ni do života njegovih ljudi", Aoun je rekao da je Hezbollah "želio postići slom libanonske države, kroz agresiju i kaos". Optužio je skupinu da radi "za interese iranskog režima".
"Nakon što je Hezbollah odlučio ući u regionalni sukob na strani Irana, što je libanonsku vladu dovelo u vrlo neugodan položaj, glavna briga vlasti u Bejrutu postala je jasno se ograditi od njegovih postupaka. Cilj je bio poštedjeti zemlju smrtonosnih posljedica sveobuhvatne izraelske odmazde", rekao je Joseph Bahout, direktor Instituta Issam Fares za javnu politiku i međunarodne odnose na Američkom sveučilištu u Bejrutu.
Plan za prekid sukoba
Aoun je pozvao na novu inicijativu, uz potporu međunarodne zajednice, kojom bi se uspostavilo primirje između Izraela i Libanona. Inicijativa bi istovremeno pomogla libanonskim oružanim snagama da razoružaju Hezbollah i zaplijene njegovo oružje. Planom bi se uspostavilo "potpuno primirje" uz prekid izraelskih napada, dok bi dvije zemlje započele "izravne pregovore pod međunarodnim pokroviteljstvom" kako bi postigle "konačni prekid neprijateljstava" i "trajne aranžmane za sigurnost i stabilnost na našim granicama". Prema Aounovoj zamisli, Izrael bi se postupno povukao s teritorija koje je okupirao u južnom Libanonu, a njegove snage zamijenila bi libanonska vojska.
Inicijativa na klimavim nogama
Libanonska vlada je prošlog tjedna vojne aktivnosti Hezbollaha proglasila ilegalnima, ali nema snage da sama učinkovito razoruža tu skupinu. Aoun je ipak istaknuo važnost odluke od 2. ožujka, rekavši: "Upravo to želimo provesti, jasno i odlučno."
Međutim, nesposobnost Libanona da provede tu odluku čini novu inicijativu u najmanju ruku upitnom. "Glavni nedostatak i ograničenje libanonske inicijative jest to što će se, bez značajnog i odlučnog napretka u obećanju da će razoružati Hezbollah, svaki pregovori smatrati uzaludnima i beskorisnima", ocijenio je Bahout.
Reakcija Izraela i pozadina sukoba
Zasad nije jasno hoće li Izrael prihvatiti Aounovu ideju. Načelnik izraelske vojske poručio je da Izrael neće zaustaviti svoje operacije u Libanonu dok Hezbollah ne bude razoružan, što ostavlja malo prostora za diplomaciju, osobito usred intenzivnih borbi duž granice. Izrael je također izdao upozorenja za evakuaciju za veći dio južnog Libanona, dijelove glavnog grada Bejruta i doline Beqaa, u nastojanju da cilja Hezbollah diljem zemlje.
Unatoč nominalnom primirju iz 2024., Izrael provodi gotovo svakodnevne udare u Libanonu, optužujući Hezbollah da se pokušava ponovno naoružati i uspostaviti položaje. Sukob je eskalirao nedugo nakon zajedničkog američko-izraelskog napada na Iran, kada je Hezbollah ispalio šest projektila na sjeverni Izrael. To je izraelskoj vladi dalo povod za pokretanje opsežne kampanje protiv Hezbollaha, uključujući opetovane zračne napade i upade komandosa na libanonski teritorij.
Stručnjaci skeptični
Eyal Zisser, profesor povijesti Bliskog istoka na Sveučilištu u Tel Avivu, nazvao je izjavu libanonskog predsjednika "vapajem za pomoć zemlje, predsjednika i premijera koji su izgubili kontrolu nad svojim teritorijem". Zisser je izrazio skepsu prema Aounovom apelu međunarodnoj zajednici i rekao da inicijativa "neće nikamo dovesti".
"Mislim da to u sadašnjim okolnostima nije realno", rekao je za CNN.
Jučer poslijepodne, izraelski ministar obrane Israel Katz jasno je podržao nastavak napada na Libanon. "Od sada se ne smijemo samo suzdržavati od povlačenja, već moramo iskoristiti priliku da udarimo na Hezbollah", rekao je u izjavi.
S druge strane, visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove Kaja Kallas poručila je u priopćenju: "Diplomacija i povratak primirju nude najbolju priliku da se Libanon spasi od potonuća u kaos."
Aoun je svoj plan iznio tijekom virtualnog sastanka s dužnosnicima Europske unije, na kojem je oštro kritizirao i Hezbollah i Izrael zbog, kako je rekao, "pokušaja da se moju zemlju stjera u kut". Optužio je Izrael da "ne poštuje ni ratno pravo ni međunarodne zakone". Prema Aounovim riječima, u izraelskim napadima na Libanon raseljeno je više od 600.000 ljudi, a ubijeno više od 400, uključujući brojne žene i djecu.
Oštre optužbe na račun Hezbollaha
Ipak, posebno je odjeknula njegova kritika Hezbollaha. Nazvavši tu šijitsku muslimansku skupinu "oružanom frakcijom kojoj nije stalo do interesa Libanona ni do života njegovih ljudi", Aoun je rekao da je Hezbollah "želio postići slom libanonske države, kroz agresiju i kaos". Optužio je skupinu da radi "za interese iranskog režima".
"Nakon što je Hezbollah odlučio ući u regionalni sukob na strani Irana, što je libanonsku vladu dovelo u vrlo neugodan položaj, glavna briga vlasti u Bejrutu postala je jasno se ograditi od njegovih postupaka. Cilj je bio poštedjeti zemlju smrtonosnih posljedica sveobuhvatne izraelske odmazde", rekao je Joseph Bahout, direktor Instituta Issam Fares za javnu politiku i međunarodne odnose na Američkom sveučilištu u Bejrutu.
Plan za prekid sukoba
Aoun je pozvao na novu inicijativu, uz potporu međunarodne zajednice, kojom bi se uspostavilo primirje između Izraela i Libanona. Inicijativa bi istovremeno pomogla libanonskim oružanim snagama da razoružaju Hezbollah i zaplijene njegovo oružje. Planom bi se uspostavilo "potpuno primirje" uz prekid izraelskih napada, dok bi dvije zemlje započele "izravne pregovore pod međunarodnim pokroviteljstvom" kako bi postigle "konačni prekid neprijateljstava" i "trajne aranžmane za sigurnost i stabilnost na našim granicama". Prema Aounovoj zamisli, Izrael bi se postupno povukao s teritorija koje je okupirao u južnom Libanonu, a njegove snage zamijenila bi libanonska vojska.
Inicijativa na klimavim nogama
Libanonska vlada je prošlog tjedna vojne aktivnosti Hezbollaha proglasila ilegalnima, ali nema snage da sama učinkovito razoruža tu skupinu. Aoun je ipak istaknuo važnost odluke od 2. ožujka, rekavši: "Upravo to želimo provesti, jasno i odlučno."
Međutim, nesposobnost Libanona da provede tu odluku čini novu inicijativu u najmanju ruku upitnom. "Glavni nedostatak i ograničenje libanonske inicijative jest to što će se, bez značajnog i odlučnog napretka u obećanju da će razoružati Hezbollah, svaki pregovori smatrati uzaludnima i beskorisnima", ocijenio je Bahout.
Reakcija Izraela i pozadina sukoba
Zasad nije jasno hoće li Izrael prihvatiti Aounovu ideju. Načelnik izraelske vojske poručio je da Izrael neće zaustaviti svoje operacije u Libanonu dok Hezbollah ne bude razoružan, što ostavlja malo prostora za diplomaciju, osobito usred intenzivnih borbi duž granice. Izrael je također izdao upozorenja za evakuaciju za veći dio južnog Libanona, dijelove glavnog grada Bejruta i doline Beqaa, u nastojanju da cilja Hezbollah diljem zemlje.
Unatoč nominalnom primirju iz 2024., Izrael provodi gotovo svakodnevne udare u Libanonu, optužujući Hezbollah da se pokušava ponovno naoružati i uspostaviti položaje. Sukob je eskalirao nedugo nakon zajedničkog američko-izraelskog napada na Iran, kada je Hezbollah ispalio šest projektila na sjeverni Izrael. To je izraelskoj vladi dalo povod za pokretanje opsežne kampanje protiv Hezbollaha, uključujući opetovane zračne napade i upade komandosa na libanonski teritorij.
Stručnjaci skeptični
Eyal Zisser, profesor povijesti Bliskog istoka na Sveučilištu u Tel Avivu, nazvao je izjavu libanonskog predsjednika "vapajem za pomoć zemlje, predsjednika i premijera koji su izgubili kontrolu nad svojim teritorijem". Zisser je izrazio skepsu prema Aounovom apelu međunarodnoj zajednici i rekao da inicijativa "neće nikamo dovesti".
"Mislim da to u sadašnjim okolnostima nije realno", rekao je za CNN.
Jučer poslijepodne, izraelski ministar obrane Israel Katz jasno je podržao nastavak napada na Libanon. "Od sada se ne smijemo samo suzdržavati od povlačenja, već moramo iskoristiti priliku da udarimo na Hezbollah", rekao je u izjavi.
S druge strane, visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove Kaja Kallas poručila je u priopćenju: "Diplomacija i povratak primirju nude najbolju priliku da se Libanon spasi od potonuća u kaos."
